Ngaahi Fakataha Lotu 2023
Ko Ha Kahaʻu Fonu ʻi he ʻAmanaki Leleí


Ko Ha Kahaʻu Fonu ʻi he ʻAmanaki Leleí

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate 8 Sānuali 2023

ʻEletā Jeffrey R. Holland: Siʻoma kaungāmeʻa kei talavou ʻi he feituʻu kotoa pē! ʻOkú ma monūʻia mo Sisitā Hōlani ke ʻi heni mo kimoutolu he pooni. Neongo ʻokú ma aʻu atu ki he tokolahi ʻo kimoutolu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo fakafou ʻi he tekinolosia fakaofo ʻo onopōní, ʻokú ma fiefia ke maʻu ha haʻofanga ʻi heni ʻi he ʻunivēsiti ko ʻení mo hono ʻinisititiuti fakalotú, ʻa ia ne ma kamata ai mo Peti ʻema ako he kolisí, ma kaumeʻa, peá ma mali ai.

ʻOku ou tatali ke sio pe ʻoku ongoʻi manavasiʻi ha taha he lokí ʻi heʻeku lea ʻaki atu e malí. ʻOua ʻe puputuʻu. He ʻikai ke ma talanoa ki he malí he pooni. Kuo ʻosi mali hamou niʻihi, pea ʻoku ʻikai ke ma loto ke lele mo kikī e toengá mei he lokí. Ka ʻoku ou talanoa ki homa kamataʻanga ʻi he kakai lalahi kei talavoú mo e feʻofaʻakí ʻaki e fakakaukau kapau ne ongo kiate kimaua ʻi ha pō hangē ko ʻení, ko hai ʻokú ne ʻilo? Mahalo pē naʻa ongo ia ki ha niʻihi kehe.

Ko hono moʻoní, kuo talamai ʻe ha tokolahi ʻo kimoutolu houʻeiki fafiné ʻoku ʻi ai ha kau tangata ʻoku fiemaʻu ke fakamanatuʻi mālohi ange honau fatongiá, kapau ʻoku ʻikai ʻi he ngahau ʻa Kiupití, pea mahalo na ko ha kiʻi pate pikapolo. Kapau ʻoku ʻi ai ha finemui mo ha talavou ʻi hena ʻokú mo tangutu fakataha ʻoku tatau mo e fakamatalá ni, ʻoku fakangofua atu ʻe ʻEletā mo Sisitā Hōlani ke ke kiʻi kamosi siʻsiʻi ia ʻaki ho tuiʻinimá he taimí ni—ke fakamahino hoʻo ʻofá kae mālohi feʻunga ke mahino e ʻuhingá. Te ma fiefia kapau ʻe ngāue lelei e foungá ni maʻau ʻo hangē ko mauá, ka naʻe kiʻi makehe kimaua he ko au ia ne u kamosi ʻaki hoku tuiʻinimá e tafaʻaki ʻo Sisitā Hōlaní.

ʻE taʻu ʻe 60 ʻema nofo mali mo Petilisá ʻi Sune ʻo e taʻu ní, ʻa ia ne fakahoko ʻi he Temipale St. George, ko ha vaeua maile pē hono mamaʻó mei he ʻunivēsití ni. ʻI heʻema nofo fakataha he taʻu ko ʻeni ʻe onongofulú ʻokú ne ʻomi ha faingamālie ke ma sītuʻa ai mei ha vahaʻataimi naʻe faingataʻa ki ha tokolahi mo fakamamahi ki ha niʻihi. ʻOku tau mavahe māmālie mai eni mei he mahaki fakaʻauha ʻo e COVID-19, ka ko e mahaki fakaʻauha ko ʻeni ʻo hangē ko ia ʻi he Tohi Tapú ʻoku kei hoko ia ko ha palopalema moʻoni ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní, he ʻoku kei lipooti mai ʻoku fakaʻavalisi ki he mate fakaʻaho ʻe toko 1,700 tupu mei he mahaki ko ʻení.1 Kuo faingataʻa moʻoni ʻa e mahaki fakaʻauha ko ʻení, ʻo ʻikai ngata pē ki he moʻui lelei fakaesinó ka ʻi he moʻui fakasōsialé, fakapolitikalé, mo e fakaʻekonōmika ʻa e meimei tokotaha kotoa pē ʻi he palanité, ʻi ha faʻahinga founga pē.

