2014
Alofa Tunoa ma le Togiola a Iesu Keriso
Mati 2014


Alofa Tunoa ma le Togiola a Iesu Keriso

E mafai ona tatou maua le malosi e faia ai le mea e sili atu nai lo le mea tatou te iloa.

Ata
Composite of 2 photos of a young man in baptismal jumper on and the same young man in suit holding scriptures.

Ata na tusia e Welden C. Andersen

I le taumafanafana o le 2012, faatoa faauu Palakiko C. mai le aoga maualuga i Hawaii, ISA, ma sa tulimatai atu i le auai i le Iunivesite o Polika Iaga ma auauna atu i se misiona. Ua uma ona faia e Palakiko le tele o mea e saunia ai mo lana misiona—sa faatasi atu o ia i faifeautalai i le aso atoa mo aso e tolu, ma sa masani ona alu o ia faatasi ma i latou e asiasi ma aoao atu le talalelei i aiga.

I se tasi afiafi sa amata e Palakiko ma faifeautalai le aoaoina atu o se aiga e i ai nisi e lolotu faatasi ma se fanau e toalima, e tai 8 i le 14 tausaga, e le’i papatisoina.

“Na matou asiasia i latou mo le ono vaiaso,” o le tala lea a Palakiko. “I vaiaso taitasi, sa ou vaai i lo latou faatuatua ua faateleina a o matou aoaoina i latou i mataupu faavae faale-aoaoga faavae o le a fesoasoani ia i latou e maua ai le ola faavavau.”

E lei umi ae talia uma e le fanau e toalima le valaaulia ina ia papatisoina ma fesili atu i a Palakiko pe mafai ona ia faatinoina le papatisoga. Sa malie o ia ma le naunautai. O le papatiso o i latou o le a avea ma se avanoa ma se faamamaluga. Ae mo Palakiko, sa i ai se luitau sili atu ona faigata: sa latou fesili atu foi ia te ia e tuuina atu se lauga e uiga i le Agaga Paia i le sauniga o le papatisoga.

Sa sili atu le popole o Palakiko nai lo sina fefe laitiiti. “Pe faapefea ona ou tuuina atu se lauga i se aso o le a latou manatuaina mo le vaega o totoe o lo latou olaga? na ia fesili mai. “O le a se tala o le a ou fai atu?”

E ui lava i lona popole, na iloa e Palakiko e tatau ona ia faia, ma na amata ona ia tapena mo lana lauga i le aso lava lena.

“Na ou faia mea uma i loʼu malosi ina ia mautinoa o mea uma o le a lelei,” o lana tala lea. Sa ia tatalo, faitau tusitusiga paia mo le taitaiga ma le faamafanafanaga, ma faataitai le tatalo o le papatisoga i lona mafaufau. I le aso o le papatisoga, sa lelei le faiga o papatisoga. Ma a o ia tuuina atu lana lauga ma taulai atu i le tauiviga ia maua le Agaga, sa ia lagonaina le taialaina i le mea e fai atu.

“E leai se isi lava taimi i lo’u olaga na sili ona ou lagonaina ai le Agaga nai lo le taimi o lena lauga,” o le tala lea a Palakiko. “Ou te fiafia sa mafai ona avea au ma se meafaigaluega i aao o le Alii”

Sa mafai ona fai e Palakiko le mea e tatau ona ia faia aua sa faamalosia o ia e le alofa tunoa, po o le mana gafatia, o le Togiola a le Faaola.

O Le a le Mana Gafatia o Iesu Keriso?

Aua tatou te agasala uma, tatou te manaomia ina ia aoao ma faaaoga ia mataupu faavae o le salamo, o se vaega autu o le talalelei a Iesu Keriso. A aunoa ma le taulaga a le Faaola, e leai se tasi o i tatou e mafai ona faatoilaloina le agasala ma toe foi atu i le afioaga o lo tatou Tama.

O le fesoasoani ia i tatou e faatoilalo le agasala o le tasi lea o vaega o le alofa tunoa o le Faaola. Ae o loo i ai le isi. O le Alofa Tunoa ua faauigaina o le “fesoasoani faalelagi po o le malosi … e tuuina mai e ala i le alofa mutimutivale ma le alofa o le Atua.”1 O le mana gafatia o le Togiola ua faamalosia ai i tatou “e fai ma ia lelei ma ia galulue i tua atu o o tatou lava manao taitoatasi ma le gafatia masani.”2 Ua faamalamalama mai e avea ai ma Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le upu alofa tunoa e masani ona faaaoga i tusitusiga paia e faamatala mai ai, o se mana e faamalosiau po o se mana e mafai ai.”3

Sa faamanuiaina Palakiko e ala i le alofa tunoa o le Faaola ina ia ausia ai se mea sa ia lagonaina le le agavaa e faia e ia lava. O lena lava mana e mafai ona fesoasoani ia i tatou uma i ni auala laiti ma le silisili foi.

E Faapefea ona Mafai Ona tatou Maua le Alofa Tunoa o le Faaola?

A tatou manaomia se taitaiga po o le lagolagosua po o le malosi, e mafai ona fesoasoani le Atua ia i tatou. Ae e faalagolago ia i tatou foi. E tatau ona tatou sailia Lana fesoasoani ma ia agavaa i ai.

