2014
‘O Lena Malo Tele’: O Le Tuputupu Ae o le Ekalesia i Rusia
Fepuari 2014


O Paionia i Atunuu Uma

“O Lena Malo Tele”

O Le Tuputupu Ae o le Ekalesia i Rusia

Ua fausiaina tagata Rusia o le Au Paia o Aso e Gata Ai i luga o se faavae o le valoaga, ina ia faatuina le Ekalesia i lo latou atunuu.

Na ausia e le Au Paia o Aso e Gata Ai i Rusia se pine faamau i le 2011 ina ua faatuina i lo latou atunuu le uluai siteki i Moscow. E silia ma le afe tagata o le Ekalesia, faifeautalai, ma uo na potopoto fiafia faatasi e lagolagoina o latou taitai fou ma faaalia lo latou agaga faafetai o le a i ai se nofoaga o le laumua a lo latou malo i totonu o siteki a Siona o loo salalau atu i le kelope. Sa faatupulaia le naunautaiga a o valaauina ma lagolagoina ia Yakov Boyko e avea ma peresitene o le siteki ma Vladimir Astashov ma Viktor Kremenchuk ma ona fesoasoani.

O se lagona o le fiafia na faatumulia ai le faapotopotoga ao tuuina atu ia Vyacheslav Protopopov e avea ma peteriaka o le siteki, o le uluai tagata Rusia lea ua avea ma peteriaka i Rusia. Na lele i luga lima ao faitauina mai lona igoa mo se palota lagolago, ma na toetoe lava o nisi o le a amata ona patipati i le olioli. Mo le taimi muamua, ua maua ai e taitai perisitua Rusia ia ki ma le pule lea e olioli ai ia siteki o Au Paia o Aso e Gata Ai i isi nofoaga o le lalolagi. Na amataina se mataupu fou i le talafaasolopito o le Ekalesia i Rusia ina ua mausali nei i lima o tagata Rusia le taitaiga o le Ekalesia i Moscow.

Valoaga

O le ala i lenei aso taua i le talafaasolopito o le Ekalesia i Rusia e sailia mai i tua i le vaitaimi o le popofou o le Toefuataiga. I le 1843 na valaauina ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia Elder Orson Hyde o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma George J. Adams i se misiona i Rusia “e faailoa atu ai le atoaga o le Talalelei i tagata o lena malo tele, ma o loo faapipii atu [iinei] nisi o mea e sili ona taua e uiga i le alualu i luma ma le atiina ae o le malo o le Atua i aso e gata ai, lea e le mafai ona faamalamalamaina i le taimi nei.”1 Ae peitai, o le Maliu Faamaturo o le Perofeta i le 1844 na faasalavei ai ia fuafuaga o le faamaeaina o le misiona, ma o le fuafuaga a le Perofeta e faatatau i le taunuuga o le talalelei o “lena malo tele” na lei faataunuuina.2

Sauniuniga

Ae, i tausaga e 168 i le va o lena valaauga faamisiona muamua ma le fatuina o le uluai siteki i Rusia, na fesoasoani ai ia tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai talaaga eseese e saunia le ala e faasoa atu ai le talalelei i tagata Rusia. I le 1895, na taunuu ai se faifeautalai Suetena o Aokuso Höglund i St. Petersburg e aoao atu Johan Lindlöf, o lē sa fetusiai ma le Misiona a Scandinavian ma talosagaina ni faifeautalai ina ua uma ona aoao e uiga i le Ekalesia i lana gagana Finelani. I le lua aso ina ua uma ona feiloai atu Elder Höglund ma talanoa atu ia te ia i le po atoa, na mananao loa Johan ma lona toalua, o Alema, ina ia papatisoina. I le aso 11 o Iuni, 1895, na faatasi ai Elder Höglund ma i latou i le auvai o le Vaitafe o Neva. I le le mafai ai ona maua se nofoaga filemu, ma le saogalemu mo le papatisoga, na tootutuli le vaega i le tatalo e ole atu mo le fesoasoani a le Alii. O se vavega lava le amata ona tuua o le eria e vaa ma tagata. Ina ua mavae le papatisoga, na saunoa ai Sister Lindlöf, “ua ou matua fiafia lava! Ou te iloa o le Alii ua faamagaloina au.”3 O Johan ma Alema sa faapea ona avea ma uluai tagata liliu mai na papatisoina i Rusia.

