2010–2019
Saunia e Maua Mea Manaomia Uma
Konafesi Aoao ia Aperila 2019


Saunia e Maua Mea Manaomia Uma

O le a oo mai faamanuiaga tauia pe a tatou tauivi e faataunuu lo tatou tiutetauave faaletagata lava ia e aoao ma fiafia i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

O polokalama ma gaoioiga a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua atili faatotonugalemuina i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia, e pei ona faamaoniaina i faasologa o fetuunaiga na faasilasila atu talu ai nei i konafesi aoao. Ua fautuaina i tatou e Peresitene Russell M. Nelson: “E anoanoai mea o le a oo mai. … Taumafa au fualaau vaitamini. Ia lava sau malologa. O le a faafiafiaina.”1

Ou te tatalo ma valaaulia le fesoasoani a le Agaga Paia a o tatou iloiloina faatasi nisi o taunuuga autu o aafiaga o nei fetuunaiga faifai pea i le Ekalesia toefuataina a le Alii.

Aoaoina o le Talalelei e Faatotonugalemu-i-le-Aiga ma Lagolagoina-e-le-Ekalesia

Sa avea a’u ma Elder Craig C. Christensen ma se soa i se konafesi faaletaitai perisitua talu ai nei, ma sa ia faaaogaina ni fesili faigofie se lua e faamamafa ai le mataupu faavae o le faatotonugalemu i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia. Sa ia fautuaina e faapea nai lo le toefoi atu i o tatou aiga pe a maea sauniga Lotu i le Aso Sa ma fesili, “O a mea sa e aoaoina e uiga i le Faaola ma Lana talalelei ananei i le lotu?” e tatau ona tatou fesili atu i a tatou sauniga i le Ekalesia, “O a mea na e aoaoina e uiga i le Faaola ma Lana talalelei i lenei vaiaso i totonu o lou aiga?” O le tausiga lelei o le aso Sapati, o le mataupu aoaoina fou, ma le faasologa o sauniga ua toefetuunai ua fesoasoani uma ia i tatou ia aoao le talelelei i totonu o o tatou aiga ma le lotu.

Ua i ai i tagata taitasi o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai se tiutetauave faaletagata lava ia e aoao ma ola i aoaoga a le Alii ma ia maua sauniga o le faaolataga ma le faaeaga i le pule e tatau ai. E le tatau ona tatou faamoemoe i le Ekalesia o se faalapotopotoga e aoao pe ta’u mai ia i tatou mea uma tatou te manaomia ona iloa ma faia ia avea ai ma soo tuuto ma tumau ma le lototoa e oo i le iuga.2 Ae, o lo tatou tiutetauave patino o le aoao lea o mea e tatau ona tatou aoaoina, ia ola e pei ona tatou iloa e tatau ona tatou ola ai, ma ia avea ma tagata ua finagalo le Matai ia avea ai i tatou. Ma o o tatou aiga o le faatulagaga sili lea mo le aoaoina, ola ai ma le avea ai.

A o tamaitiiti, sa aoao ai Iosefa Samita e uiga i le Atua mai lona aiga. O ana taumafaiga ia iloa le finagalo o le Atua mo ia na mafua ai ona sailiili Iosefa mo le upumoni mai le tele o lotu eseese Kerisiano, mafaufau loloto ma le filiga i tusitusiga paia, ma tatalo ma le faamaoni i le Atua. Ina ua toefoi atu le taulealea o Iosefa Samita i lona aiga mai le Vao Paia i le taimi lava na maea ai ona faaali atu le Tama ma le Alo, sa ia muamua lava talanoa i lona tina. Ma aʼo ia “faalagolago atu i le magalafu, sa fesili atu [lona] tinā po o le a le mea ua tupu. Sa tali atu [Iosefa], ‘Aua e te popole, o loo lelei mea uma—o loo lelei lava aʼu.’ Ona [ia] fai atu lea i [lona] tinā, ‘Ua ou iloa nei mo aʼu lava ia.’”3 O le aafiaga o Iosefa ua maua ai se mamanu mamana o le aoaoina lea e tatau ia i tatou taitoatasi ona mulimuli ai. E manaomia foi ona tatou iloa mo i tatou lava ia.

