2014
Faafaileleina o o Tatou Olaga Fou
Fepuari 2014


Faafaileleina o o Tatou Olaga Fou

O Ryan Abraham sa papatisoina i le Ekalesia i le 14 o ona tausaga a o nofo ai i le aai maugā tu matafaga o Cape Town, Aferika i Saute. “O le auai i le Ekalesia o se faamanuiaga maoae—na fesoasoani ia te au a o talavou e sailiili ai i na tausaga,” sa ia faamatala mai. “Ae ina ua ou auai i le Ekalesia, sa ou iloa ai e le na o le suia o le mea e te lotu ai; e te suia lou olaga.”

Sa pei le malaga a Ryan o isi foi tagata liliu mai: sa ia talitonu i le moni o le talalelei, ae na feagai ma le galuega faigata o le faagasologa o le sui i se aganuu fou ma ni faamoemoega fou. “O nisi taimi sa ou fesili ai au lava ia, ‘E mafai moni lava ona ou faia lenei mea?’” Fai mai Ryan. “Ae pe a tatou ola i mea ua tatou iloa, o le a oo mai le malamalama ma le malosi sili atu. O le a faia e le Alii mo i tatou mea e le mafai ona tatou faia mo i tatou lava.”

O lenei tusiga o se tuufaatasiga lea o molimau ma aafiaga o tagata liliu mai. Matou te faamoemoe o le a e maua i totonu o nei autu e fitu le faamalosiauga e te manaomia ina ia aafia tumau ai i le Ekalesia ma faafailele lou faatuatua fou seia oo ina mafai “ona mauaa, ina ia mafai ona tupu ae, ma fua mai ni fua mo i tatou” (Alema 32:37).

Faatoilaloina o Tofotofoga

A tatou ola i le malamalama o le talalelei toefuataiina, e mafai ona tatou onosaia ia faaletonu o o tatou olaga faaletino ma toe nonofo faatasi ma le Atua. O loo faatali mai lo tatou Tama Faalelagi e fai mai ia i tatou, “Ua lelei ia, le auauna lelei e, ma le faamaoni” (Mataio 25:21). O Lana folafolaga lena, ma e mautinoa lava Lona faataunuuina pe afai tatou te faia la tatou vaega.

O Elson Carlos Ferreira, na papatisoina i Pasila i le 1982

Soo se taimi lava e te lagona ai e peiseai ua na o oe o loo tauivi, e mafai ona e nofo ma mafaufau e uiga i mea na faia e Keriso mo oe ma pe na faapefea ona Ia puapuagatia ai mo oe. E i ai pea o Ia iina i taimi uma e fesoasoani ia i tatou ia iloa po o ai i tatou ma le mea o le a avea ai i tatou. E sili lona silafiaina o i tatou nai lo lo tatou iloaina o i tatou lava.

O Elena Hunt, na papatisoina i Arisona, ISA, i le 2008

Galulue i Faavae Autu

Ou te lei faia lava se mea uiga ese ina ia tumau faamaoni ai i le Ekalesia. Ou te lei savali i le 50 maila (80 km) ina ia oo i le sauniga faamanatuga po o le togiina i totonu o se ogaumu aasa. Ae o le faia pea lava pea o mea faigofie—auai i sauniga Lotu, suesue i tusitusiga paia, tatalo, ma auauna atu i valaauga—ua fesoasoani ia te au i le fafagaina o la’u molimau (tagai i le Alema 37:6–7).

O Alcenir de Souza, na papatisoina i Pasila i le 1991

Ina ua ou faatoa auai i le Ekalesia i le 19 o ou tausaga, sa ou fiafia lava e uiga i le talalelei, ma o le faitauina o a’u tusitusiga paia i aso taitasi sa avea o se malaga mataina.

Ae peitai, ina ua mavae ni nai tausaga o le auai i le Ekalesia, sa ou lagona le vaivai faaletino ma le faaleagaga. Sa ou tosoina au lava i le lotu i Aso Sa taitasi, na laiti ni mea sa ou aoaoina mai sauniga ma sa lagona le manao e toe foi i le fale mo lau malologa o le Aso Sa.