O ni nai tausaga mulimuli ane, na uunaia e ala i le liua o le au Lindlöf ma fesuiaiga i le malo na fuafuaina e le malo o Rusia, na amataina ai e Elder Francis M. Lyman (1840–1916) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni fuafuaga e auina atu faifeautalai i le malo o Rusia. I le 1903, a o avea ma peresitene o le Misiona i Europa, sa malaga atu ai Elder Lyman i le malo o Rusia ma faapaiaina le laueleele mo le talaiga o le talalelei. Sa ia ofoina atu tatalo i St. Petersburg ma Moscow i aso 6 ma le 9 o Aokuso, ma talosaga atu i le Alii e faamanuia taitai o le laueleele ma le tele o tagata o le malo, “o e o loo tafe ai ma le agalelei le toto o Isaraelu i o latou alatoto.”4 Sa ia tatalo foi ina “ia liliu atu loto o e mama ma faamaoni e saili mo le upumoni, ma augani atu i le Alii e auina atu ni auauna e tumu i le poto ma le faatuatua e talai atu le Talalelei i tagata o Rusia i la latou lava gagana.”5

Na auina atu e Elder Lyman le faifeautalai o Mikhail Markov i Riga, Lativia—na avea o se vaega o le malo o Rusia—ma na tusi atu i le laumua o le Ekalesia e tuuina atu lona faamoemoe e valaaulia vave faifeautalai i Rusia. O taitai o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki, e ui i lea, na lagona le manaomia o le manatunatu ma le faaeteete ia sili atu a o lei auina atu faifeautalai i Rusia, lea e faasaina ona talai atu ai soo se mea e tetee i talitonuga faaRusia. E lei umi ae tuua Riga e uso Markov i le faatonuga a taitai i le lotoifale.6 Mulimuli ane, o feeseeseaiga faaagafesootai ma faaupufai i Rusia, na faateleina i le ogaoga o le Taua 1 a le Lalolagi, na taitai atu i se faasologa o fetauaiga ma se taua faalemalo lea na ufitia ai Rusia i le vevesi. O le faatuina o le Soviet Union ma le Taua mulimuli ane i le va o le Iunaite Setete ma Rusia na le mafai ai e soo se taumafaiga lava ona auina atu faifeautalai i Rusia.

Ae peitai, e oo lava i le taimi o le vaitau o le Soviet, na faaauau pea e le Au Paia O Aso E Gata Ai le sauniuniga e faailoa atu le talalelei toefuataiina i Rusia. O se tasi o na tagata o Andre Anastasion, se tagata malaga mai Odessa, Iukureini, na amata ona faaliliuina le Tusi a Mamona i totonu o Rusia ina ua maea lona papatisoga i le 1918. Ina ua mavae le asiasi atu i le 1970 i Moscow, na tusia e Andre, “E faalua i le po ona ou tu i le Red Square ma aioi atu i le Alii e tatala le ala mo le Talalelei e ave i tagata Rusia, sa ou vaai i soo se mea o feoai faatasi, ma lavalava masaesae, faanoanoa, faatasi ai ma ulu o punonou i lalo.”7 O le lomiga muamua o le Tusi a Mamona faaRusia, na tele lava ina faavae i le galuega a Andre, i le 1981. I se taimi, o le a taliaina e le tele o tagata Rusia le savali o le Tusi a Mamona, i le avea ma paionia i lo latou lava laueleele ina ia fesoasoani e faataunuu faamoemoega ma tatalo a isi mo i latou.