O le faamoemoega laualuga lava o le fuafuaga a le Tama Faalelagi e mo Ana fanau ia avea atili e faapei o Ia. O le mea lea, ua Ia tuuina mai ai ia i tatou ni avanoa taua e tuputupu a’e ai ma alualu i luma. O lo tatou tautinoga e aoao ma ola e tusa ma le upumoni ua faatuputeleina le taua i se lalolagi o loo “vāvāō”4 ma ua matua faateteleina le fenumiai ma le amioleaga. E le mafai ona tatou faamoemoe e tau na ona auai i sauniga a le Ekalesia ma auai i polokalama ma faapena ona maua ai uma atina’ega faaleagaga ma le puipuiga o le a tatou mafai ai ona “tetee atu pe a oo i le aso vale.”5

“Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu.”6 E fesoasoani atu taitai musuia o le Ekalesia, o faiaoga, ma gaoioiga i taumafaiga a tagata taitoatasi ma aiga ia tuputupu a’e faaleagaga. Ma e ui tatou te manaomia uma le fesoasoani e fetaomi ai i luma i le ala o feagaiga, ae o le tiutetauave sili lava mo le atia’eina o le malosiaga faaleagaga ma le tumau mausali ua taoto lea i luga o i tatou taitoatasi.

Manatua, le manao o Nifae, le atalii o le perofeta o Liae e fia vaai, faalogo, ma iloa mo ia lava e ala i le mana o le Agaga Paia mea sa aoaoina e lona tama i le faaaliga o le laau o le ola. Sa manino lava le manaomia e Nifae ma sa faamanuiaina i lona talavou e ala i le faataitaiga ma aoaoga a ona “matua lelei.”7 Ae, e pei o Iosefa Samita, sa ia naunau e aoao ma iloa mo ia lava.

Afai na o le pau le mea e te iloa ma ou iloa e uiga ia Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuataiina o mea e aoao mai e isi tagata pe ta’u mai ia i tatou, o lona uiga o le faavae o a tatou molimau ia te Ia ma Lana galuega mamalu i aso e gata ai o loo fausia i luga o le oneone.8 E le mafai ona tatou faalagolago atoa atu pe nono mai le malamalama ma le iloa o le talalelei mai i isi tagata—e oo lava ia i latou tatou te alolofa ma faatuatuaina.

Sa aoao mai ma le taua tele e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea e manaomia e tagata taitoatasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona malamalama mo ia lava “i mamanu ma faamoemoega o le Atua i lo tatou o mai ai i lenei lalolagi.”9

“Pe mafai ona tatou faitau ma malamalama i mea uma ua tusia mai aso o Atamu, i le fesootaiga o le tagata i le Atua ma agelu i se olaga i le lumanai, e itiiti lava sina mea tatou te iloa e faatatau i ai. O le faitau i aafiaga o isi, po o faaaliga na tuuina atu ia i latou e le mafai ona aumaia ia i tatou se malamalama atoatoa e uiga i lo tatou tulaga ma le sootaga moni i le Atua. O le malamalama i nei mea e na o le pau le ala e maua ai o aafiaga ia e auala mai i sauniga a le Atua ua faatuina mo lena faamoemoega.10

O le mafai ai ona ausia o lenei faamoemoega faaleagaga silisili mo tagata taitoatasi ma aiga o se tasi lea o mafuaaga autu o polokalama ma gaoioiga a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua atili faatotonugalemuina i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia, i lenei vaitau faapitoa o le tisipenisione o le atoaga o taimi.

O Aafiaga o le Aoaoina e Faatotonugalemu-i-le-Aiga ma Lagolagoina-e-le-Ekalesia

Se’i o’u aoteleina atu ni nai aafiaga autu o le aoaoina o le talalelei lea ua faateleina atili le faatotonugalemuina i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia.

O le nofoaga autu sili lava e aoao ai faifeautalai, o totonu o o tatou aiga; o nofoaga autu e aoao ai faifeautalai lona lua o loo i ai i Provo, Manila, Aai o Mekisiko, ma isi nofoaga. O a tatou vasega o le Aoga Sa sili ona aoga, o suesuega faaletagata lava ia ma faaleaiga i nofoaga o loo tatou aumau ai; e aogā ae e lona lua, o vasega ia o le Aoga Sa o loo faia i o tatou falelotu.

O nofoaga autu o talafaasolopito o aiga ua i ai nei i totonu o o tatou aiga. O le lagolagosua faaopoopo mo a tatou galuega sailiili o talafasolopito o aiga o loo maua foi i o tatou falelotu.