ʻOku ʻi ai ha faʻahinga faingataʻa kehe ia ʻoku hoko ʻi he fakahahake ʻo ʻIulopé, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha laui miliona, ʻo kau ai ha kāingalotu ʻo e Siasí, kuo loto-mamahi, fakamavaheʻi, tukuhausia, pe feilaulauʻi tonu ʻenau moʻuí ʻi ha fepakipaki ne ʻikai ke nau loto ki ai pea ʻikai totonu ke nau aʻusia. ʻI he ngaahi uike siʻi kuohilí lolotonga haʻaku ngāue ʻi ʻIulope, ne ma feʻiloaki ai mo Sisitā Hōlani mo ha niʻihi ʻo e kau kumi hūfanga ko ia mei ʻIukuleiní. Naʻa mau kakata mo tangi mo lotu fakataha mo kinautolu kuo nau liʻaki e meʻa kotoa pē ka nau feholaki mo e kiʻi vala pē ne nau lolotonga tuí. Ne mau maʻu e ongo mo e mamahi tatau ki hotau kāingalotu faivelenga ʻi loto Lūsiá ʻa ia ʻoku uesia taʻe totonu foki mo kinautolu ʻe he fepakipaki ko ʻení. Makehe mei he ngaahi meʻa fakamamahi ko ʻení, ʻoku tau mamata ʻi he ngaahi feituʻu lahi he funga ʻo e māmaní, ki ha fana ʻo mate ai ha tokolahi—ʻo kau ai ha meʻa fakamamahi he uike kuo ʻosí ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá—angaʻuli ʻi he ngaahi fakafiefiá, mo e ʻekitivitī fakapolitikale ʻa ia kuo fakangalongaloʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga hangē ko e angatonú, angaʻofá, mo e faitotonú.

Pea ʻoku lahi foki mo ha ngaahi meʻa fakafonua mo fakasōsiale kehe ʻoku nau fakahohaʻasi kitautolu. Ka ʻoku ʻikai ke ma haʻu he pōní ke fakamafasiaʻi ʻaki kimoutolu e ngaahi palopalema ʻo e māmaní. Ko hono moʻoní, ʻokú ma ʻi hení ʻi ha ʻuhinga kehe ʻaupito! ʻOkú ma fakatokangaʻi e fuʻu ʻilonga e ongoʻi taʻe manonga ʻokú ne ʻākilotoa homou toʻu tangatá. ʻOkú ma kole fakamolemole atu ʻi he ʻikai ke lava ʻe homau toʻutangatá ʻo fakaleleiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi palopalema ko ʻeni ʻoku mou fehangahangai mo ia he taimi ní. Ka ʻokú ma ui atu kiate kimoutolu mo e niʻihi kehe kei talavou ʻo e Siasí ke mou takimuʻa ʻi hono maʻu e mālohi fakalaumālie te ne lava ʻo fakaleleiʻi e ngaahi palopalemá ni, ʻa ia te ne lava ʻo liliu e taʻau ʻo e ilifiá, ongoʻi taʻe manongá, mo e puputuʻu ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. ʻOku matuʻaki mahuʻinga kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hoʻomou lotu ke pule ʻa e ʻEikí ʻi hoʻomou moʻuí,2 ʻo hangē ko e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, kae lotua foki ke tākiekina ʻe he ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga hoʻomou moʻuí ʻa e niʻihi kehe ʻoku nau kei ongoʻi taʻepauʻiá. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga fakafoʻituitui ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, kapau te tau ʻofa mo anga fakamelino mo angalelei ange, kapau te tau feinga kotoa pē ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he lelei taha te tau lavá, pea ʻe toki mahino ʻaupito te tau falala moʻoni ki hotau tuʻungá mo ia ʻo e māmaní. ʻE lava ke tau maʻu ha mālohi moʻoni ʻi he māmaní, ʻi heʻetau fononga ki he kahaʻú, ʻoku tau fonu ʻi he melino mo e talaʻofa faka-ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame Lingikoni ʻi he taimi naʻá ne feinga ai ke siʻaki ha meʻa ʻoku ʻikai lelei kae fetongi ʻaki ha meʻa lelei ʻi he faingamālie kotoa pē naʻá ne maʻú. Kapau te tau fakahoko kotoa ia, ʻe vave ʻaupito ha hoko ʻetau ngaahi toafa fakaeangamaʻa mo fakalaumālié ko ha ngoue moʻoni taʻe-fakangatangata.3

