2013
Malamalama i le Papatisoga
Aperila 2013


Tamaiti

Malamalama i le Papatisoga

O ai o le a papatisoina a’u?

O ai lava e papatisoina oe e tatau ona umia le perisitua—o le pule e galue ai i le suafa o le Atua. Ina ua finagalo Iesu e papatiso, sa alu o Ia ia Ioane le Papatiso, o lē sa i ai le perisitua (tagai i le Mataio 3:13).

O le tagata o le a papatisoina oe, o le a maua mai le faatagaga mai lou epikopo po o le peresitene o le paranesi.

Pe e tatau ona ou alu i lalo o le vai ina ia papatisoina?

Sa papatisoina Iesu e ala i le faatofuina, o lona uiga, sa alu ifo atoa o Ia i lalo o le vai ma toe vave alu ae ai i luga (tagai i le Mataio 3:16). O le auala foi lenei o le a e papatiso ai. O le papatisoina i le auala lenei e faamanatu mai ai ia i tatou, ua tatou tuua i tua o tatou olaga tuai ae amata se olaga fou e tuuto atu i le auauna atu i le Atua ma Lana fanau.

O a folafolaga ou te faia pe a ou papatiso?

Pe a e papatiso, e te osia se feagaiga, po o se folafolaga e lua ona itu, ma le Tama Faalelagi. E te folafola atu ia te Ia o le a e faia ni mea faapitoa, ae e folafola mai e Ia e faamanuia oe. O lenei feagaiga o loo faamalamalamaina i tatalo o le faamanatuga lea e faia i Aso Sa taitasi (tagai i le MF&F 20:77–79). E te folafola atu:

  • Ia manatua pea Iesu Keriso.

  • Ia tausia Ana poloaiga.

  • Ia tauave i ou luga le suafa o Keriso, o lona uiga o le faamuamua o Lana galuega i lou olaga ma fai mea e finagalo ai o Ia nai lo mea e manao ai le lalolagi.

Pe a e tausia lenei folafolaga, ua folafola mai e le Tama Faalelagi o le a faatasi le Agaga Paia ma oe ma o le a faamagaloina au agasala.

O le a le Agaga Paia?

O le meaalofa o le Agaga Paia o se tasi o meaalofa e sili ona taua a le Tama Faalelagi. O lou papatisoga i le vai e le atoatoa seiiloga e tuuina atu e alii ua umia le Perisitua Mekisateko ia te oe se faamanuiaga e maua ai le Agaga Paia (tagai i le  Ioane 3:5).

O le Agaga Paia o se sui o le Aigaatua. E molimau mai o ia i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma e fesoasoani ia i tatou ia tatou iloa le mea moni. E fesoasoani o ia ina ia tatou malolosi faaleagaga. Na te lapataia i tatou i mea matautia. E fesoasoani o ia ia tatou aoao. E mafai ona fesoasoani le Agaga Paia ia tatou lagona le alofa o le Atua.

A faamauina oe o se tagata o le Ekalesia, e mafai ona faatasi le Agaga Paia ma oe e le aunoa pe afai e te filifilia le mea sa’o.

Aisea e tatau ai ona le itiiti ifo ma le valu o ou tausaga ona faatoa ou papatiso lea?

Ua aoao mai le Alii o tamaiti e le tatau ona papatisoina seia oo ina lava lo latou matutua e malamalama ai i le eseesega i le va o le sa’o ma le sese, lea fai mai tusitusiga paia o le valu o tausaga (tagai i le Moronae 8:11–12; MF&F 29:46–47; 68:27).

Ata © Dynamic Graphics; ata na tusia e David Stoker, Matthew Reier, ma Sarah Jenson