O se talanoaga ma se uo na faaalia mai ai sina malamalama i lou tulaga. Sa ou faia se faamaumauga o au mausa faaleagaga, ma sa ou iloaina ua le faamaoni a’u tatalo, ma o le faitauina o tusitusiga paia i taeao uma ua avea ma se galuega—ae le o se mea fiafia. Sa ou iloaina e tatau ona ou faaopoopo i ai nisi meaai faaleagaga ma faamalositino i lo’u aso.

Na amata ona ou tatalo i taeao taitasi a o lei faitauina ia tusitusiga paia, ole atu patino ina ia taialaina ma faatonuina au i la’u suesuega. Sa ou faigaluega faavaitaimi ma sa i ai se malologa e 15-minute i le taeao lea sa ou faaaogaina e faitau ai ni nai itulau o le Ensign—o lau meaai faaleagaga o le aoauli. I afiafi, sa ou faitau ai ni tusi faagaeetia. I Aso Sa ou te faitauina le tusi lesona o Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia.

I po taitasi a ou alu ou te moe, ou te lagona le toafilemu aua sa ou faamalieina lo’u matelaina faaleagaga i le aso atoa. Talu ai ua ou filifili e mulimuli i se faatulagaga faaleagaga i aso uma, ua avea au ma se tagata sili atu ona lelei ma ua faatupulaia la’u molimau.

O Tess Hocking, na papatisoina i Kalefonia, ISA, i le 1976

Alu i le Malumalu

Mai le taimi muamua sa ou aoao ai e uiga i le malumalu, sa ou matuai fia alu lava iina. Sa ou aoaoina o le malumalu o se nofoaga e mafai ona tatou faia ai papatisoga mo e ua maliliu, faamauina o ni aiga, ma osia ni feagaiga maualuluga atu ma le Tama Faalelagi. Ua ou saunia ma tausia au lava ia agavaa ina ia mafai ona ou alu i le malumalu.

O Yashinta Wulandari, na papatisoina i Initonesia i le 2012

Ina ua uma ona ou papatiso, na ma fuafua ma la’u uo tama, o JP (o le ua leva ona avea ma se tagata o le Ekalesia) ma te faaipoipo, peitai na ma faatuaiina le aso o le ma faaipoipoga ona sa ou manao e faatele le aiga.

I le Aso Lua, 12 o Ianuari, 2010, na ma o ai ma la’u manamea po o lou toalua faaolioli i le aoga e auai i a maua vasega. Ao ou saofai i lau komepiuta e faatalitali mo le polofesa e amata le vasega, na amata ona lulu le fale. Ou te lei mafaufau e tamoe i fafo ona sa matuai matautia lava le lulu.

Sa ou tu i se tulimanu ma moeiini ou mata, ma tatalo i le Tama Faalelagi i lo’u loto: “Faamolemole ia tuu mai ia te au se avanoa e faaipoipo ai ia JP i le malumalu.”

I nai minute mulimuli ane, na uma le lulu ma sa ou tilotilo solo. Sa le mafai ona ou iloa atu se mea ona sa to faatimu i lalo le pefu. Ou te le manatua pe na faapefea ona ou aluese mai le potu, ae sa iu lava ina ou oo i fafo. Faatasi ai ma loimata i o’u mata, sa amata ona ou ee i le igoa o JP.

E lei umi ae ou mauaina le tuafafine o JP. “O loo manuia o ia!” sa ia tauvalaau mai ai. “O loo taumafai o ia e fesoasoani i nisi tamaiti aoga o e ua mau i lalo o mea ua faaleagaina.”

