2011
Ka ʻOku ʻIkai ha Falelotu Heni
ʻEpeleli 2011


Ka ʻOku ʻIkai ha Falelotu Heni

Julie Ismail, ʻAositelēlia Hihifo, ʻAositelēlia

Lolotonga ha ʻaʻahi ki he feituʻu Meteleniané, ne u ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ʻi he taimi kotoa pē ne lava aí. Ne u kumi tokoni mei he tokotaha tali-telefoni ʻa ha hōtele, tohi telefoni fakalotofonuá, mo ha mape ʻo e koló ke u ʻiloʻi e falelotu ʻo e Siasí ʻi Sevile, ʻi Sipeiní. Naʻá ku tohiʻi e tuʻasilá mo e hingoa ʻo e Siasí ʻi he lea faka-Sipeiní. Ne u lotu he efiafi Tokonakí ke u ʻilo e taimi kamata ʻo e ngaahi fakatahaʻangá, peá u ongoʻi pē ke u ʻi ai ʻi he taimi 10 pongipongí.

Kimuʻa siʻi peá u ʻalu ki he lotú he 9:30 pongipongi Sāpaté, ne u toe lotu pē ke u lava ʻo ʻiloʻi e falelotú. Ne u muimui heʻeku mapé ʻo kamata lele atu ʻi ha ngaahi hala fāsiʻi. Ko ha pongipongi fakaʻofoʻofa ʻeni. Ne u fakalaka atu ʻi ha ngaahi falekai mo ha māketi fakatauʻanga manupuna ne fonu he fanga manupuna longoaʻá.

Ne u aʻu ki he tuʻasila naʻá ku hikí ka naʻe ʻikai ha meʻa ia ai ʻe hangē ha falelotú. Ne u lue holo he halá ʻo kumi kae ʻikai pē maʻu. Naʻá ku puputuʻu mo hohaʻa, pea ko e mei hoko ia ʻa e 10:00 pongipongí.

Naʻe faifai peá u lotu ki heʻeku Tamai ʻi Hēvaní: “Kuó ke fekau ke u ʻalu ki he lotú, pea kuó u ʻi heni, ka ʻoku ʻikai ha falelotu heni.”

Ne afe mai he tulikí ʻi he taimi ko iá ha tangata naʻe suti lelei. Naʻá ne hangē ha mēmipa ʻo e Siasí, pea ne u ongoʻi ke u taʻofi ia. Naʻá ku talaange ko ʻeku fekumí ki ha falelotu, ka naʻe ʻikai mahino ʻeku leá. Naʻá ne lea mai ka naʻe ʻikai mahino kiate au, pea naʻe hohaʻa hoku lotó. Ko ia naʻá ne fakaava hake ʻene kató peá u sio ki ha ongo tohi takafi leta ai hangē ha ongo tohi folofolá. Ne u ʻoange ki ai e laʻipepa ne u tohiʻi ai ʻa e “La Iglesia de Jesucristo” (Siasi ʻo Sīsū Kalaisí). Naʻá ne malimali ʻo tuhu kimui ki he hala ne u haʻu aí, peá ma lue fakataha leva ki he lotú. Naʻe tuʻu e falelotú ʻi ha tuʻasila kehe ia naʻe lau miniti pē ʻalu ki aí, pea naʻe faingofua hono ʻikai ke fakatokangá kapau naʻe ʻikai ke ke ʻilo ʻoku tuʻu ai. Naʻe tuʻu ia ʻo mamaʻo mei hala ʻi ha konga kelekele tapafā siʻisiʻi, ʻi mui ʻi ha ongo fuʻu matapā lalahi.

Ne u ʻilo ʻi falelotu ko e tangata naʻe tokoni maí ko e pīsope ia ʻo e uōtí pea naʻe kamata e lotú he 10:30 pongipongí. Ne u aʻu ki ai ʻoku kei taimi lahi pē.

Ne u ongoʻi ke fai ʻeku fakamoʻoní lolotonga e houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni ʻa e uōtí. Naʻe fakatonulea ha faifekau mei he lea faka-Pilitāniá ki he faka-Sipeiní kae fai ʻeku fakamoʻoní mo fakamatala ki hono ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ke u aʻu mai ai ki he lotú. Hili iá ne fakamoʻoni e pīsopé mo ne fakamatala naʻe tau mamaʻo atu ʻene meʻalelé he pongipongi ko ʻení, pea naʻe tōmui ange hono taimi aʻu maí ʻi he angamahení. ʻI heʻene sio kiate aú, naʻá ne fakakaukau pē naʻe hangē ko ha mēmipa au ʻo e Siasí, ko ia naʻá ne tuʻu ʻo tokoni kiate au. Naʻá ne lea leva ʻo kau ki he kāingalotu ʻoku nau hē fakalaumālié peá ne pehē ʻoku totonu ke tau tokoni kiate kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e Siasí.

Ne ʻosi atu e ngaahi taʻú mo e ʻikai ke u kei manatu ki he ngaahi meʻa ne u sio ai ʻi Sevilé, ka kuo teʻeki ngalo ʻeku kumi ki he siasi ne ʻikai ke ʻi aí. Ko ha fakamoʻoni e manatu ko iá kiate au, ʻo kau ki he ʻofa lahi ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní kiate kitautolú pea ʻe hā Hono toʻukupú ʻi heʻeku moʻuí ʻo kapau te u fekumi ki he ngaahi meʻa kotoa pē “ ʻoku fengāueʻaki ke [u] lelei aí” (Loma 8:28).