Ko kimoutolu he pooni mei Siamané—ʻa ia ʻoku hā mei ai e angalelei faka-Kalisitiane lahi ki he kau kumi hūfanga ʻIukuleini ne mau toki feʻiloakí—te mou fakatokangaʻi ʻa e lea ko ia meia ʻIōhane Keti ʻoku pehē “Kapau ʻe tafi ke maʻa ʻe he tokotaha kotoa pē hono matapā ʻoʻoná, ʻe vavé ni pē ha maʻa kotoa ʻa e māmaní.”

Ko ia, ʻi heʻema ʻiloʻi e ngaahi faingataʻá mo loto ke ʻoatu ha founga ke tokangaekina ai kinautolú, ʻoku ou haʻu mo Sisitā Hōlani he pooni ʻo hangē ko e lea ʻa e ʻAposetolo ko Pitá ʻoku totonu ke tau: “nofo teu pē ke talia … [ki he] ʻuhinga [ki he] ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kitautolú].”4 Te tau talanoa ki he ʻamanaki leleí, mo e fakahā kuo pau ke ʻoua naʻa teitei mole ia meiate kitautolu pe ko e ongo ʻulungaanga lelei ʻokú na fekauʻakí: ʻa e tuí mo e ʻofa faka-Kalaisí. ʻOkú ma ʻiloʻi ʻoku lahi ha ngaahi founga ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni fehokotaki vāofi ko ʻení, pea te mou fanongo ki haʻama ʻomi ha niʻihi ʻo ʻema ngaahi fakaʻuhingá he pooni. Te mou fanongo foki ki heʻema fakahā fakataha mo Molonai ʻoku mahuʻinga ʻa e ʻamanaki leleí kapau te tau “maʻu [ʻa e] tofiʻa ʻi he potu [kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú].”5 ʻOkú ma loto ke mou maʻu ʻa e tofiʻa ko iá ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ha tuʻi. Ke fai iá, kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e ʻamanaki leleí ko ha pōpoaki pē mo e faingamālie ʻo e fakatuʻamelie fakanatulá; ka ko e faingamālie ia maʻanautolu kotoa pē ʻoku tuí.6 ʻI he hoko ko e tokotaha tui ʻoku fonu moʻoni ʻi he ʻamanaki lelei (mo e tui mo e ʻofa faka-Kalaisí), ʻoku ongoʻi mālohi ai ʻe Sisitā Hōlani ʻa hono mahuʻinga ʻo e haʻofanga fakaemāmani lahi ko ʻení he pooni pea mo homou fatongia ʻi he ngaahi ʻaho ʻoku hanga mai mei muʻá. ʻOkú ne ʻiloʻi ko kimoutolu ʻa e kulupu te mau tuku atu ki ai e fuká mo ongoʻi ʻoku mahuʻinga ke mou laka atu ʻo maʻu homou ikuʻangá. Sisitā Hōlani.