O vasega taua o sauniuniga mo le malumalu e tupu i totonu o o tatou aiga; e taua ae o vasega lona lua mo sauniuniga mo le malumalu e mafai foi ona faatautaia faavaitaimi i o tatou falelotu.

O le faia o o tatou aiga ma malutaga paia ma saogalemu lea e mafai ai ona tatou “tutu i nofoaga paia”11 e taua i nei aso e gata ai. Ma e pei ona taua le aoaoina e faatotonugalemu-i-le-aiga ma lagolagoina-e-le-Ekalesia mo lo tatou malosiaga faaleagaga ma le puipuiga i aso nei, o le a sili atu foi ona taua tele i le lumanai.

Aoaoina ma le Sauniuniga mo le Malumalu e Faatotonugalemu-i-le-Aiga ma Lagolagoina-e-le-Ekalesia

Faamolemole ia mafaufau pe faapefea ona faatatau le mataupu faavae o le “faatotonugalemu i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia” i a tatou sauniuniga faaletagata lava ia ma le agavaa e maua ia sauniga paia ma feagaiga i totonu o le maota o le Alii.

O le mea moni, e sili atu ona aoga sauniuniga mo le malumalu i totonu o o tatou aiga. Ae e toatele tagata o le Ekalesia e le o mautinoa po o a mea e mafai ma mea e le mafai ona talanoaina ma le talafeagai e faatatau i aafiaga o le malumalu i fafo mai o le malumalu.

Sa faamatala mai e Peresitene Ezra Taft Benson le mafuaaga o loo tupu ai lenei lē mautinoa:

“O le malumalu o se nofoaga paia, ma o sauniga i totonu o le malumalu o ni mea paia. Ona o lona paia, o nisi taimi tatou te mumusu ai e fai atu se faamatalaga e uiga i le malumalu i a tatou fanau ma fanau a fanau.

“O se taunuuga, o le toatele e le o atiaeina se manao moni e o atu i le malumalu, ae pe afai foi latou te o atu i ai iina, latou te faia e aunoa ma se malamalamaaga tele e saunia ai i latou mo matafaioi ma feagaiga latou te ulu atu i ai.

“Ou te talitonu o se malamalamaaga lelei po o se iloa o le a le mafaatusalia le fesoasoani tele i le saunia o o tatou talavou mo le malumalu … [ma] o le a faaosofia i totonu o i latou se manao e saili o latou faamanuiaga o le perisitua e pei lava ona sailia ai e Aperaamo.”12

E lua ni taiala autu e mafai ona fesoasoani ia i tatou e ausia ai lea malamalama lelei na faamamafa mai e Peresitene Benson.

Taiala #1 Ona tatou te alolofa i le Alii, e tatau lava ona tatou talanoa e le aunoa i le faaaloalo e uiga i Lona maota paia. E le tatau ona tatou ta’u atua pe faamatala foi faatusa faapitoa e fesootai ma feagaiga tatou te maua i totonu o sauniga paia o le malumalu. Pe tatou te talanoaina foi faamatalaga paia ua tatou folafola patino atu i totonu o le malumalu e le faailoa atua.

Taiala #2 O le malumalu o le maota o le Alii. O mea uma i totonu o le malumalu e faasino atua i tatou i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. E mafai ona tatou talanoaina faamoemoega autu ma aoaoga faavae ma mataupu faavae e fesootai ma sauniga ma feagaiga o le malumalu..

Na fautua mai Peresitene Howard W. Hunter: “Ia tatou faasoa atu i a tatou fanau ia lagona faaleagaga tatou te maua i totonu o le malumalu. Ma ia tatou aoao atu ia te i latou i se naunautaiga sili atu ma sili atu ona toamalie, mea e mafai ona tatou ta’u atu ma le talafeagai e uiga i faamoemoega o le maota o le Alii.”13

I augatupulaga mai i le Perofeta o Iosefa Samita ia Peresitene Russell M. Nelson, o faamoemoega faaleaoaoga faavae o sauniga ma feagaiga o le malumalu ua aoaoina i auiliiliga e taitai o le Ekalesia.14 O se puna tele o punaoa o loo i ai i lomiga, o leo, atavitio, ma isi mamanu e fesoasoani ia i tatou ia aoao e uiga i sauniga amata, faaeega paia, faaipoipoga, ma isi sauniga o faamauga.15 O loo maua foi faamatalaga e uiga i le mulimuli i le Faaola e ala i le mauaina ma le faamamaluina o feagaiga ia tausia le tulafono o le usiusitai, le tulafono o le taulaga, le tulafono o le talalelei, le tulafono o le ola mama, ma le tulafono o le faapaiaga.16 E tatau ona faamasani tagata uma o le Ekalesia i anomea lelei tele o loo maua i le temples.ChurchofJesusChrist.org.