E le sili atu lou taua nai lo isi o e sa le mafai ona sosola ese, ae ou te iloa na tali mai e le Tama Faalelagi la’u tatalo. Sa ma faaipoipo ma JP i le malumalu i le aso 6 o Aperila, 2010, e sili laitiiti atu lava ma le tausaga talu ona ou papatiso ma e toeitiiti atoa le tolu masina talu ona mavae le mafuie. O se aso o le filemu ma le olioli lea o le a le galo lava ia te au. E lei i ai se ma pati tele, ae sa avea ma se mea e sili ona matagofie ia te au.

O Marie Marjorie Labbe, na papatisoina i Haiti i le 2009

Faasoaina atu o le Talalelei

I le avea ma se tagata fou o le Ekalesia, ou te fiafia i le galuega faafaifeautalai. E mafai ona avea tagata uma ma se faifeautalai. O taimi uma lava e te faasoa atu ai le talalelei i se tasi, e suia ai lona olaga, ae e fesoasoani foi ia te oe e faamalosia ai lau molimau. E mafai ona iloa e tagata le malamalama i ou mata, ma o le a latou fia iloa pe aisea ua e maua ai se agaga ofoofogia. O le faia o le galuega faafaifeautalai e le gata ina tuuina atu i tagata se avanoa e aoao ai e uiga i le Ekalesia ae e fesoasoani foi ia te i latou ia lagona le Agaga ma maua ni aafiaga faaleagaga faaletagata lava ia.

O Elena Hunt, na papatisoina i Arisona, ISA, i le 2008

Ou te fiafia i le galuega faafaifeautalai! E tolu masina talu ona uma lo’u papatisoga, sa ou malaga i Martinique e faaalu se taimi faatasi ma lo’u aiga mo malologa o le taumafanafana. Sa ou talanoa i lo’u uso i aso uma e uiga i le Tusi a Mamona ma le talalelei.

Sa ou valaauliaina o ia i le lotu i le Aso Sa muamua, ae sa ia teena. O le Aso Sa lona lua, sa ia mulimuli ia te au i le lotu. I le faaiuga o fonotaga, sa matuai leai ma sona popole, na pei na te lei lagonaina se mea faapitoa i na itula e tolu.

E ui lava ina sa faaauau pea ona ou talanoa atu ia te ia e uiga i le talalelei i le vaiaso na sosoo ai, ou te lei valaauliaina o ia e sau i le lotu i le taimi lenei. Sa tupu se vavega i le afiafi o le Aso Toonai: a o auli o’u lavalava o le Aso Sa mo le aso na sosoo ai, sa ou matauina sa ia faia lea lava mea e tasi.

“O le a lau mea lena e fai?” o lau fesili lea.

Sa ia tali mai, “Ta te o faatasi i le lotu taeao.”

“Ou te le faamalosia oe e sau,” sa ou fai atu ai.

Ae sa ia tali mai, “Ou te fia alu.”

Sa faaauau pea ona sau o ia i le lotu i Aso Sa taitasi ina ua mavae lena taimi.

Ina ua ou toe foi atu i Farani i saute, lea sa ou aoga ai, sa tau mai e lo’u uso i luga o le telefoni o le a ia papatiso. Sa ou fai atu ia te ia ou te fia auai i lona papatisoga, ae o le mea e sili ona taua o lona i ai pea lea i le Ekalesia pe a ou toe foi atu i Martinique.

E tasi le tausaga mulimuli ane, sa ou toe asiasi atu. I le taimi o le sauniga faamanatuga, na molimau lo’u uso ma le malosi maoae e uiga i le moni o le talalelei. Sa maligi o’u loimata ina ua ou mafaufau i lou uso, o le sa ou faasoaina atu i ai ni taimi sili ona matagofie o lo’u olaga, ae ua mafai foi ona faasoa mai ia te au le talalelei a lo tatou Alii (tagai i le Alema 26:11–16).