Sisitā Patricia T. Holland: ʻOku ou ongoʻi moʻoni kimoutolu. Ko e toʻu tangata mālohi taha kimoutolu ʻo e kakai lalahi kei talavoú kuo ʻiloa ʻe he māmaní. ʻOku ou ʻofeina kimoutolu ʻi he meʻa ko iá. ʻOku ou houngaʻia mo ʻEletā Hōlani ʻi hoʻomou tauhi homou ngaahi fuakavá mo homou feinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Koeʻuhí ko homou fuʻu tokolahí, te mou lava ke maʻu e mālohi ne lea ki ai ʻa ʻEletā Hōlaní. ʻOku ou mamata ki homou māmá ʻi he lokí ni. ʻOku ulo lahi ia. ʻOku ou fakakaukau ai ki he taimi ne hā ai e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí. Naʻe folofola ʻo pehē: “Hiki hake hoʻomou māmá ke ulo atu ki he māmaní. Vakai ko au ʻa e maama ke mou hiki haké.”7 Hangē pē ko kimoutolú, ne ʻi ai ha taimi naʻá ma kei talavou ai, ka kuó ma holo eni ʻo motuʻa. ʻI heʻeku vakai atu ki heʻeku moʻuí, kapau te u toe lava ʻo foki ki he taimi ko iá, te u fai ha meʻa makehe ʻe taha—makehe ʻaupito: fakafaingofuaʻi! ʻOku hangē kiate au ʻoku lelei ange ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi ʻoku fakafaingofuaʻi aí—ko ʻetau meʻakaí, valá, ngaahi naunau falé, mo ʻetau taimi-tēpilé. Ko e meʻa ʻoku ou fakameʻapangoʻia lahi taha ai ʻi heʻeku kei finemuí naʻe ʻikai ke u vakai ki he mātuʻaki fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí; naʻa mo e ongoongoleleí ne u ʻai ke fuʻu faingataʻa. Naʻá ku ongoʻi naʻe fuʻu lōmekina, fuʻu faingataʻa, pea taimi ʻe niʻihi naʻe fuʻu fakamisiteli. Naʻe hangē ia kiate au naʻa mo ʻeku hoko ko ha tokotaha lahi kei talavoú naʻe pau ke u kaka ʻi ha moʻunga ʻo e māʻoniʻoní, foua ha afi vela kakaha ʻo e fakamaʻá, pea solova ʻa e fakakikihi fakatokāteline kotoa pē ʻoku ʻiloʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá kapau ʻe faifai angé pea hōifua mai ʻa e ʻOtuá kiate au.

Ne mahino, naʻe lahi ange ʻeku fakakaukaú ʻi he meʻa ne malava ke fehangahangai mo ha kiʻi taʻahine mei he fakatonga ʻo ʻIutaá. Naʻe hangē ia ko ha lea ʻa ha taha: “Ko e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke fie kau fakataha ai e kakaí mo kimoutolu ko e kau Kalisitiané he ʻoku hā mai ʻoku mou faingataʻaʻia ʻi hoʻomou tui fakalotú, ʻo hangē ʻoku mou tui ha kalauni ʻakau talatalá.” Ko e toko taha pē naʻe pau ke ne fuesia ʻa e kalauni ʻakau talatala ko iá, pea naʻá Ne fai ia koeʻuhí ke tau lava ʻo moʻui fiefia, mahutafea, mo nonga—ʻo ʻikai siva e ʻamanakí. Naʻe ʻikai teitei fakataumuʻa e ongoongoleleí ia ke hoko ko e moʻunga he ʻikai lava ke kaka ai e kiʻi taʻahine ko iá. Naʻá Ne finangalo ke fakafonu ʻaki maʻu pē ia—mo e tokotaha kotoa pē ʻi he māmaní—ʻa e ʻamanaki leleí. ʻOkú Ne fiemaʻu ke tau ʻilo ʻoku mātuʻaki faingofua mo mātuʻaki fakaʻofoʻofa ʻa e ongoongoleleí.

Ka mou kātaki ʻoua naʻa mou maʻuhala. ʻI heʻeku lea kau ki he ʻamanaki leleí, ʻoku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ʻoku totonu ke ʻomi ʻe Kalaisi ha vaʻakau faimana pe ko ha heletā fakaeonopooni. Kuo pau ke ope atu ia ʻia Pinōkioó “ʻi hoʻo fakaʻamu ki ha foʻi fetuʻú”8 kapau ko e faʻahinga ʻamanaki lelei ia naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí. Siʻoku kāinga kei talavou, ko ha meʻaʻofa ia, ko ʻEne meʻaʻofa maʻatautolu mo e toenga e fāmili kotoa ʻo e tangatá. Pea ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi ko ha maama ia ʻoku ulo ʻi ha māmani fakapoʻuli. Hangē ko e lau ʻa ha tokotaha faʻu tohi ʻe taha, “ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe loto-mamahi ʻaupito [ka] ko kinautolu ʻoku moʻui taʻe ʻi ai ha ʻamanaki leleí.”9

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fekumi ki he kiʻi meʻa faingofua ʻoku kau ki hono ʻiloʻi ʻo e meʻaʻofa ko ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí; ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke lele ʻo tuli takai ia; ʻoku ʻikai pea he ʻikai te ke lava ʻo faʻu ia. Hangē tofu pē ko ia ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻaloʻofá, he ʻikai te ke maʻu ia ʻi haʻo fakafalala ki ho mālohí pe ko e mālohi ʻo ha taha kehe. ʻOku ʻikai ke kau ai ha ngaahi founga fakapulipuli pe faimana. He ʻikai maʻu ia mei he ngaahi fakamālohisino ʻo ngāue ʻaki ʻa e mānava lōloá (neongo ʻenau mahuʻingá) pe ko hano lau ha tohi ki he anga hono maʻu e fiefiá.

