2011
Tampeļ Kwojarjar—juon Meram n̄an Laļ in
Māe 2011


Tampeļ Kwojarjar—Juon Meram n̄an Laļ in

Kōjeram̧m̧an ko raorōk-tata im eddōkļo̧k an oran membōr ilo Kabun̄ in rej kōjeram̧m̧an ko me jej būki ilo tampeļ ko an Anij.

Ro jeiū im jatū jitōnbōro, Ij lewaj aō iakwe im iak-iakwe n̄an kom̧ kajjojo im jar bwe Jemedwōj Ilan̄ enaaj tōl ļōmņak ko aō im im̧we naan ko aō ilo aō kōnono n̄an kom̧ rainin.

Imaron̄ ke jino kōn kōm̧m̧ane juon ak ruo ennaan ikkijien ennaan ko rem̧m̧an jaar ron̄ kiiō jibbon̄ jān Jejtōr Allred im Bisop Burton kōn būrookraam̧ in Menin Jeram̧m̧an an Kabun̄ in. Āinwōt kar kwaļo̧k, iiō in ej kōkaļļeik 75 iiō in būrookraam̧ in Im̧we Eo em̧ōj an kar kōjeram̧m̧an mour ko an elōn̄. Eaar aō iien em̧m̧an n̄an jeļā kōn n̄a make jet iaan ro raar ejaake jipadpad in eļap—juon jipadpad me em̧ōj an kōjeram̧m̧an elōn̄ mour ko ilo aolepen iiō ko jimjuonn̄oul-ļalem rem̧ootļo̧k im eo ej wōnm̧aanļo̧k wōt n̄an kōm̧m̧an āindein.

Āinwōt an Bisop Burton im Jejtōr Allred jim̧or kar kwaļo̧k, bisop eo an juon ward kar leļo̧k eddo eo n̄an kejparok ro me rej aikuj me rej jokwe ilowaan ward eo an. Kain in eaar aō iien em̧m̧an ke Iaar tōl āinwōt juon bisop edik ilo Salt Lake City ilo juon ward juon taujin im ralitōkn̄oul membōr ro ie, ekoba ralitōkn̄oul-emen kōrā ro emej ļōm̧aro pāleer. Eaar lōn̄ ro raar aikuj jipan̄. Eļap aō kar utiej kōn būrookraam̧ eo an Menin Jeram̧m̧an an Kabun̄ in im kōn jipan̄ eo an Doulul eo an Kōrā im doulul ko an priesthood.

Ij kean̄ bwe būrookraam̧ eo an menin jipan̄ an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-kein Āliktata ej im̧we jān Anij Kajoor Pōtata.

Kiiō ro jeiū im jatū, kweilo̧k in ej kōkaļļeik jilu iiō jān ke Iaar rejtak āinwōt Būreejtōn an Kabun̄ in. Aaet raar iiō ko rekar boub, kar obrak kōn elōn̄ apan̄ ko bōtaab barāinwōt kōn kōjeram̧m̧an ko ejjeļo̧k jem̧ļo̧kier. Iien eo em̧m̧an ekar aō kar n̄an aje im bar aje tampeļ ko raar ibwilijin kōjeram̧m̧an kein eļap aer kam̧ōņōņō im kwojarjar, im ej kōn tampeļ me Ij kōņaan kōnono n̄an kake rainin.

Ilo kweilo̧k eo eļap ilo Oktoba in 1902, Būreejtōn eo an Kabun̄ in Joseph F. Smith eaar kwaļo̧k ilo ennaan in kōpeļļo̧k eo an kōjatdikdik eo bwe juon raan enaaj kar wōr ad “tampeļ ko rej ekkal ilo elōn̄ m̧ōttan ko an [laļ in] ijo rej aikuji n̄an em̧m̧an eo an armej ro.”1

Ilo iiō ko jibuki im lemn̄oul im̧aan tata ālkin ejaak eo an Kabun̄ in, jān 1830 n̄an 1980, 21 tampeļ ko raar ekkal, ekoba tampeļ ko ilo Kirtland, Ohio, im Nauvoo, Illinois. Keidi ippān 30 iiō ko jān 1980, ilo tōre eo me 115 tampeļ ko raar ekkal im aje. Kōn kōjeļļā ko inne kōn 3 tampeļ ko rekāāl, ebar wōr 26 tampeļ ko rej kalōki ak rej pojak in ekkal. Oran tampeļ ko renaaj eddōkļo̧k wōt.

