2010
Ko e Taimi ʻOku Ngali Fehālaaki ai ʻa e Ngaahi Meʻá
Māʻasi 2010


Ko e Ongoongoleleí ʻi Heʻeku Moʻuí

Ko e Taimi ʻOku Ngali Fehālaaki ai ʻa e Ngaahi Meʻá

Naʻá ku feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ka ko e hā ne liliu ai ʻeku moʻuí ʻo toe kovi angé?

Naʻe kamata ʻi he taimi naʻe mole ai ʻa e Tohi ʻa Molomona naʻe foaki mai ʻe “heʻeku” faifekaú, ʻe Sisitā Hai, ʻi ha taʻu ʻe nima nai ki muʻa. Naʻá ku ʻilo te u toe lava pē ʻo maʻu haʻaku tohi, ka naʻe fonu ʻeku tohí ʻi heʻeku ngaahi fakaʻilongá mo e ngaahi fefakamoʻoni ʻaki fakafolofolá. Naʻe mono ʻi hono ngaahi pēsí ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga, ha kiʻi tohi fakafiefia mei haku kaungāmeʻa, pea mo ha tatau ʻo hoku tāpuaki fakapēteliaké. Neongo naʻá ku kumi mo kumi, ka naʻe ʻikai pē ke ʻiloa ʻa e tohí ia. Naʻe ʻikai ke u tui naʻá ku fuʻu taʻe-tokanga pehē.

Taimi nounou pē mei he meʻa ko ʻeni ne hokó, kuo tukuange au mei ha taha ʻo ʻeku ngaahi ngāué. Kuo tuʻusi ʻeni ʻo vaeua pē ʻeku paʻanga hū maí. Naʻá ku ʻosi palōmesi ange ki heʻeku ongomātuʻá te u totongi pē ʻe au ʻeku ako he ʻunivēsití. ʻE anga fēfē haʻaku lava ʻo totongi ʻeku akó?

Naʻá ku tauhi ʻa e ngaahi fekaú ki he lelei taha ne u lavá; ka ko e hā ʻoku hoko ai ʻení? Naʻe ʻikai tukunoaʻi ʻeni ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa he akó. Talamai ʻe he taha, “ ʻOku totonu ke fakasiʻisiʻi hoʻo ʻalu ki he lotú. ʻE hao ai ha sēniti ki hoʻo totongi pasí.” Talamai ʻe he tokotaha kehe, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke kiʻi mālōlō ai mei he lotú ʻi ha foʻi māhina ʻe taha pe ua? Mahalo te ke toki fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fuʻu faikehekehe ia.”

Naʻe ongo tonu ʻena fakamatalá ʻi ha kiʻi taimi siʻi. Naʻá ku kamata heni ke fakakaukau pe naʻa sai ange tokua ʻeku moʻuí ʻo ka ʻikai toe kau mai ʻa e Siasí.

Naʻá ku foki leva ki hoku loki ʻi he fale mohé, ʻo mamata ai ʻi ha tā homau fāmilí naʻe ʻai he lolotonga ʻo e Taʻu Foʻou Faka-Siainá. Naʻá ku fakakaukau ki he lahi ʻo ʻeku ʻofa ʻiate kinautolú mo e lahi ʻo e fiefia ʻoku ou maʻu meiate kinautolú. Peá u fakakaukau ki heʻeku Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻoku ou ʻofa ʻiate Ia pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate au. Naʻá ku fakakaukau mahalo ʻoku fie maʻu ke u fakakaukau pē ki he meʻa ʻoku ou maʻú kae ʻikai ko e meʻa ʻoku ʻikai ke u maʻú. Ka, naʻá ku kei fakakaukau pē pe ʻe anga fēfē haʻaku lavaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení.

Hili ha taimi nounou mei ai, kuó u fakamatala hoku lotó ki heʻeku faiako ʻinisitiutí, ʻa Sisitā ʻOu, peá ne talamai, “ ʻOku foua ʻe ha kāingalotu tokolahi ha tuʻunga ʻoku ngata ai ʻa e vahaʻa taimi “lelei ʻa e meʻa kotoa peé” ʻi heʻenau hoko ko ha taha ului foʻoú ka ke kamata leva ke fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e tuí. ʻOku pehē ʻe he folofolá, ʻKa neongo ia, naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku taau ke valokiʻi ʻa hono kakaí; ʻio, ʻokú ne siviʻi ʻenau kātakí mo ʻenau tuí’ (Mōsaia 23:21).”

Peá u fehuʻi, “Ko e hā leva ʻoku totonu ke u faí?”

Naʻá ne tali mai, “Ako faivelenga ange ʻa e folofolá, pea lotu tāumaʻu moʻoni ange. ʻOku maʻu ʻa e tui moʻoní ʻi he taimi ʻoku hoko ai kiate koe ʻa e ngaahi faingataʻá mo e mamahí. ʻE tupulaki hoʻo tuí, te ke fakalakalaka pea ʻe fakamālohia hoʻo fakamoʻoní.”

Naʻá ku pehē leva ke u muimui ki heʻene faleʻí ʻo falala ki he ʻOtuá. Naʻá ku feinga ke fai ʻo hangē ko e akonaki ʻa ʻAlamā 38:5: “ ʻE fakatatau ki hoʻo falala ki he ʻOtuá ʻa hono fakahaofi koe mei ho ngaahi ʻahiʻahiʻí, mo ho ngaahi faingataʻaʻiá, pea mo ho ngaahi fakamamahiʻí, pea ʻe hiki hake koe ʻi he ʻaho fakaʻosí.”

Ko e meʻa ne hokó, naʻe maʻu haʻaku ngāue ʻe taha—ko ha ngāue naʻe lelei ange ia ʻi he ʻuluaki ngāue naʻá ku ngāue aí. Kae lelei angé, naʻe toe maʻu ʻa ʻeku tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ku ako ai ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi taʻe-fiemālié, ngaahi mamahí mo e ngaahi taimi pōpōʻulí ke tau tupulaki. Te nau lava ʻo taki kitautolu ki ha fiefia lahi kapau, ʻo hangē ko e lau ʻa Sisitā ʻOu kiate aú, te tau tui mo falala ki he Tamai Hēvani ʻofá. ʻOku ou fakafetaʻi lahi ke maʻu ha fakamoʻoni ne toe fakapapauʻi mai ai ʻoku moʻoni ʻa e Siasí mo e ongoongoleleí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Steve Kropp

Naʻe mōlia atu ʻa e tuʻunga kei foʻou ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, kau fakatokangaʻi ʻoku ou fehangahangai mo ha siviʻi ʻo ʻeku tuí. Meʻamālie, he naʻe tokoni mai kiate au ʻeku faiako ʻinisititiutí ke u ʻilo ʻa e fiefia naʻe tokateu mai mei muʻá.