E pei ona saunoa mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “A tatou usitai i poloaiga a le Alii ma auauna atu i Ana fanau ma le le manatu faapito, o le taunuuga masani lava o le mana mai le Atua—o le mana e fai ai mea e tele atu nai lo o mea e mafai ona tatou faia na o i tatou lava. O o tatou manatu, a tatou taleni, o tatou tomai o le a faalauteleina ona ua tatou maua le malosi ma le mana mai le Alii”4

E mafai ona vaaia lenei mamanu i le olaga o Jasmine B. o Uosigitone, ISA, lea na mauaina le fesoasoani i le onosaia o se faama’i. A o lei maua i le faama’i, o ia o se tamaitai talavou malosi o le e maoae lana taumafaiga i afeleti o le aoga maualuga ma e fiafia e alapo mo le seminare.

Ona amata lea ona ia lagonaina le mai. Na vave ona lusi ana pauna e 15, ma e tusa lava po o le a le tele o le taimi e moe ai, sa faasolo ina faigata atili ona nofo i luga mo le seminare. Sa le mafai ona ia tamoe e pei ona ia masani ai ma sa fiaai, fiainu, ma vaivai i taimi uma.

Sa mavae le masina ona ia amata lea ona tatalo mo se fesoasoani. “Sa umi tele ona ou faatali,” lana tala mai, “aua o le mafaufau i le tatalo mo se fesoasoani o se faatinoga o le taliaina, le ioeina e moni lava o loo i ai se o faaletonu ia te au. Sa matuai ou fefe lava.”

Ae ona sa ia faamaualaloina o ia lava e saili le fesoasoani a le Alii, na amata ona oo mai tali. Sa alu o ia e vaai se fomai, lea na iloaina ua ia atiina ae le mai suka ituaiga 1, o lona uiga ua le mafai e lona tino ona gaosia le inisulini lea e maua mai ai le suka. O le mai suka e i ai se taunuuga mo le olaga atoa ma e tatau ona taulimaina ma le faaeteete. E ui lava sa atiina ae e fomai se fuafuaga e fesoasoani ia te ia e pulea ai lona tulaga, sa amata ona popole o ia o le a ia le mafai ona faaauau pea le tamoe.

“Ou te lei taofia le tatalo a o ou taumafai e malamalama i lo’u olaga fou ma ia pulea ai lo’u ma’i,” o lana tala lea. “Sa ou tatalo mo le malosi ma le malamalama ma ia ou mafaia ona talia lenei tofotofoga. Semanu ou te le mafai ona onosaia na aso ma vaiaso faigata e aunoa ma le tatalo.”

Sa vave ona faasolo manuia Jasmine. I totonu o le lua vaiaso talu ona iloa lona mai, sa ia toe foi atu e koleni i le malae tutuu, ma mulimuli ane i lena tausaga sa faamanuiaina o ia i tauvaga a le setete. “Ou te talitonu ua faamanuiaina au e le Tama Faalelagi i se tino malosi ma le soifua maloloina aua sa ou taumafai e tumau mausali i le talalelei,” o lana tala lea. “O le ma’i suka e le o le iuga lea o le lalolagi. Faatasi ai ma Lana fesoasoani, sa ou iloa e mafai ona ou manumalo mai lenei mea.”

E ala mai i le alofa tunoa o le Atua ma lona faalagolago ia te Ia, sa mafai e Jasmine ona taulimaina lona ma’i ma maua faamanuiaga matagofie i lona olaga.

E Avanoa mo Tagata Uma le Alofa Tunoa

O lenei lava mana faamalosi, le alofa tunoa o Keriso, o loo avanoa mo i tatou uma. Soo se taimi lava e te lagona ai le tuuatoatasi po o le lofituina po o le lotovaivai, ia manatua o loo faaavanoaina e le Alii o Iesu Keriso Lona alofa tunoa ia te oe.

E pei ona faamalamalama mai e Elder Craig A. Cardon o le Fitugafulu, “Pe a tatou faatinoina le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, o le mana gafatia o Lana Togiola e faamalosia ai i tatou i lo tatou taimi o le manaomia ai le fesoasoani [tagai Iakopo 4:7], ma Lona mana togiola e faapaiaina i tatou a o tatou ‘[tuu] ese le tagata o le lalolagi’ [Mosaea 3:19]. E aumaia e lenei mea le faamoemoe i tagata uma, ae maise lava i latou o e lagona lena vaivaiga faaletagata e sili atu nai lo le naunautaiga o le Faaola e fesoasoani ma ia faaolaina.”5

Faamatalaga

  1. Taiala i Tusitusiga Paia, “Alofa Tunoa,” scriptures.lds.org.

  2. David A. Bednar, “O Le Togiola ma le Malaga i le Olaga Faitino,” Liahona, Ape. 2012, 15.

  3. David A. Bednar, “I Le Malosiaga o le Alii,” Liahona, Nov. 2004, 76.

  4. Richard G. Scott, “Mo Le Filemu i le Aiga,” Liahona, Me 2013, 30.

  5. Craig A. Cardon, “E Finagalo Le Faaola e Faamagalo Atu,” Liahona, Me 2013, 15.