Ko hono moʻoní, ʻoku mahuʻinga ʻa e konga ʻoku tau fakahokó ka ʻoku fuʻu siʻisiʻi; ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e konga lahi ange ʻo e ngāué. Ko hotau fatongiá ke haʻu kiate Ia ʻi he loto-fakatōkilalo mo e moʻui faingofua, pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau hohaʻa mo manavahē.10 Ko e hā ʻoku fuʻu faingofua pehē aí? Koeʻuhí ko e meʻa kotoa pē naʻe akoʻi ʻe Kalaisí—ʻi he folofola, talanoa, mo e talanoa fakatātā kotoa pē—ko e talaʻofa, “ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē,”11 ko e talaʻofa ʻe lava ke holoholoʻi ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa12 Kuo pau ke tau siʻaki ʻa e fiemaʻu vivili fakatāutahá ka tau kumi ki he fiemālie ʻa e ʻEikí.13 Ko ia te tau haʻu ki Hono ʻaó ʻi he angamalū mo e loto-fakatōkilalo14 ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku haʻu fakataha mo ʻEne ʻofa taʻetūkuá. ʻE hangē ʻetau falalá ko ha kiʻi tamasiʻi siʻí, pe ko ha kiʻi lami, he ʻoku tau kau moʻoni ʻi Heʻene tākanga lahí.

ʻE taʻe manonga maʻu pē hotau lotó kae ʻoleva ke toki mālōlō ʻi he ʻOtuá.

Ko e ui ko ʻeni ke angamalū mo loto fakatōkilaló—ko e taha ia ʻo e ngaahi fakamatala ne fai ʻe he ʻEikí ʻo kau kiate Iá—naʻá Ne angamalū mo loto fakatōkilalo—ko ha ui ia kiate kitautolu kotoa ko ʻEne kau ākongá. Kapau te tau lava ʻo moʻui ʻi he founga ko iá, ʻokú Ne folofola, te tau maʻu ha fiemālie ki hotau laumālié pea tau ʻiloʻi ʻoku faingofua pē ʻEne haʻamongá, pea maʻamaʻa ʻEne kavengá.15 ʻI heʻeku toutou lau e folofolá, ʻoku ou sio ki he ui ko ʻeni ke angamalū mo loto-fakatōkilaló. (Mahalo ko hono ʻuhingá he te u fiemaʻu ia he taimi kotoa pē.)

ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ne ʻikai ke maʻu ʻe ha taha ia ʻoku ʻikai ke ʻamanaki lelei mo angamalū ha tuʻunga fakalaumālie maʻongoʻonga. Ko e faʻahinga fakakaukau ia ʻokú ma ʻamanaki ke mou maʻu he pōní—ke mou ako ʻeni lolotonga hoʻomou kei siʻí. ʻOkú ma fakaʻamu ke mou ʻiloʻi ʻaki homou lotó kotoa ko e ʻOtuá ʻa hoʻomou Tamaí, kuó Ne “fua [kimoutolu] mei he manavá,”16 ʻoku ʻi ai ʻEne ngaahi palani maʻamoutolu, ngaahi palani ki ha “ʻamanaki lelei ki he kahaʻú.”17

Tuku ke u vahevahe mo kimoutolu ʻa e potufolofola ʻe ua ʻoku ou manako ai ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku ngāue ʻaki ai ha niʻihi ʻo e ngaahi lea tatau pē ko iá. ʻOku pehē ʻe ʻIsaia:

“Fanogo kiate au, ʻa e fale ʻo Sēkopé, pea mo hono toe kotoa pē … ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻá ku fua mei he fatú, ʻa ia ʻoku fua mei he manavá: …

“… Pea ʻo a‘u ki hoʻo motuʻá … pea ʻo a‘u ki [hoʻo ʻulu hinaá] te u fua koe: kuó u ngaohi, pea te u fua ia; … te u fua, pea te u fakamoʻui koe.”18

Pea ʻoku hiki ʻe Selemaia:

“He ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí], ʻoku ʻiate au ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní, kuó u tuʻutuʻuni kiate kimoutolu, ko e ngaahi tuʻutuʻuni ki he fiemālie, kae ʻikai ki he kovi, koeʻuhí ke foaki hoʻomou ʻamanakí kiate kimoutolu ʻi he ikuʻangá.