Paionia

I le 1989, sa asiasi ai Yuri ma Liudmila Terebenin o St. Petersburg (na taua i le taimi lea o Leningrad) ma le la tama teine, o Ana, i ni uo i Budapest, Hanikeri. Sa valaaulia i latou e se uo o le Au Paia O Aso E Gata Ai i le lotu, lea na latou lagonaina le Agaga ma filifili ai e feiloai i faifeautalai. Sa iu lava ina papatisoina i latou. E ui lava i le amataga pau ia o tagata o le Ekalesia i St. Petersburg, sa lei tuua na o le au Terebenin mo se taimi umi. O tagata o le Ekalesia mai Finelani ua uma ona faasoa atu le talalelei i tagata Rusia, e aofia ai Anton Skripko, lea na avea ma Rusia muamua na papatiso i Rusia.

I le taimi lea, o loo aafia Rusia i suiga faaupufai, ma sa amata e tagata Amerika o loo nonofo ma galulue i Moscow ona aapa atu i a latou uo Rusia ma e masani. Na feiloai Dohn Thornton ma Galina Goncharova i le 1989, ma o mea tau lotu na avea ma se autu o talanoaga i le va o i latou. Na manatua mulimuli ane e Uso Thornton, “A o ou tuuina atu ia [Galina] le Tusi a Mamona ma le tamaitusi o Iosefa Samita, o le mea e sili ona faigata ona talitonuina na tupu. Sa [foliga mai] o le malamalama uma i le potu i lena taimi na taulai atu i le tusi. Na oo mai le Agaga i luga o i matou ma na [ia] amata ona tagi.”8 Na ta’u atu e Galina ia te ia sa ia lagonaina o le tusi e mai le Atua. Sa amata ona auai o ia i le lotu ma sa papatiso ia Iuni i le 1990, ma avea ai ma le tagata liliu mai muamua na papatisoina i Moscow.

A o liliu mai tagata Rusia mai St. Petersburg, Vyborg, Moscow, ma isi aai i le Ekalesia, sa tatalaina se mataupu fou i le talafaasolopito o le Ekalesia i Rusia. I le aso 26 o Aperila, 1990, sa faia ai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a le Toasefululua se tatalo o le toe faapaiaina mo Rusia i St. Petersburg, i le toe faamautuina o le faapaiaga na faia e Elder Lyman toetoe lava o se seneturi talu ai ma tatalo atu i le Alii e tuuina atu faamanuiaga o le talalelei i tagata.

I le tautotogo foi o le 1990, na aumaia ai e Tamara Efimova o St. Petersburg faifeautalai i lona fale ina ua uma ona feiloai atu ia te i laua i le fale o se uo. Sa matuai le talitonu lona tama, o Vyacheslav Efimov, i le taimi muamua e mafai e nei alii talavou ona aoao atu ia te ia se mea fou e uiga i le Atua. Ae ui i lea, na faagaeetia o ia i le la savali o le talalelei. Sa ia tusia: “Ua [Ia ] tuuina mai ia te au le avanoa e maua ai tali i au lava fesili ma, le mea e sili ona taua, o le malamalama e alofa le Atua ia i tatou taitoatasi—o i tatou o ana fanau ma ua ia tuuina mai ia i tatou se Faaola, o lona Alo o Iesu Keriso, ma o le a toetutu mai i tatou taitoatasi.”9 Ia Iuni, na papatisoina, Vyacheslav, Galina (lona toalua), ma Tamara. Mai le 1995 i le 1998, na auauna atu ai Uso Efimov o se tagata nuu muamua lava o Rusia o se peresitene o le misiona.

Tuputupu ae

Na taitaia e taitai o le “poto ma le faatuatua, i le faataunuuina o tatalo o le faapaiaga a Elder Lyman i le 1903, na faatupulaia le Ekalesia ma le mausali ina ua ulufale atu faifeautalai i Rusia i le amataga o le 1990. Na taliaina e tagata faamaoni o Rusia le tiutetauave e auauna atu i a latou uo ma tuaoi. A o faatuina itu i le tele o aai, o taitai e pei o Fidrus Khasbiulin na faatonuina, musuia, ma lagolagoina le au Paia. O uso Khasbiulin, o le na auai i le Ekalesia i le 1994, na auauna atu o se peresitene muamua o le paranesi i Rostov-na-Donu, mai le 1995 i le 1997, ina ua valaauina o ia o se peresitene o le Itu o Rostov Rusia. I le avea ai o se peresitene o le itu, sa ia faamamafaina le faamalolosia o aiga ma sa faapitoa le fiafia e auauna atu i le autalavou, e fesoasoani ia i latou e saunia e auauna atu faamisiona, ma faaipoipo i le malumalu mulimuli ane.10

