2015
Kau Talavou mo e Kau Finemui Maʻongoʻonga ʻi he folofolá
ʻOkatopa 2015


Kau Talavou mo e Kau Finemui Maʻongoʻonga ʻi he folofolá

Ko e tokotaha faʻu tohí, ko ha faiako semineli, naʻe nofo ʻi Siamane peá ne mālōlō ʻi he 2012.

Te ke lava ʻo ako mo muimui ʻi he ngaahi sīpinga ʻa ha toʻu tupu tokolahi anga māʻoniʻoni ʻoku maʻu ʻenau talanoá ʻi he folofolá.

ʻĪmisi
illustration of scenes from the Bible

Tā fakatātā ʻa Andrew Bosley

ʻOku ʻofeina ʻe he ʻEikí ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí. ʻOku lahi fau ʻEne falala kiate kimoutolú. ʻI he kuonga kotoa pē, kuo ueʻi ai ʻe he ʻEikí ha kau talavou mo ha kau finemui ngāue mateaki ke tataki mo tāpuekina Hono kakaí. ʻOku Ne fie maʻu ʻenau mohu fakakaukaú, loto toʻá, mo e ʻilo meʻá. Naʻe pehē maʻu ai pē pea ʻe hokohoko atu ai pē.

Ko e ngaahi sīpinga lahi ʻo e kau toʻa kei siʻí ko ha kaveinga mahuʻinga ia ʻoku lava ke maʻu ʻi he folofolá. Neongo naʻa nau moʻui ʻi he taimi fuoloá, ka te ke lava ʻo muimui ki heʻenau ngaahi sīpingá pea fakafehoanaki ki heʻenau moʻuí. Naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi palopalema fakafāmili; naʻa nau nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha kakai anga-taʻemāʻoniʻoni; ne nau fehangahangai mo e “ngaahi faingataʻa,” ka naʻe hanga ʻe heʻenau loto toʻá, talangofuá, mo e tui kia Sīsū Kalaisí ʻo ikunaʻi honau ngaahi faingataʻá—ʻo hangē pē ko ia ʻe malava ke fai maʻau ʻe he ngaahi ʻulungaanga lelei ko ʻení.

ʻĒpalahame

Naʻe makehe ʻa e mateaki, loto toʻa, mo e loto vēkeveke ʻa ʻĒpalahame ke hiki hake hono leʻó ke fakafepakiʻi e fai angahalá—kae toe makehe ange ʻete fakakaukau atu naʻe tauhi ʻotua tamapua ʻene tamaí. ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne tuʻumaʻu ʻi he anga māʻoniʻoní pea mei tāmateʻi ai ia ko ha feilaulau. (Vakai ki he ʻĒpalahame 1:2–7.)

Siosefa ‘o ‘Isipité

Naʻá ne taʻu 17 ʻi he taimi naʻe fakatau atu ai ʻe hono ngaahi taʻoketé ke nofo-pōpulá, ka ʻi he tāpuaki ʻa e ʻEikí, naʻe lava ʻa Siosefa ke fai ha meʻa lelei mei he faingataʻa ko ʻení. Naʻe ʻikai liua ia, koeʻuhí naʻe ʻikai te ne foʻi. Naʻá ne hokohoko atu ʻene falala ki he ʻEikí. Naʻe hā mai ʻa e mālohi ʻo Siosefá ʻi ha anga fakaʻeiʻeiki ʻo ne fakamolemoleʻi ai ʻenau anga taʻetotonu ne fai kiate iá. (Vakai ki he Sēnesi 37; 45.)

Tēvita

Naʻe hoko ʻa Tēvita ko ha tauhi sipi ʻi heʻene kei talavoú, pea naʻá ne taaʻi ha pea, pea mo ha laione ke maluʻi e fanga sipi ʻene tamaí. Naʻe ʻikai haʻu ʻene loto-falalá mei heʻene hoko ko ia ko e tauhi sipí; naʻe haʻu ia mei heʻene tui ki he Tamai Hēvaní, ʻo hangē ko ia ne hā ʻi heʻene tau mo Kolaiaté. (Vakai ki he 1 Sāmiuela 17:32–54.)

ʻĒseta

Naʻá ne maʻu ʻa e mateaki ke līoa ʻene moʻuí ke fakahaofi ai hono kakaí. Naʻe ʻikai ko e hoihoifua ʻo ʻĒsetá naʻá ne ʻai ia ke ne hoko ko ha tokotaha maʻongoʻongá ka ko ʻene ngaahi tōʻonga fakalaumālié. (Vakai ki he ʻĒseta 4–5.)

Taniela

ʻĪmisi
Illustration of scenes from the Bible, Book of Mormon and Church history.