Menin kōttōpar Būreejtōn Joseph F. Smith eaar kōjatdikdik kake ilo 1902 eo ej kūrm̧ool. Ikirelel eo ad n̄an kōm̧m̧an bwe tampeļ en pidodo tōparļo̧k jon̄an eo emaron̄ n̄an membōr ro ad.

Juon iaan tampeļ ko rej kiiō kalōke ej ilo Manaus, Brazil. Elōn̄ iiō ko ļo̧k Iaar riit kōn juon kumi in elōn̄ ļo̧k jān jibuki membōr ro me raar ilo̧k jān Manaus, ej pād ilo ioļapļap in ijo ettoļo̧k jān tauun, n̄an etal n̄an kar tampeļ eo epaak tata, kar pād ilo São Paulo, Brazil—2,500 m̧aiļ ko (4,000 km) jān Manaus. Armej rein Rekwojarjar retiljek raar em̧m̧akūt kōn waan ioon dān ium̧win emen raan im emen bon̄ ilo Amazon Reba eo im ijōko ej to̧o̧rļo̧k ie ļo̧k. Ālkin kadedeļo̧k em̧m̧akūt in ilo dān, raar iuweļo̧k ilo baaj ko ium̧win bar jilu raan ilo—iaļ ko rōkkajkaj, kōn jidik wōt kijier im ejjeļo̧k jikin ejo̧kne n̄an kiki. Ālkin jimjuon raan im bon̄, raar tōkeak ļo̧k ilo tampeļ eo ilo São Paulo, ijo kain̄i ko indeeo ilo piktok ko aer raar kōm̧m̧an. Aaet iaļ eo aer ļo̧k eaar ejja āinwōt. Mekarta, raar bōk kain̄i ko im kōjeram̧m̧an ko an tampeļ, im men̄e eaar ejjeļo̧k aer jāān, er make, raar obrak kōn jitbōn tampeļ im kōn kam̧oolol kōn kōjeram̧m̧an ko raar būki.2 Kiiō, elōn̄ iiō tok ālik, membōr ro ad ilo Manaus raar lem̧ōņōņō ke raar alooje an tampeļ eo aer ekkal ilo iturin Rio Negro Reba. Tampeļ ej bōktok lan̄lōn̄ n̄an membōr ro ad retiljek jekdoon ia rej ekkal ie.

Ripoot ko kōn en̄taan ko kar kōm̧m̧ani n̄an bōk kōjeram̧m̧an ko loi ilo wōt lowaan tampeļ ko an Anij ejjan̄in likjab ilo an un̄ur būruwō im bōktok n̄an eō juon en̄jake ekāāl kōn kam̧oolol kōn tampeļ ko.

Imaron̄ ke kwaļo̧k ippami bwebwenato eo an Tihi im Tararaina Mou Tham im ajri ro 10 nejier. Aolepen baam̧le eo eaar koba tok ilo Kabun̄ in ilo jinoin 1960 ko ke mijinede ro raar etal n̄an āne eo āneer, pād enan̄in 100 m̧aiļ (160 km) turōk in Tahiti. Ejjab to raar jino kōņaan kōjeram̧m̧an ko an juon baam̧ļe indeeo liāp ilo tampeļ.

Ilo tōre eo, tampeļ eo epaak tata n̄an baam̧le eo an Mou Tham eaar Hamilton New Zealand Tampeļ, eļapļo̧k jān 2,500 m̧aiļ (4,000 km) n̄an turōkrilik, eaar pidodo tōparļo̧k kōn wōt kelo̧k ilo baļuun ak eļap wōņāān. Baam̧le eo eļap an Mou Tham, eo ekar pen bōke mour ilo juon jikin kallib ejjab kanooj jeram̧m̧an, ejjeļo̧k jāān n̄an wōņāān kelo̧k, ak ejjeļo̧k jikin n̄an jerbal ilo āne eo āneer ilo Pacific. Kōn menin Būratōr Mou Tham im ļaddik eo nejin Gerard kar kōm̧m̧ane juon jokālōt epen n̄an koba ļo̧k ippān ļaddik eo juon nejin eo eaar jerbal ilo nickel mine eo ilo New Caledonia, 3,000 m̧aiļ (4,800 km) iturilik. Jikin jerbal eo ej kōļļāik wōņāān rijerbal ro an n̄an mine eo, bōtaab ejjab leļo̧k iaļaer n̄an ijo jikier.

