Hisitōlia ʻo e Siasí
Tonga: Fakahokohoko ʻo e Meʻa ne Hokó


“Tonga: Fakahokohoko ʻo e Meʻa ne Hokó,” Ngaahi Hisitōlia Fakaemāmani Lahí: Tonga (2018)

“Tonga: Fakahokohoko ʻo e Meʻa ne Hokó,” Ngaahi Hisitōlia Fakaemāmani Lahí: Tonga

Tonga: Fakahokohoko ʻo e Meʻa ne Hokó

ʻĪmisi
tā valivali ‘o Simuti mo Patilā mo Kingi Tupou I

15–16 Siulai 1891 • Nuku‘alofa, Tongatapu, Tonga

Tūʻuta mai ʻa ʻEletā Pilikihami Simuti mo ‘Alavā Patilā ʻi Tonga. ‘I he ʻaho hono ua ʻo ʻena ʻi he fonuá, naʻá na feʻiloaki mo Kingi Siaosi Tupou I ʻo maʻu ha ngofua ke malanga.

‘Aokosi 1891 • Pea, Tongatapu, TongaNa‘e fakahoko e fuofua fakataha ʻa e Siasí ‘i Tongá ʻi he kiʻi kolo ko Pea, ʻa ia ʻoku maile ʻe tolu mei Nukuʻalofa.

24 Sānuali 1892 • Mu‘a, Tongatapu, TongaKo e fuofua fakataha ʻa e Siasí naʻe fakahoko ʻi he lea faka-Tongá, naʻe fakahoko ia ʻi he falelotu foʻou ne toki langá.

15 Mē 1892 • Mu‘aNe fakatapui ʻe Patilā mo Simuti e falelotu ne toki ʻosi hono langá mo e ʻapi nofoʻanga ki he misioná ʻi he kolo ko Muʻá.

11 Sepitema 1892 • MuʻaNaʻe papitaiso mo hilifakinima ʻe Pilikihami Simuti ʻa ʻAlipate ko e fuofua Tonga ke uluí.

1893 • Sōleki Siti, ʻIutā, USA Na‘e pulusi e ʻuluaki tohi tufa ʻi he lea faka-Tongá ne hiki ʻe Pilikihami Simuti, naʻe ui ko e Malanga ʻi he Puleʻanga ʻo e Langí mo e Hala Fāsiʻi ʻOku Fakatau Ki Aí.

29 Sepitema 1894 • Nomuka, Ha‘apai, TongaNaʻe fakanofo ʻa Tevisi Lului ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻo ne hoko ai ko e fuofua Tonga ke ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí.

‘Epeleli 1897 • TongaHili ha taʻu ʻe ono mo e siʻisiʻi hifo ʻa e papitaisó ʻi he toko 15, ne tāpuni leva ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi Tonga pea toe vahe e kau faifekaú ki Haʻamoa.

18 Mē 1900 • TongaNaʻe hoko ʻa Tonga ko ha fonua ke maluʻi ʻe Pilitānia.

19 Māʻasi 1907 • Neiafu, Vavaʻu, TongaNa‘e folau ʻa Tōmasi Kooti ko e palesiteni ʻo e Misiona Haʻamoá ki Tonga ke vakai naʻa malava ke toe fakaava ʻa e misiona aí.

13 Sune 1907 • NeiafuNa‘e tūʻuta ʻa Hiipa J. Makei mo Viliami O. Feisa mei he Misiona Haʻamoá ki Tonga ʻo toe fakaava ʻa e misioná.

1912 • Sōleki SitiNa‘e pulusi ʻa e Ko e Ngaahi Himi ʻo Saioné (Songs of Zion), ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi himi faka-Tonga.

1912 • TongatapuNaʻe fokotuʻu ʻa e fuofua Palaimelí mo e Fineʻofá ʻe he ongo faifekau sisitā ko Malia mo Lili Siosefa.

Siulai 1916 • TongaNa‘e fokotuʻu ʻa e Misiona Tongá ʻo hoko ʻa Uiliati L. Sāmita ko e palesiteni.

Sune 1921 • Nuku‘alofaNe tāpuakiʻi ʻe ʻEletā Tēvita O. Makei ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e fonuá mo e kakaí, ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí.

1922 • TongaNaʻe kaniseli e visa ʻa e kau faifekau mulí pea fakafoki e kau faifekau muli kotoa pē mei he fonuá. Naʻe tāpuni e ngaahi akoʻanga ʻa e Siasí, pea fakatahaʻi kotoa e ngaahi koló.