Tā fakatātā ʻa Andrew Bosley

Naʻá ne talangofua ki he fono e moʻui lelei ʻa e ʻEikí neongo e ʻikai fai ki ai e niʻihi ne nau feohí. Naʻá ne lotu, neongo naʻe fepaki e lotu ki he Tamai Hēvaní mo e fekau ʻa e tuʻí. Koeʻuhí ko ʻene anga māʻoniʻoní mo ʻene ongongofua ki he ueʻi ʻa e Laumālié, naʻe fai tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa Taniela ʻaki ʻa e meʻafoaki ki hono fakaʻuhingaʻi e ngaahi misí mo e mata-meʻa-hā-maí. Naʻá ne maʻu ʻa e mālohi mo e poto hulu fau mei he Tamai Hēvaní ʻo aʻu ki he taimi ʻo e faingataʻá, naʻá ne malava ke fakaʻaongaʻi e ngaahi mālohi ʻo e langí. (Vakai ki he Taniela 1; 6.)

Nīfai

Naʻe hoko ʻa Nīfai ko ha sīpinga fisifisimuʻa ʻi heʻene pehē, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí” (1 Nīfai 3:7). Naʻá ne maʻu ʻa e loto toʻa ke fai ʻa ia naʻe fekau ke ne faí. Naʻá ne nofo nai ʻi ha fale lelei? ʻIkai, naʻá ne nofo ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe lelei nai e meʻa kotoa kiate ia? ʻIkai, naʻe faʻa meheka hono ongo taʻoketé kiate ia pea feinga he taimi ʻe niʻihi ke tāmateʻi ia. ʻI heʻene foua kotoa ʻení, naʻá ne kei talangofua pē ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

Ko e Kau Talavou ʻĀmoni ʻe Toko Uaafé

Naʻe ohi hake ʻa e kau tangata kei talavou ko ʻení ʻe ha ngaahi mātuʻa angatonu, pea naʻe tāpuekina kinautolu ko ʻenau tui ki heʻenau faʻeé. Naʻa nau fakafanongo mo talangofua fai pau matematē, pea ʻi heʻenau ngaahi feingataú naʻe ʻikai ha veiveiua ʻe maluʻi kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní. (Vakai ki he ʻAlamā 56:45–48.)

Molomona

ʻI hono taʻu 15, ne ʻaʻahi kiate ia ʻa e ʻEikí koeʻuhí ko ʻene loto fakatōkilaló, maʻa, mo haohaoá, neongo e fulikivanu e kakai ʻi hono ʻātakaí. ʻI he taʻu 15 foki ʻa Molomoná, naʻá ne hoko ko ha ʻeikitau. Kimui aí, naʻe ʻoange kiate ia ʻa e falala ki hono tauhi ʻo e ngaahi folofolá. (Vakai ki he Molomona 1–2.)

Siosefa Sāmita

ʻI hono taʻu 14 naʻá ne fekumi ai ʻi he ngaahi folofolá ke ʻilo ko e fē ʻa e siasi ke ne kau ki aí. Naʻe ui ia ʻe he ʻEikí ke fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí mo e Siasi ʻo Sīsu Kalaisí. Naʻe līʻoa ʻe Siosefa ʻene moʻuí kotoa ke fakakakato ʻa e fatongia ko iá, neongo e ngaahi fakafeʻātungiá mo e ngaahi faingataʻá. ʻI hono taʻu 17 naʻe ʻaʻahi kiate ia ʻa e ʻāngelo ko Molonaí, ʻa ia naʻá ne fakahā ange ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. Pea naʻa mo ʻene kei taʻu siʻí, naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha faiako lelei ʻaupito mo ha sīpinga maʻongoʻonga kiate kinautolu ne nau feohí. (Vakai ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1.)

Ko ho ʻAhó

Kuo fakalaka nai ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e kau talavou mo e kau finemui maʻongoʻongá? ʻIkai! Naʻe talaange ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ʻe vavé ni pē hano fakakakato ʻa e kikite ʻa Sioelí:

“Ko au ko e ʻEikí te u huaʻi hifo hoku Laumālié ki he kakai kotoa pē; pea ʻe kikite homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻōfefiné, pea ʻe misi ʻe hoʻo kau mātuʻá ʻa e ngaahi misi, pea ʻe mamata ʻa e ngaahi meʻa hā mai ʻe hoʻo kau talavoú:

“Pea ki he kau tamaioʻeikí mo e kau kaunangá te u huaʻi foki hoku Laumālié ʻi he ngaahi ʻaho ko iá” (Sioeli 2:28–29; vakai ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:41).