Em̧m̧aan rein jilu in Mou Tham raar jerbal ium̧win emen iiō ilo nickel mine eo, kōb im kanne ore eo eddo. Būratōr Mou Tham make eaar ro̧o̧l n̄an ijo jikin ilo juon iien loļo̧k ekadu juon kōttan juon iiō, likūt wōt ļaddik ro nejin ilo New Caledonia.

Ālkin emen iiō ko in jerbal, Būratōr Mou Tham im ļaddik ro nejin raar kakoņ ebwe jāān n̄an bōk baam̧ļe eo n̄an New Zealand tampeļ. Aolep raar etal, ijello̧kin wōt juon nejier leddik. Raar aolep liāp n̄an iien im iien ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin, juon en̄jake eo ban kōmeļeļeik im ekōlan̄lōn̄.

Būratōr Mou Tham eaar bar ro̧o̧l ļo̧k jān tampeļ kajju n̄an New Caledonia, ijo eaar jerbal ium̧win ruo iiō n̄an kōļļāik wōņāān leddik eo nejin me eaar jab pād ilo tampeļ eo ippāer—juon nejin leddik eaar m̧are im ajri eo nejin im ļeo pāleen.

Ilo iiō ko tokālik aer, Būratōr im Jejtōr Mou Tham raar kōņaan jerbal ilo tampeļ. Ilo tōre eo Papeete Tahiti Tampeļ eo em̧ōj kar kalōke im kar aje, im raar jerbale ruo mijen ko ie.3

Ro jeiū im jatū, tampeļ ko aorōk ļo̧k jān dekā im jimeeņ. Rej obrak kōn armej ro ewōr aer tōmak im ro em̧ōj aer kar jitlo̧k. Rej ekkal kōn mālijon̄ im naan in kam̧ool ko. Rekwojarjar kōn wujlepļo̧k im jerbal in jipan̄.

Tampeļ eo m̧oktata eaar ekkal ilo epepen in eaar tampeļ eo ilo Kirtland, Ohio. Armej ro Rekwojarjar ilo tōre eo raar jerata, im aaet Irooj eaar kakien er bwe juon tampeļ enaaj kar ekkal, kōn menin raar kalōke. Eļtōr Heber C. Kimball eaar je kōn en̄jake eo, “Irooj wōt eaar jeļā jon̄an aer jerata, jeram̧ōl, im en̄taan me jaar eļļā jāne n̄an tōpare.”4 Innām, ālkin aolep men me kar kanooj kejparoki dedeļo̧k, Armej ro Rekwojarjar raar kiel er n̄an em̧m̧akūt jān Ohio im tampeļ eo aer eaorōk. Āliktata rej lo jikin kone—men̄e enaaj kar n̄an jidik wōt iien—ļo̧k wōt n̄an dān ko ilo Mississippi Reba ilo jikin kweilo̧k eo an Illinois. Raar ņa etan jikin eo raar pād ie Nauvoo im, m̧ōņōņō n̄an kōmaatļo̧k aer bar juon alen, im kōn aolepen tōmak eo aer, raar kalōk n̄an juon tampeļ n̄an aer Anij. Kakkure ko renana, mekarta, im kōn Nauvoo Tampeļ m̧ōttan jidik em̧ōj, raar kadiwōjļo̧k er jān im̧ōko im̧weer bar juon alen, pukōt jikin kone ilo juon jikin em̧ōrā ejjeļo̧k juon eaar kōņaan.

Apan̄ im wujlepļo̧k eaar jino bar juon alen ilo aer jerbal ium̧win en̄oul iiō ko n̄an kalōk Salt Lake Temple eo me ej jutak ekōpaļpaļ ilo juon jikin iturōkiid ro rej pād ijin rainin ilo Im̧ōn Kweilo̧k in Eļap.

Jet jon̄ak in en̄taan rekar jan̄in koba ippān ekkal tampeļ im ippān etal n̄an e. Juon oran eo eļap in membōr ro raar jerbal im apan̄ n̄an er maron̄ bōk n̄an er make im n̄an baam̧le ko aer kōjeram̧m̧an ko me rej loi ilo tampeļ ko an Anij.