Malumalu

O tagata o le Au Paia O Aso E Gata Ai i Rusia sa le avea le leai o se malumalu i lo latou lava atunuu e taofia ai i latou mai le auai i sauniga o le maota o le Alii. Mo le silia ma le 15 tausaga, o malumalu aupito lata mai o Malumalu o Stockholm Suetena ma Freiberg Siamani, e ui lava o tagata o le ekalesia i Rusia Sasae Mamao o loo faaauau pea ona auai atu i le Malumalu o Seoul Korea. O le faigata o visa, vava mamao, ma le tau o femalagaaiga na faigata ai ona avea le auai i le malumalu o se aafiaga fai soo.

Ia Tesema o le 1991, na avea ai le aiga o Andrei ma Marina Semionov o Vyborg ma le uluai aiga Rusia e faamauina i le malumalu. Na fai mai uso Semionov, “Na oo mai se olioli faapitoa i o tatou olaga ina ua uma ona faamauina i matou mo le faavavau i le Malumalu o Stockholm Suetena.”11 Mo ni nai tausaga sa ia faatasi atu i vaega uma mai Rusia na auai i le malumalu i Suetena.

Mulimuli ane, na amata e taitai o le misiona ona faatulagaina ni vaega e faia le malaga. O se vaega muamua faapea mai Moscow na malaga i Stockholm ia Setema 1993. O nei asiasiga i le malumalu na avea ma faatumutumuga o le tuuto mo tagata Rusia i le atunuu atoa.

Na faatoa asiasi atu le aiga o Vershinin mai Nizhniy Novgorod i le Malumalu o Stockholm Suetena i le 2000. Ina ua mavae le malaga i St. Petersburg, Sergey, Vera, ma le la tama teine, o Irina, na faatasi atu i se vaega o le Au Paia O Aso E Gata Ai o Rusia mai ni aai eseese ma malaga atu i le pasi ma le vaa ina ia taunuu atu i le malumalu. I le malumalu, sa auai i papatisoga mo e ua maliliu Irina ma sa faamauina i ona matua. “Na tuuina mai ia i matou e le malaga ni molimau ma le tele o faamanuiaga,” na ia toe tomanatu ai. “O ni molimau laiti ia na maua e le tagata lava ia. Ae o le atoaga e fesoasoani ia i tatou ma tuuina mai le malosiaga mo le tuputupu ae ai atili faaleagaga.”12

I le iuga, na oo ina latalata atili mai se malumalu i Rusia ina ua faapaiaina e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le Malumalu o Helsinki Finelani i le 2006 Ona oo lea i le 2010, na olioli le Au Paia O Aso E Gata Ai i Rusia a o faapaiaina e Peresitene Thomas S. Monson le Malumalu o Kyiv Iukureini, o le malumalu muamua i le Soviet Union muamua, ma na sili atu ona faigofie ona maua faamanuiaga o le malumalu e le Au Paia O Aso E Gata Ai faamaoni i Rusia.

Se Ekalesia a Rusia

O le faapaiaga o le malumalu i Iukureini na faamalosia ai faamoemoega o tagata lotu o Rusia mo le lumanai o le Ekalesia i lo latou atunuu. Ina ua mae’a le faapaiaga, na faapea mai Vladimir Kabanovy mai Moscow “o le Ekalesia o le a faaauau pea ona tuputupu ae—sa ou vaai faalemafaufau i siteki o Siona iinei [i Rusia].”13 Na itiiti ifo ma se tausaga mulimuli ane, o lena faaaliga na avea ma mea moni ina ua faatulagaina e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le siteki a Moscow Rusia. O le tausaga na sosoo ai, ia Setema 2012, na faatulagaina ai e Elder Nelson se siteki lona lua, i St. Petersburg.

