Hisitōlia ʻo e Siasí
“Te u ʻOatu Haʻamou Ongo Faiako”


“‘Te u ʻOatu Haʻamou Ongo Faiako,ʼ” Ngaahi Hisitōlia Fakaemāmani Lahí: Tonga (2018)

“‘Te u ʻOatu Haʻamou Ongo Faiako,ʼ” Ngaahi Hisitōlia Fakaemāmani Lahí: Tonga

“Te u ʻOatu Haʻamou Ongo Faiako”

Ne tūʻuta mai ʻa Pilikihami Simuti mo ʻAlavā J. Patilā ki Nukuʻalofa ʻi he ʻaho 15 ‘o Siulai 1891, pea vave e mafola ʻa e ongoongo ʻo e tūʻuta ʻa e ongo faifekau ʻa e Siasí. ʻI he ʻaho hono hokó naʻe feʻiloaki ai ʻa Simuti mo Patilā mo Kingi Siaosi Tupou I. Na‘e toki fokotuʻu pē foki ʻe he tuʻí ʻa e Siasi ʻo Tonga Tauʻatāiná, pea naʻá ne fanongo fakalelei ki hono lau atu ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻi he lea faka-Tongá peá ne mokoi leva ke fakaʻatā e ongo faifekaú ke na malanga ʻi hono puleʻangá.

Neongo e angaʻofa ʻa e tuʻí, ka naʻe fakafepakiʻi ʻe he kau faifekau ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé ʻa Simuti mo Patilā. Neongo e anga fakakaumeʻa ʻa e kakai Tongá, ka naʻe siʻi ke tokanga ha taha ia ki he pōpoaki ʻa e ongo faifekaú. Ne fakaʻaongaʻi ʻe he ongo faifekaú hona taimí ke ako e lea faka-Tongá mo fakafiefiaʻi e kau ʻaʻahi fie ʻiló, ka naʻe tokosiʻi haʻana kau ului. Ne malanga e kau faifekau ne vahe ki Tongá ʻi he ngaahi ʻotu motu lahi ʻi he taʻu ʻe ono ka naʻe ʻikai ke ola lelei. Naʻe tāpuni leva e misioná ʻi he 1897.

Ne ʻaʻahi mai ʻa Tōmasi S. Kooti ko e palesiteni ʻo e Misiona Haʻamoá ʻi Māʻasi 1907 ki Vavaʻu, ke fakatau ha fanga hoosi mo vakaiʻi naʻa lava ke toe hoko atu e ngāue fakafaifekaú ʻi Tonga. Ne fetaulaki ʻa Kooti mo ʻIki Tupou ko e pule taulanga ʻi Neiafú, ʻa ia naʻá ne fakaafeʻi ke nofo ʻi hono ʻapí mo tokoniʻi ke maʻu ha ongo hoosi toho palau. Koeʻuhí ke totongi ʻaki e hōsí, naʻe kole ʻe Tupou kia Kooti ke ʻomi ha ongo faiako ki ha ʻapiako. Naʻe palōmesi loto-houngaʻia ange ʻe Kooti, “Te u ʻoatu haʻamou ongo faiako.”

Ne ʻomai ʻe Kooti ʻi Sune 1907 ʻa Hiipa J. Makei mo Viliami O. Feisa ki Neiafu mo e ngaahi fakahinohino ke fokotuʻu ha ʻapiako. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Tupou ʻa Makei mo Feisa ki hono kāinga ko ʻIsileli Namosi, ko ha papi ului ne ʻosi papitaiso ʻi he 1896. Ne vave pē hono ʻiloʻi ʻe he ongo faifekaú ne foaki kia Namosi e hingoa nōpele ko e Fulivaí, ʻa ia ko e hingoa māʻolunga taha ia ʻi Vavaʻú, ka naʻe toe toʻo ia ʻi hono ʻiloʻi kuó ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Ka neongo ʻení, naʻe tuʻu maʻu pē ʻa Namosi, peá ne fakaafeʻi e ongo faifekaú ke nofo ʻi hono ʻapí mo foaki ange ha loki ke fakahoko ai ʻena ngaahi kalasi fakaakó. Naʻe tali loto-vēkeveke ʻe he kakai ʻo Neiafú e ʻapiako foʻoú, pea vave ʻaupito e fuʻu tokolahi ʻa e kalasí ki he ʻapi ʻo Namosí. Naʻe totongi leva ʻe he ongo faifekaú ha loki lahi ange ke hiki ki ai e akó ʻi ha ʻapi naʻe faʻa hāʻelea ʻe he tama tuʻí.

Ne maʻu mai e kole mei ha ngaahi kolo lahi ʻi Vavaʻu ke fokotuʻu ʻe he ongo faifekaú ha ngaahi ʻapiako foʻou mo malangaʻi e ongoongoleleí. Ne fakaafeʻi ʻe he kakai ʻo Haʻalaufulí e ongo faifekaú ʻi he 1909 ki honau koló, ʻo foaki ange kiate kinaua ha feituʻu ke fakahoko ai e akó mo ha falelotu ke fakahoko ai e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Ne vave hono papitaiso ʻo ha kau ului ʻe toko 75, pea fokotuʻu leva ha kolo. Hili ha taimi nounou mei ai ne hanga ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo tānaki ha paʻanga mei hono fakatau atu e mataká ʻo fakatau ha faleako maʻá e Siasí.

Naʻe hoko ʻa Haʻalaufuli ko e senitā ia ki he ngaahi ngāue ʻa e Siasí ʻi Vavaʻú, pea kamata ke vahevahe atu ʻe he kāingalotú e ongoongoleleí ki honau fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ʻotu motu kehé. Ne kamata ke maʻu ʻe he kau faifekaú ha kole mei he ʻotu motu kehé ke fokotuʻu ai ha ngaahi ʻapiako mo malanga ʻaki e ongoongoleleí.

ʻI he kamata ke mafola e Siasí ki hono kotoa ʻo e ʻotu Tongá, ne hāʻele ʻa Kingi Siaosi Tupou II mo ha kau houʻeiki nōpele kia Pita Afu, ko e houʻeiki lahi ʻo Haʻalaufulí ka ko ha tangata Siasi. ʻI ha foʻi tafungofunga ʻi Vavaʻu, ne finangalo e tuʻí ke foaki kia Afu ha faʻahinga konga kelekele pē te ne fie maʻu kapau te ne fakaʻikaiʻi ʻene tui fakalotú. Ne meʻa ange ʻa Afu, “ʻOku ou fakaʻapaʻapa lahi atu ka ʻoku ʻikai ke feʻunga e kelekele kotoa ia ʻo e puleʻanga Tongá ke ne toʻo ʻeku tui ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”