Ata
temples.churchofjesuschrist.org

Na faamamafa mai e Peresitene Russell M. Nelson le paleni taua i le va o le natura paia o sauniga o le malumalu ma faamatalaga taua e uiga i malumalu o loo lolomi ma faasalalauina e le Ekalesia ia e sa’olele, talafeagai, ma maua mo tagata lautele. Sa ia faamatalaina mai: “Ou te fautua atu i tagata o le ekalesia … ia faitau autu o loo i le Taiala i Tusitusiga Paia e fesootai i le malumalu, e pei o le ‘Faauu,’ ‘Feagaiga,’ ‘Taulaga,’ ma le ‘Malumalu.’ Atonu e fia manao se tasi e faitau le Esoto, mataupu 26–29, ma le Levitiko, mataupu 8. O le Feagaiga Tuai, faapea ai foi ma tusi a Mose ma le Aperaamo i le Penina Tautele, o loo faamamafa ai le amataga faaanamua o galuega faalemalumalu ma le natura o le tumau o ona sauniga.”17

Ata
Vitio o Laei Paia o le Malumalu

Mafaufau la pe a fesili sou atalii po o se afafine, “Sa ta’u mai e se tasi ia te a’u i le aoga e i ai ofu uigaese e ofu i totonu o le malumalu. E sa’o lena mea? Ua maua se ata puupuu i luga o le temples.churchofjesuschrist.org ua faaulutalaina “Laei Paia o le Malumalu.” O lenei punaoa lelei tele ua faamalamalama mai ai le auala na talia ai e alii ma tamaitai i aso anamua musika paia, ituaiga eseese o tatalo, laei faafaatusa faalelotu, o tāga, ma sauniga e faailoa atu o latou lagona sili ona patino o le tuuto atu i le Atua. O lea, e lagolago ai e le Ekalesia sauniuniga e faatotonugalemu i le aiga mo faamanuiaga mamalu o le malumalu e ala i aoaoga autu ma punaoa ofoofogia e pei o lenei vitio. Ua tele faamatalaga aoga ua avanoa mo outou.18

A o tatou tauivi ai e savavali i le agamalu o le Agaga o le Alii,19 o le a faamanuiaina i tatou ia malamalama ma ausia i totonu o o tatou aiga le paleni talafeagai i le va o mea e talafeagai ma mea e le talafeagai ona talanoaina e uiga i sauniga ma feagaiga paia o le malumalu.

Folafolaga ma le Molimau

Ou te masalo o nisi o outou o loo tuufesili pe mata o lou aoaoina o le talalelei e mafai moni ona faatotonugalemu i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia. Masalo pe na o oe le tagata o le Ekalesia i lou aiga, pe o i ai foi sou toalua e le lagolago, po o se matua nofotoatasi, pe o nofo na o oe o se tagata nofofua po o se tasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua tete’a ma le toalua, ma atonu o loo i ai ni au fesili e uiga i auala e faatatau ai nei mataupu faavae ia te oe. Atonu o oulua o se tane ma se ava o loo tilotilo i le tasi ma le isi ma fesili, “E mafai ona ta faia lenei mea?”

Ioe, e mafai ona oulua faia! Ou te folafola atu o le a tafe atu faamanuiaga gafatia ma iloa manino i lou olaga. O le a matala faitotoa. O le a susulu le malamalama. O le a faateleina lou gafatia e tumau ma le filiga ma le onosai.

Ou te molimau atu ma le olioli tele o le a oo mai faamanuiaga tauia pe a tatou tauivi e faataunuu lo tatou tiutetauave faaletagata lava ia e aoao ma fiafia i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. E mafai moni ona tatou “saunia mea manaomia uma.”20 Ou te folafola atu ai ma molimau atu i le suafa paia o le Alii o Iesu Keriso, amene.