A o avea nei taimi ma faatusa o le taunuuga o le 20 tausaga o le auaunaga faapaionia ma le alualu i luma e ala i le Au Paia O Aso E Gata Ai o Rusia, ua na o se amataga o se mataupu fou i le talafaasolopito o le Ekalesia i lo latou atunuu. Ina ua mavae le asiasi atu ia Iuni 2012 i le au Paia i le Eria o Europa Sasae (lea e aofia ai Rusia), na tuuina atu le molimau a Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea o loo taitaia e le Alii Lana galuega i ina: “O Lona Agaga e faamalumalu i luga o le eria lenei. O le a tatou vaaia mea tatou te lei mafaufauina lava.”14 A o faaauau e Paionia Rusia o le Au Paia O Aso E Gata Ai la latou auaunaga, ola ma opogi le talalelei a Iesu Keriso, ma taulai atu i le malumalu, o le a fausia ni siteki faaopoopo ma o le a faaauau pea ona alualu i luma le Ekalesia i lo latou atunuu. Atonu o loo tatou vaaia le faataunuuina o se faaaliga na vaaia e le Perofeta o Iosefa Samita mo le malo o le Atua i Aso E Gata Ai i lenei malo tele.

Faamatalaga

  1. Iosefa Samita, i le History of the Church, 6:41. E le o manino po o a “mea taua” na faatatau i ai le Perofeta i “lea e le mafai ona faamalamalamaina i le taimi nei”; atonu na ia faatatau ia Rusia lava ia, i le misiona, po o le savali a faifeautalai.

  2. Na filifili George J. Adams e le taliaina le taitaiga a Polika Iaga i le avea ai ma Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ina ua mavae le maliu o Iosefa Samita ma tuua le Ekalesia.

  3. Aokuso Höglund i le Peresitene o le Misiona Scandinavia, 9 Iulai, 1895, Misiona Scandinavian tusi talafaasolopito, Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki, upusii i le Kahlile Mehr, “Johan and Alma Lindlöf: Early Saints in Russia,” Ensign, Iulai 1981, 23.

  4. Joseph J. Cannon, “President Lyman’s Travels and Ministry: Praying in St. Petersburg for the Land of Russia,” Millennial Star, Aok. 20, 1903, 532.

  5. Joseph J. Cannon, “President Lyman’s Travels and Ministry: The Visit to Moscow, the City of Churches,” Millennial Star, Aok. 27, 1903, 548.

  6. Tagai William Hale Kehr, “Mischa Markow: Missionary to the Balkans,” Ensign, Iuni 1980, 29.

  7. Andre Anastasion tusi i le Aufono a Aposetolo e Toasefululua, Nov. 8, 1970, Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  8. Dohn Thornton, “The Beginnings of the Moscow Branch,” i Pepa ma Ata e Faatatau i le Amataga o le Ekalesia i Moscow, Rusia (1990–92), Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  9. Vyacheslav Efimov, i Gary L. Browning, Russia and the Restored Gospel (1997), 73.

  10. Tagai i le Allison Thorpe Pond, o le talafaasolopito tuutaliga o Fidrus Khabrakhmanovich Khasbiulin, 18 Aok., 2010, Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  11. O Andrei Semionov, i le Gary Browning, “Avea ma Paionia i Rusia, Liahona, Ape. 1998, 36.

  12. Mai se faatalanoaga ma Irina Borodina, 6 Mati, 2013.

  13. Vladimir Kabanovy, i Jason Swenson, “Russia’s first stake a powerful symbol of country’s growth,” Church News, 9 Iulai, 2011, ldschurchnews.com.

  14. D. Todd Christofferson, i le vitio i “Spirit Attentive to Eastern European Pioneers,” Ua Saunoa mai Perofeta ma Aposetolo, lds.org/prophets-and-apostles/unto-all-the-world/spirit-attentive-to-eastern-europe-pioneers.

  15. Melvin J. Ballard, i Conference Report, Ape. 1930, 157.

  16. Boyd K. Packer, e pei ona faamaumauina e Dennis B. Neuenschwander i se sauniga Lotu i St. Petersburg, Nov. 18, 1995.