Etke ekanooj in lōn̄ rej kōņaan eļap n̄an maron̄ bōk kōjeram̧m̧an ko an tampeļ? Ro me remeļeļe kōjeram̧m̧an ko indeeo ko rej itok jān tampeļ eo jeļā bwe ejjeļo̧k en̄taan ekanooj ļap, ejjeļo̧k wōņāān ekanooj kilep, ejjeļo̧k apan̄ ekanooj in pen n̄an maron̄ bōk kōjeram̧m̧an kein. Renaaj ilo̧k jabdewōt kōtaa aitok, aolep kapan̄pan̄ ko renaaj eļļā iooer ak aolep lokjak ko naaj dibuki. Remeļeļe bwe kain̄i ko an lo̧mo̧o̧r būki ilo tampeļ me ej kōtļo̧k bwe jān juon raan bar ro̧o̧l n̄an ippān Jemedwōj Ilan̄ ilo juon jemjerā an baam̧le indeeo im n̄an kōpālpāl kōn kōjeram̧m̧an ko im kajoor eo jān ijo eutiej rej kortokjen aolep en̄taan im aolep kijejeto.

Rainin elōn̄ iaadwōj rejjab aikuj en̄taan kōn kaen̄taanan ko reppen n̄an maron̄ etal n̄an tampeļ. Ralitōkn̄oul-ļalem bōk jāān in membōr in Kabun̄ in kiiō rej jokwe ilowaan wōt 200 m̧ail (320 km) jān juon tampeļ, im n̄an elōn̄ iaami, kōtaan in eļapļo̧k an kadu. Aaet ewōr wōt ro me rej ilo̧k ilo kōtaan ko raitook im kōn eļap en̄taan eo aer make, bōtaab āinwōt Iaar kwaļo̧k m̧oktaļo̧k.

Eļan̄n̄e em̧ōj am̧ ilo̧k n̄an tampeļ kōn kwe make, im eļan̄n̄e kwōj jokwe ilowaan juon kōtaan eo ekadu n̄an juon tampeļ, en̄taan eo ami ej kōjeno̧lo̧k juon iien ilo mour bouubub ņe am̧ n̄an loļo̧k tampeļ eo aolep iien. Eļap ijo aikuj kōm̧m̧an ilo tampeļ ko ad ilo etan ro me rej kōttar itulikin rōn̄ōl eo. Ilo ad kōm̧m̧ane jerbal eo n̄an er, jenaaj jeļā bwe em̧ōj ad kōtōprake ta eo rejjab maron̄ kōm̧m̧ane kōn er make. Būreejtōn eo an Kabun̄ in Joseph F. Smith, ilo juon kean̄ ekajoor, kar ba: “Kōn kijejeto ko ad ilo etaer to mede in kōm̧akoko ko aer naaj mejaļļo̧k jān er, im marok lep eo ej jepooļ er naaj alikkar ļo̧k, bwe meram eo en maron̄ romakļo̧k ioer im renaaj ron̄ ilo laļ eo an jetōb kōn jerbal eo me eaar kōm̧m̧an n̄an er jān ajri ro nejier ijin, im naaj lem̧ōņōņō kōn kom̧ kōn jerbal eo ami kōn eddo kein.”5 Ro jeiū im jatū, jerbal eo ej ad n̄an kōm̧m̧ane.

Ilo baam̧le eo aō make, jet iaan en̄jake ko raorōk eļap aer kwojarjar raar waļo̧k n̄e kōm kar koba ippān doon ilo tampeļ n̄an kōm̧m̧ani kain̄i ko an liāp n̄an rūtto ro am remej.

Eļan̄n̄e kwojjan̄in etal dee n̄an tampeļ, ak eļan̄n̄e em̧ōj dee am̧ pād ie ak kiiō kwojjab karbōb n̄an juon peba in mālim, ejjeļo̧k menin kōttōpar aorōk ļo̧k n̄an kwe n̄an kōttōpare ijello̧k erom erreo n̄an etal n̄an tampeļ. Karmejete eo am̧ emaron̄ bōlen bōktok mour eo am̧ n̄an jokkuun wōt juon ippān ta eo emenin aikuj n̄an bōk juon peba in mālim, em̧ool kōn joļo̧k iminene ko aitok dāpiji me rej kōm̧m̧an bwe kwōn jab karbōb. Emaron̄ bōlen wōr tōmak im kajim̧we eo n̄an kōļļāik juon m̧ōttan jōn̄oul eo am̧. Jekdoon ta eo, karbōb n̄an deļōn̄e tampeļ eo an Anij. Bōk juon peba in mālim an tampeļ im tōļarke āinwōt juon m̧weiuk eo eaorōk, kōnke eaorōk.