1925–27 • TongatapuNaʻe langa e ʻApiako ko Makeké ʻi he tokoni ʻa e kāingalotu fakalotofonuá, ko ha ʻapiako foʻou mo lahi ʻa e Siasí mo ha ngoue ʻeka ʻe 75.

1940–46 • TongaNa‘e tupu mei he Tau Lahi ʻa Māmani Hono II ʻa hono fetukutuku ʻo e kau faifekau mulí. Naʻe nofo pē ʻa ʻEmili C. Tani ʻo hoko ko e palesiteni ʻo e misioná ke ne tokangaʻi e kāingalotu fakalotofonua ne ngāue fakafaifekaú.

1946 • Sōleki SitiNaʻe pulusi e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Tongá.

1948–52 • TongatapuNaʻe langa ʻa e Kolisi Liahoná (ne ui kimui ko e ʻApiako Māʻolunga ko Liahoná) ke ne fetongi ʻa e ʻApiako ko Makeké.

9 Sepitema 1953 • Nuku‘alofaNaʻe kamata ʻi he Kolisi Liahoná ha ʻapiako ke akoʻi ai e kau faifekau ne nau ngāue ʻi he Pasifiki Tongá.

1 Tīsema 1953 • TongatapuNaʻe fakatapui e Kolisi Liahoná ʻe ʻEletā Likuleni Lisiate ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Sānuali 1955 • Tongatapu mo VavaʻuNe ʻaʻahi mai ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei mo hono uaifi ko ʻEma Leí. Lolotonga ʻene ʻaʻahí naʻe vahevahe ai ʻe Makei haʻane vīsone ki ha temipale ʻi Tonga.

12 Siulai 1957 • Sōleki SitiNaʻe fokotuʻu e Poate Ako ʻa e Pasifikí ke ne tokangaʻi e ngaahi akoʻanga ʻa e Siasí ʻi he Pasifikí. Naʻe fetongi ʻe he poaté e kau faifekau ne nau faiako ʻi he ngaahi ʻapiakó ʻaki ha kau faiako totongi.

22–23 ʻEpeleli 1958 • Hemilitoni, Nuʻu SilaLolotonga hono fakatapui ʻo e Temipale Hamilton New Zealand, naʻe tokangaʻi ʻe Palesiteni Makei ha sēsini makehe ʻi he lea faka-Tongá. Hili e fakatapuí, ne kau atu ha kāingalotu Tonga ʻe toko 45 ki he ngaahi ouau fakatemipale ne fuofua fakahoko ʻi he lea faka-Tongá.

26–27 Mē 1958 • Nuku‘alofa mo Matahau, Tongatapu, TongaNa‘e fakatapui ʻe ʻEletā Melioni G. Lomenī ʻa e ongo ʻuluaki falelotu ʻo e Siasí ʻi Nukuʻalofa mo Matahau.

17 Māʻasi 1960 • Nuku‘alofaNa‘e tūʻuta mai ki Nukuʻalofa e ʻuluaki tatau ʻe 500 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ʻi he lea faka-Tongá.

Fēpueli 1964 • Nuku‘alofaNaʻe fuofua fokotuʻu ai e ngaahi kalasi seminelí ʻi Tonga ʻi he ʻApiako Māʻolunga ʻa e Puleʻanga Tongá mo e ʻApiako Māʻolunga ko Liahoná.

5 Sepitema 1968 • Nuku‘alofaNaʻe fokotuʻu ʻa e Siteiki Nukuʻalofa Tongá ko e ʻuluaki siteiki ia ʻi Tongá pea hoko ʻa ʻOasoni H. Huaiti ko e palesiteni.

5 Mē 1974 • Nuku‘alofaNaʻe ui ʻa Tonga Toutai Paletuʻa ke ne tokangaʻi ʻa e Misiona Nukuʻalofa Tongá. Ko ia ʻa e fuofua mēmipa fakalotofonua ke ne tokangaʻi e misioná.

Siulai 1977 • Nuku‘alofaNaʻe uiuiʻi ʻa Tonga Toutai Paletuʻa ko ha fakafofonga fakavahelahi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

2 Māʻasi 1982 • TongaNaʻe haveki ʻe he Saikolone Fakatalopiki ko ʻAisaké ʻa Tonga. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Kāingalotú e ngaahi falelotú mo e ngaahi ʻapiakó ke tuku ki ai ʻa e kau tukuhausia mei he afaá mo tufaki ai e ngaahi naunau tokoní.