“Pea te mou toki ui kiate au, pea … lotu kiate au, pea te u fanongo kiate kimoutolu.”19

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu, siʻoku kāinga kei talavou, ko ha moʻoni ʻeni ʻoku maʻu ʻi he aʻusia fakatāutahá, ʻe fakahoko ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻEne tafaʻakí ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá ni. ʻOku fiemaʻu pē ke tau tui moʻoni, ke tau mātuʻaki tui, pea hoko ʻo hangē ange ha kiʻi tamasiʻí ʻi heʻetau angamaluú mo e loto-houngaʻiá ʻi heʻetau maʻu ʻEne ngaahi meʻa-foakí. ʻOkú ke fiemaʻu ha taʻu fakaʻofoʻofa moʻoni he taʻú ni? ʻOkú ke fiemaʻu ha kahaʻu ʻoku fonu ʻi he ʻamanaki leleí? ʻOkú ke tui ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki kuo tokonaki maʻau? Kuo feʻunga nai hoʻo vakai ki he angalelei ʻa e ʻOtuá ke hokohoko atu pē hoʻo ʻamanaki leleí mo feinga ke fakalakalaká? Ko hono mālié he ʻoku fai ʻeni ʻi he tūʻulutui, ʻo punou, pea mahalo naʻa mo ha fakatōmapeʻe hifo, ʻi he veʻe toʻukupu kelekele ʻo e ʻOtuá. Fuʻu faingofua moʻoni! Tūʻulutui, punou, ʻo fakatōmapeʻe hifo ʻi he “ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá.”20

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani te ke maʻu ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga ko ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí ʻoku fehokotaki ia mo ha meʻa-foaki kehe ʻe ua mei he ʻOtuá—ʻa ia ko e tuí mo e ʻofa faka-Kalaisí. Kātaki, ʻoua te mou fai ʻa ia ne u fai ʻi heʻeku kei siʻisiʻi angé, ʻo ʻai ke fuʻu lahi mo fuʻu faingataʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ko ʻení pea tau loto-foʻi he feinga ke nau mahinó. Mataʻikoloa ʻaki ʻenau faingofuá.

ʻOku ou ʻoatu ai e kiʻi fakahokohoko faingofua ko ʻení. Ko e tuí ko e ʻiloʻi fakapapau ia ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá, ko e ʻamanaki leleí ʻa e ʻilo pau te Ne tokoniʻi kitautolú, pea ko e ʻofa faka-Kalaisí ʻa ʻEne ʻofá mo e malava ke ngāue ʻo tāpuekina e niʻihi kehé.

Kuó u ako fekauʻaki mo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻoku ʻikai ha tau taha te ne maʻu ha ivi, taimi, maʻuʻanga tokoni, pe mālohi ke fai e meʻa kotoa pē ʻoku fakaʻamua ʻe hotau lotó. He ʻikai ke tau lava ʻo fai kotoa ia; he ʻoku lahi ange e fiemaʻu ʻa hotau lotó ʻi he meʻa ʻoku tau malavá. Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ko e malava ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻiate kitautolú, ʻo fakalahi hotau ivi tāú, mo fakalahi ʻetau ngaahi ngāue fakangatangatá pea fakahoko maʻá e niʻihi kehé ʻa e meʻa he ʻikai ke tau teitei lava ʻo fakahoko toko tahá.

Kuo faitāpuekina ʻeku moʻuí ʻe he ngaahi founga fakatokāteline lalahi mo faingofua ko ʻeni ʻe tolú. ʻOku ou fakaʻamu naʻe lava ke u ʻilo vave ange ki he founga lelei ko ʻení. ʻOku ou tui moʻoni naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi moʻoni peheni ʻo e ongoongoleleí ke faingofua feʻunga ke mahino ia ki ha kiʻi tamasiʻi. ʻE lava nai ke u toe fakaongo atu? Ko e tuí ko hono ʻiloʻi moʻoni ia ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. Ko ʻamanaki leleí ko e falala moʻoni te Ne tokoniʻi kitautolu. Pea ko e ʻofa faka-Kalaisí ʻa ʻEne ʻofa ʻoku ʻiate kitautolú.