M̧ae iien eo em̧ōj am̧ deļo̧n̄e Im̧weo im̧ōn Irooj im m̧ōj am̧ bōk aolep kōjeram̧m̧an ko me rej kōttar kwe ijo, kwojan̄in bōk aolep men ko Kabun̄ in ej aikuj lewaj. Kōjeram̧m̧an ko aolep-raorōk im utiej tata in membōr in Kabun̄ in rej kōjeram̧m̧an ko me jej būki ilo tampeļ ko an Anij.

Kiiō, jodikdik ro m̧ōtta ro rej pād ilo iiō in rūm̧m̧an ded ko, kōm̧m̧an bwe tampeļ eo en juon ami menin kōttōpar. Jab kōm̧m̧an jabdewōt me enaaj dāpij kom̧ jān deļo̧n̄e kōjām ko an tampeļ eo im bōk m̧ōttan kōjeram̧m̧an ko ijo rekwojarjar im indeeo. Ij nōbar ro iaami em̧ōj aer etal n̄an tampeļ iien otemjej n̄an kōm̧m̧ani peptaij ko n̄an ro remej, ruuj ilo awa ko ilo jibbon̄ tata bwe kom̧ maron̄ bōk kuņaami ilo peptaij ko m̧okta jān an jikuuļ ijjino. Ijjab maron̄ ļōmņak kōn juon wāween eo em̧m̧anļo̧k n̄an jino juon raan.

N̄an ro jinen im jemen ajri ro reddik, Imaron̄ ke kwaļo̧k ippami jet kapilōk ko rem̧m̧an jān Būreejtōn Spencer W. Kimball. Eaar ba: “Enaaj kar juon men em̧m̧an eļan̄n̄e … ro jinen im jemen renaaj kar likūt ilo aolep ruum̧ in kiki ilo im̧weo im̧weer juon pija in tampeļ bwe [ajri ro nejier], jān iien n̄an iien [er] nin̄nin̄, maron̄ lale pija eo aolep raan [m̧ae iien] eo ej erom m̧ōttan mour eo [aer]. N̄e [rej] tōpar iiō eo me [rej] aikuj kōm̧m̧an jokālōt [eo] elukkuun aorōk [ikijien etal n̄an tampeļ], enaaj m̧ōj kadede kōm̧m̧an.”6

Ajri ro nejiid rej al ilo Būraimere eo:

Ij iakwe lo tampeļ eo.

Inaaj deļo̧n̄ ļo̧k ie juon raan.

Inaaj bujen ippān Jema;

Inaaj kalim̧m̧ur n̄an pokake.7

Ij jabeneneej ippami n̄an katakin ajri ro nejimi kōn aorōk eo an tampeļ.

Laļ in emaron̄ juon jikin eapan̄ im pen n̄an mour ie. Emakijkij ad kapooļ kōn ta eo enaaj kakkure kōj. Ilo ami im N̄a etal n̄an im̧ōko rekwojarjar an Anij, ilo ad kememej bujen ko jej kōm̧m̧ani ilowaan, enaaj ļapļo̧k ad maron̄ dibuk aolep mālijon̄ im anjo ioon kajjojo kapo. Ilo jikin in ekwojarjar jenaaj lo aenōm̧m̧an; naaj kōkāāl im kōkajoorļo̧k kōj.

Kiiō, ro jeiū im jatū, Imaron̄ ke ba bar juon tampeļ m̧okta jān Aō kiili. Ilo ejjab etto jān kiiō, ilo an tampeļ ko rekāāl ekkal ipeļaakin laļin, juon enaaj jutak ilo juon jikin kweilo̧k juon enaaj ekkal ilo kweilo̧k me eaar waļo̧k elōn̄ ļo̧k jān 2,500 iiō rem̧ootļo̧k. Ij kōnono kōn tampeļ eo me kiiō ej ekkal ilo Rome, Italy.