ʻĪmisi
Temipale Nukuʻalofa Tongá

9 ʻAokosi 1983 • Nuku‘alofa

Naʻe fakatapui e Temipale Nukuʻalofa Tongá ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

24 ʻOkatopa 1989 • Sanitā ʻAna, KalefōniaNaʻe papitaiso ʻa Pilinisesi ʻElisiva Fusipala Vahaʻi, ko e fakafotu ʻo Kingi Taufaʻāhau Tupou IV. Ko e fuofua mēmipa ia mei he fale ʻo e tuʻí ke kau ki he Siasí.

13–27 ʻAokosi, 1991 • Tongatapu, Haʻapai, mo VavaʻuNaʻe fakaʻilongaʻi ʻe he ngaahi kātoanga ʻi Tonga kotoa ʻa e taʻu ʻe 100 ʻo e Siasí ʻi he fonuá.

15 Mē 1992 • Seni Felenisisikou, KalefōniaNa‘e fokotuʻu ‘a e Siteiki Seni Felenisisikou Kalefōnia Hahaké, ko e fuofua siteiki lea faka-Tonga ia mavahe mei Tonga.

1993 • Sōleki SitiNa‘e pulusi ʻe ‘Eletā Sione H. Kolipoki ʻo e kau Fitungofulú ʻa e In the Eye of the Storm (ʻI he Mata ʻo e Matangí), ko ha tohi manatu fekauʻaki mo hono taimi ngāue fakafaifekau ʻi Tonga ʻi he 1950 tupú. Na‘e hoko kimui ʻa e tohi manatú ko e makatu‘unga ia ʻo e filimi The Other Side of Heaven (Ko e Tafaʻaki ʻe Taha ʻo Hēvaní) (2001).

2 ʻAokosi 1996 • Sōleki SitiNaʻe ʻaʻahi ʻa Kingi Taufaʻāhau Tupou IV mo hono kau muimui folaú kia Kōtoni B. Hingikelī ko e Palesiteni ʻo e Siasí mo hono tokoní ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Naʻe ʻi Sōleki Siti ʻa e tuʻí ke maʻu ha pale ki he ʻātakaí.

2006–7 • TongaNaʻe tāpuni e Temipale Nukuʻalofa Tongá ke fakaleleiʻi mo fakalahi. Hili e kakato e ngāue ki hono langá, naʻe ʻahia ʻe ha kau ʻaʻahi ʻe toko 40,000 ʻa e temipalé kimuʻa ʻi hono toe fakatapuí.

2008 • TongaʻI he 2008 ne fakafuofua ki he peseti ʻe 46 e kakai ʻo Tongá ne nau mēmipa ʻi he Siasí.

9–16 Sune 2015 • Nuku‘alofaNaʻe tokoni e kau faifekau ʻa e Siasí ki hono teuteuʻi ʻo e palasi fakatuʻí ki he hilifaki kalauni ʻo Kingi Tupou VI mo Kuini Nanasipauʻú.

11 Sune 2016 • La‘ie, Hauaiʻi,Naʻe tokangaʻi ʻe Kingi Tupou VI mo Kuini Nanasipauʻu ʻa hono toe fakaava ʻo e Kolo Tonga ne toki fakaleleiʻi ʻi he Senitā Fakafonua ʻo Polinisiá.

8–14 ʻAokosi 2016 • TongaNaʻe kātoangaʻi ʻe he Kāingalotu ʻi Tongá ʻa e lava e senituli hono fokotuʻu ʻo e Misiona Nukuʻalofa Tongá. Naʻe tatala ʻe Kingi Tupou VI ha maka ke fakamanatuʻaki e fuofua tūʻuta ʻa e kau faifekaú, ko ha konga ia ʻo e kātoangá.

Fēpueli 2018 • TongaNaʻe tokoni e kau faifekau mo e kāingalotu kotoa ʻi Tongá ke fakamaʻa mo toe langa hake honau tukui koló hili e Saikolone Fakatalopiki ko Kitá.

2018 • Fakaemāmani LahiʻI he fekumi ʻa e Kāingalotu Tongá ki ha ngaahi faingamālie ʻi he funga ʻo e māmaní, kuo fokotuʻu ai ha ngaahi siteiki, uooti, mo e kolo lea faka-Tonga ʻi ʻAositelēlia, Haʻamoa, Haʻamoa ʻAmelika, Siapani, Nuʻu Sila mo e siteiti ʻe ono ʻi he ʻIunaiteti Siteití.