O Ludovic Christophe Occolier, sa papatisoina i Farani i le 2004

Faia o Galuega o Talafaasolopito o Aiga

Ina ua uma ona ou maua ia lesona a faifeautalai, sa ou tatalo ina ia iloa pe moni le talalelei. Na oo mai ia te au i se miti lo’u tamamatua pele ma molimau mai e uiga i lona moni. I le taimi lea, ua amata ona ou malamalama i la’u matafaioi paia i o’u tuaa. Na saunoa Peresitene Henry B. Eyring, le Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, e faapea: “Ina ua papatisoina oe, sa vaavaai ifo ou augatama ia te oe ma lo latou faamoemoe. Atonu a mavae ni seneturi, ona latou olioli ai lea i le vaai atu ua osia e se tasi na tupuga mai ia te i latou se feagaiga, e saili i latou ma ofoina atu ia te i latou le saolotoga. … Ua fusia o latou loto ia te oe. Ua i ou lima lo latou faamoemoe.”1

O Steven E. Nabor, sa papatisoina i Iuta, ISA, i le 1979

Na nutimomoia o maua loto ma lou toalua, o Laura, ina ua oti le ma tama muamua, le ma afafine e fa-masina le matua, o Cynthia Marie, ona o ni faafitauli o le maeafoa. O lenei faalavelave na tupu ai le faatigā ia i maua, ni matua talavou se toalua, e saili mo se auala e mafai ai ona matou toe faatasi ma le ma afafine i se aso. E lei avea i matou ma ni tagata o le Ekalesia i lena taimi.

I se tasi taeao na sasaa atu e Laura lona loto i le Tama Faalelagi, ma aioi atu, “Tama Pele e, ou te toe fia faatasi ma lau tama teine i se aso, ae ou te le iloa pe faapefea. Faamolemole ia faaali mai ia te au pe faapefea.”

O le taimi lena sa tuitui mai ai lo matou faitotoa. Na alu atu Laura e tatala le faitotoa ao tafe ifo pea ona loimata i ona mata. Sa tutu ai iina ni faifeautalai se toalua. O le mea na oo i ai, na ma maua uma lava ma Laura se molimau i le moni o le Tusi a Mamona ma na papatisoina ai.

Na manao Laura ina ia mautinoa ua maua e tagata uma o lo matou aiga le avanoa e talia ai le talalelei. Mo le 15 tausaga talu ona ma papatiso, na saunia e Laura igoa mo le malumalu, ona ma aveina lea faatasi i le malumalu. Ina ua mavae se taimi na matua le lelei le gugu o Laura ma sa ou aveina igoa i le malumalu na o au.

Na maliu Laura i le tolu tausaga talu ai ina ua mavae le feagai ai ma se taimi umi o lona mai gugu. O le sailia o se auala e faatasi ai ma le ma tama teine laitiiti ua aumaia ai le galuega o le malumalu i le faitau afe o o matou tuaa pele. Ua ma lagonaina le tele o ni vavega a o faia galuega sailiili o talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu (tagai i le MF&F 128:18, 22).

O Norman Pierce, na papatisoina faatasi ma Laura Pierce i Louisiana, ISA, i le 1965

Auai i le taimi o Sauniga a le Ekalesia

O le tatalo i le lotu, tuuina atu o ni faamatalaga i le taimi o lesona, ma lauga i sauniga faamanatuga e faamanuiaina ai oe ma i latou o e faalogologo. Pe a e tautala i le suafa o Iesu Keriso, e galue le Agaga Paia e ala mai ia te oe. E le gata i le talanoa mai o le Tama Faalelagi e ala mai i tusitusiga paia ma perofeta ma aposetolo ae e talanoa foi e ala atu ia te oe ina ia mafai ai ona tali i fesili a nisi, faamalosia ni vaivai o se tasi, po o le faamama o ni masalosaloga a se tasi.

Ina ua talosagaina au e le epikopo e faasoa atu la’u molimau i le sauniga faamanatuga ina ua uma lo’u papatisoga, sa ou lagonaina le fefe ma le le atoatoa. Ou te lei tautala atu lava i luma o se faapotopotoga muamua.

“Mata e tatau moni lava lenei mea?” Sa ou fesili atu ai i le epikopo.

“Ioe!” o lana tala lea.

