2015
Ko ʻEku Piisi Fepāpākí
Sune 2015


Ko ʻEku Piisi Fepāpākí

Mark Biesinger, ʻIutā, USA

ʻĪmisi
illustration of canning jars breaking

Naʻá ku lele atu ki peito ʻo fakatokangaʻi e sioʻata mafōfoá mo e piisi pikipikí he loto lokí kotoa.

Tā fakatātā ʻa Bradley H. Clark

Naʻá ku pehē ko e mātuʻa lelei tahá au … kae tālunga hono maʻu ʻeku fānaú.

Ko e tuʻunga fakaemātuʻá kiate au naʻe hoko ia ko e afi fakamaʻa ʻa e tangata tufunga ukameá. Naʻe hangē naʻe ʻasi hoku ngaahi vaivaí ʻi he taimi ʻoku ou loto mafasia, ʻikai feʻunga e mohé, loto hohaʻa, pe taʻe-fiemālie aí. ʻOku moʻoni, ʻoku fakaleleiʻi ʻe he ngaahi tāpuaki ʻo e tuʻunga fakaemātuʻá ʻa e ngaahi taimi ko ʻení, ka naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻita vave. ʻOku fakamā ke te fakahā, ka naʻá ku faʻa kaikaila pe tolo ha ngaahi meʻa ke u maʻu e tokanga ʻeku fānaú.

Naʻá ku faʻa toutou tukupā ke ʻoua naʻá ku ʻita, ka naʻá ku kei ʻita pē ʻi he taimi ʻo e loto mafasiá. Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní naʻá ku fie maʻu ha meʻa kāfakafa ke tokoni kiate au.

ʻI ha efiafi ʻe taha hili ha ʻaho kakato ʻeku faʻo fakatolonga e pīsí, naʻá ku ʻai ʻa e fokotuʻunga fakaʻosí peá u fakakaukau ke u kiʻi mohe nounou. Naʻá ku fakapapauʻi te u ʻā taimi totonu hake ke hiko ʻa e ngaahi foʻi hiná mei he kuló.

Naʻe ʻikai pehē.

Naʻe fakaʻohovaleʻi mo fakaʻaaki au mo hoku husepāniti ko Kuiní, ʻe he fepāpaaki ʻa e ngaahi foʻi hiná. Naʻá ku lele atu ki peito ʻo fakatokangaʻi e sioʻata mafōfoá mo e piisi pikipikí he loto lokí kotoa. Ko hono moʻoní, naʻe maha ʻa e vai ʻi he kuló, fuʻu mafana mo vela, kuo ʻosi punakaki ʻa e tāpuni ʻo e kuló, pea kuo ʻosi fepāpaaki ha foʻi hina piisi ʻe ono mei he fitu naʻe ʻi lotó.

Naʻá ku pehē, “ʻOku ou tui te u toki fakamaʻa ʻeni ʻa uhu.”

Fakakaukau hala.

ʻI he pongipongí, kuo fefeka ʻa e moki naʻe ʻi ai ʻa e piisi mafaná, movete ʻi he faliki ʻo e peitó mo e loki kaí ha ngaahi fokotuʻunga sioʻata. Naʻe movete ʻa e fanga kiʻi kongakonga piisi pikipikí ʻo aʻu ki he tuʻa ʻo e ngaahi nāunau he funga kānitá pea mo ha toe potu pē, kau ai ʻa e tuʻa ʻaisí.

Naʻe lauhoua hono fakamaʻá. Naʻe pau ke u fakaviviku ʻa e fanga kiʻi tuʻunga sioʻatá ʻaki ha pepa holoholo viviku pea toki feinga ke holo ʻo toʻo kae ʻoua te u lavea.

Naʻe fanafana mai ha leʻo angamaheni kiate au he lolotonga ʻeku fakamaʻa ʻení: “Mele, ko e taimi ʻoku haʻaki ai hoʻo ʻitá, ʻo hangē ko e ngaahi foʻi hina ko ʻení, he ʻikai lava ʻo faingofua hoʻo fakaleleiʻí. He ʻikai ke ke lava ʻo fakatokangaʻi ʻa e feituʻu mo e founga hono uesia ʻe hoʻo ʻitá hoʻo fānaú mo e niʻihi kehé. ʻOku takaloto vave ʻa e mamahi ko iá pea ʻoku fakamamahi ʻo hangē ko e pikipiki ko ʻení.”

Fakafokifā pē, kuo ʻi ai ha ʻuhinga kehe ʻo e fakamaʻá ni. Ko ha lēsoni mālohi moʻoni. Hangē ko ʻeku ʻitá, naʻe ʻikai vave hono fakaleleiʻí. Naʻe ʻosi ha ngaahi uike mo ʻeku kei maʻu pē ha fanga kiʻi momoʻi piisi fefeka kuo pipiki fakataha mo ha sioʻata.

ʻOku ou fakatauange ʻe tatau ʻeku kātakí ʻi ha ʻaho mo ha mālohi lahi he naʻe hoko ko ha vaivaiʻanga. Lolotonga iá, ʻoku ou fakamālō ʻi he tokoniʻi au ʻe he Fakalelei ʻa e ʻEikí ke u mapuleʻi lelei ange ʻeku ʻitá ka u lava ʻo fakahaofi kinautolu ʻoku ou ʻofa aí ʻi ha toe palopalema naʻe fakatupu ʻe he taʻe-mapuleʻi ʻo e ʻitá.