Aolep tampeļ ej juon im̧ōn Anij, obrak kōn ejja jerbal ko wōt im kōn ejja kōjeram̧m̧an ko im kain̄i ko. Rome Tampeļ, āinjuon, ej ekkal ilo juon iaan jikin ko rebun̄bun̄ ilo laļin, juon jikin kweilo̧k me rijilōk ro etto Peter im Paul raar kwaļo̧k ko̧jpeļ eo an Kraist ie im ijo kajjojo raar m̧an er ie.

Oktoba eo ļo̧k, ke kōm kar kukļo̧k ilo juon jikin ettoļo̧k jān tauun ituiiōn̄reaar in Rome, eaar aō iien em̧m̧an n̄an kōm̧m̧ane juon jar in ajeļo̧k ilo am kar pojak in kōjeram̧m̧an bwidej eo. Iaar en̄jake im̧we n̄an kūr Ritōli Senator Lucio Malan im vice mayor eo an Rome Giuseppe Ciardi n̄an ibwilijin ro im̧aan tata n̄an jabōļe bwidej eo. Kajjojo iaero reļakkar baj m̧ōttan ekōnono eo n̄an kōtļo̧k bwe jān kalōk juon tampeļ ilo jikin kweilo̧k eo aer.

Raan eo eaar ekōdo̧do bōtaab okmeņeņ, im men̄e wōt eaar ekkōl eo, ejjeļo̧k juon piliin̄ in wōt eaar wōtlo̧k. Ke kumi in al eo eaar al, ilo kajin Italy, im̧we ko raiboojoj an “Jetōb an Anij,” aolep raar en̄jake āinwōt n̄e lan̄ im laļ raar koba ippān doon ilo juon al in nōbar aiboojo im kam̧oolol n̄an Anij Kajoor Pōtata. En̄jake ko raar alikkar.

Ilo iien ko rej itok, rein retiljek ilo ijin, “Rome,” renaaj bōk kain̄i ko indeeo ilo piktok eo aer ilo juon Im̧ōn Anij ekwojarjar.

Ij kwaļo̧k kam̧oolol eo aō eban jem̧ļo̧k n̄an Jema Ilan̄ kōn tampeļ eo kiiō ej ekkal ilo Rome im kōn aolep tampeļ ko ad, jekdoon ia eo rej pād ie. Kajjojo ej jutak āinwōt juon meram n̄an laļ in, juon kōjellin naan in kam̧ool eo ad bwe Anij Jemed Indeeo emour, bwe kōņaan ko An n̄an kōjeram̧m̧an kōj im, ilo m̧ool, n̄an kōjeram̧m̧an ļaddik im leddik ro Nejin ilo aolep epeepen. Kajjojo tampeļ ko ad ej juon kōjellin naan in kam̧ool eo ad bwe mour ālkin mej ej lukkuun im ej m̧ool in āinwōt mour in ad ioon laļ in.

Ro jeiū im jatū jitōnbōro, kōm̧m̧an bwe jān kōm̧m̧an jabdewōt karmejete remenin aikuj n̄an etal n̄an tampeļ eo im n̄an bōk jetōb eo an tampeļ ilo būruwōd im ilo m̧ōko im̧ōd. Kōm̧m̧an bwe jān ļoor jenkwan neen ad Irooj im Rilo̧mo̧o̧r, Jisōs Kraist, eaar kōm̧m̧ane en̄taan eo aorōk tata n̄an kōj, bwe jān maron̄ bōk mour indeeo im mour ijo eutiejtata ilo aelōn̄ in kiin̄ eo an Jemedwōj Ilan̄. Ij jar, ilo etan Jisōs Kraist Irooj eo amen.

Kakememej ko

  1. Joseph F. Smith, ilo Conference Report, Okt. 1902, 3.

  2. Lale Vilson Felipe Santiago and Linda Ritchie Archibald, “From Amazon Basin to Temple,” Church News, M̧aaj 13, 1993, 6.

  3. Lale C. Jay Larson, “Temple Moments: Impossible Desire,” Church News, M̧aaj 16, 1996, 16.

  4. Heber C. Kimball, in Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball (1945), 67.

  5. Teaching of Presidents of the Church: Joseph F. Smith (1998), 186.

  6. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 301.

  7. Janice Kapp Perry, “I Love to See the Temple,” Children’s Songbook, 95.