I le sauniga faamanatuga, sa ou molimau ai e uiga i le alofa o le Tama Faalelagi ia te au ma le auala na Ia tali mai ai au tatalo i le fesoasoani mai ina ia ou maua le talalelei toefuataiina. Ina ua ou tu i le pulelaa, sa ou lagonaina le matua malosi o le Agaga Paia. Sa ou lagonaina le faamanuiaina e avea o se tagata o le Ekalesia moni a Keriso. Sa tumu lou loto i le fiafia ma le filemu. Sa liliu ese e le Tama Faalelagi lou fefe e talanoa atu i se aafiaga matagofie.

O le masina na sosoo ai sa ou maua ai le avanoa e tuuina atu se lauga i le sauniga faamanatuga. Sa ou toe lagonaina lo’u fefe—o ai au ou te aoao atu ai i latou o e sili atu le malamalama e uiga i le talalelei? Ae sa ou tatalo mo le Agaga Paia e fesoasoani ia te au e tautala atu. Sa ou toe lagonaina le Agaga o pa’i mai ia te au, ma sa ou mauaina le uunaiga ua fiafia le Tama Faalelagi i lo’u papatisoga ma ua faamagaloina au agasala.

Ou te iloa mai o’u aafiaga o au o se afafine faapelepele o le Atua ma e alofa o Ia ia te au. O le lauga i le sauniga faamanatuga o se avanoa taua mo au e auauna atu i le Atua i le molimau atu ua toefuatai mai e Iesu Keriso Lana Ekalesia i luga o le fogaeleele.

O Pamella Sari, na papatisoina i Initonesia i le 2012

Auaunaga i le Ekalesia

O se valaauga i le Ekalesia e fesoasoani ia te oe e aoao ai i le talalelei ma tuu atu ia te oe se tiutetauave o le a aveina oe i le lotu ma fesoasoani ia te oe e auauna atu i isi, e tusa lava pe o e tauivi.

O Su’e Tervola, na papatisoina i Hawaii, ISA, i le 2008

O faiaoga asiasi ma faiaoga o aiga e maua ai avanoa ina ia lagona ma vaai i le alofa moni faa-Keriso. Latou te tuuina atu ni aafiaga i le lotomaualalo ma le alofa lea e mafai ona suia oe e faavavau. I le avea ma fanau a le Tama Faalelagi, e manaomia a tatou auaunaga e fesoasoani i le faasalalauina atu o faatinoga o le agalelei i Lona tovine atoa.2

O Cheryl Allen, na papatisoina i Michigan, ISA, i le 1980

E lei umi ona uma ona ou papatiso, ae valaauina au e le peresitene o le paranesi e avea ma peresitene o Alii Talavou. O se tulaga sili le faatasi ai ma le autalavou ma fesoasoani ia i latou e aoao e uiga i le talalelei. I le taimi lava e tasi sa ou aoao atu ai, na ou aoaoina ai. O le valaauga muamua lea i se faasologa o valaauga lea sa ou mauaina. Sa ou lagonaina i ou tiutetauave taitasi, le olioli ma le fiafia mo luitau fou. Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson: “Ia manatua, o e ua valaauina e le Alii, e faaagavaaina e le Alii.”3 Sa ou faatuatua ma talitonu ma le lotomaualalo o le a ou gafatia. Ma i le itiiti ifo ma le ono masina talu ona avea au ma se tagata o le ekalesia, sa ou mauaina le avanoa sili e faamasani ai i polokalama a le Ekalesia.

O Germano Lopes, na papatisoina i Pasila i le 2004

Faamatalaga

  1. Henry B. Eyring, “O Loto Ua Fusia Faatasi,” Liahona, Me 2005, 80.

  2. Tagai i le O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa (2011), 111–132; Thomas S. Monson, “Home Teaching—a Divine Service,” Ensign, Nov. 1997, 46.

  3. Thomas S. Monson, “Tiute o Valaauga” Liahona, Iulai 1996, 51.