ʻI heʻeku lea ki he ngaahi meʻa-foaki mei he ʻOtuá, tuku muʻa ke u tānaki atu mo ha toe meʻaʻofa ʻe taha ʻoku tānaki mai ki heʻetau ʻamanaki leleí ʻi he taʻu foʻoú ni. Ko e maama ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí ko e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa taʻe-mafakamatalaʻi—mo e meʻaʻofa faingofua taʻe-mafakamatalaʻi ia—ʻo e Maama ʻo Kalaisí. Ko e maama ko ʻení, ʻa ia ʻoku fehokotaki vāofi mo e ʻamanaki leleí, ko ha meʻaʻofa ia kuo foaki ki he tangata, fefine, mo e fānau kotoa pē kuo ʻosi fanauʻi pe ʻe fāʻeleʻi mai ki he moʻui fakamatelié. ʻOku tohitongi ia ʻi hotau ngaahi ʻulungāngá. Ko e konga moʻoni ia ʻo hotau laumālié.

Ko e taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ou manako taha aí ʻoku kau ai ʻa e laine ko ʻení: “Pea ʻoku foaki ʻe he Laumālié ʻa e maama ki he tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní; pea ʻoku fakamaama ʻe he Laumālié ʻa e tangata kotoa pē ʻi he māmaní.21

Ko e maama ko iá ʻa e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻuhinga ʻo e ʻamanaki leleí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku fuʻu fakalotolahi, fakafiefia mo fakatupu ha ʻamanaki lelei lahi he ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai ngata pē heʻene talamai ʻoku ʻi ai ha founga totonu ke tau ikunaʻi ai e faingataʻa ʻo e moʻuí, ka ʻokú ne talamai foki te tau ʻilo ʻa e founga totonu ko iá kapau te tau “angavaivai mo angamalū.”22 Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Nalesoni ki he Siasí fakakātoa ʻi he uike kuo hilí, “ʻOku fiemaʻu ʻe he māmaní ʻa e maama ʻo Sīsū Kalaisí. Pea ʻoku fiemaʻu [moʻoni] ʻe he māmaní hoʻomou maama [fakaʻofoʻofá].”23

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa fakaʻofoʻofa kei talavou, ko ʻeku lotu fakamātoato taha he pōní—ko ʻeku fakaʻamú—ko kimoutolu kotoa e kakai lalahi kei talavou ʻi he māmaní, ke hoko e ui ko ʻení ko hoʻomou ngāue fakataautaha, ke mou maʻu ʻa e ʻamanaki lelei naʻe folofola ki ai ʻa e Fakamoʻuí pea moʻui ʻaki ia ʻo hangē ha tūhulu maʻanautolu ʻoku nau ongoʻi ko e māmaní ko ha feituʻu fakapoʻuli mo faingataʻa. ʻOku ʻi ai nai ha faʻahinga founga te u lava ʻo fakalotolahiʻi ai kimoutolu ke mou ʻiloʻi ko hono fua ʻo e maama ko ʻení ko hoʻomou ngāue ia ʻi he ʻaho kimui ní? Kātaki, kātaki ʻo ʻiloʻi ko e meʻa mahuʻinga taha ʻeni te u lava ʻo lea ʻaki kiate kimoutolu he pōní. Ko ʻeku manavasiʻi lahi tahá ko ha ʻikai feʻunga ʻeku lea ʻaki iá ke mou tui moʻoni ai kiate au. Kuo pau ke mou moʻui ʻaki ʻa e maama ko ʻení ʻi ha founga he ʻikai ke teitei lava ʻe he fakapoʻuli kotoa ʻi he māmaní ʻo tāmateʻi ia.

ʻE liliu ʻe he founga faingofua kae mālohi ko ʻení e ngaahi meʻa lalahi mo faingataʻa ʻi he halanga ʻo ha māmani hinga mo fakapoʻulí. Kātaki ʻo tui ki he ʻOtuá, ʻamanaki te Ne tokoniʻi koe, pea maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisi ʻoku malava ai ke Ne ngāue mo koe ke hoko ʻa e meʻa, ko koe pē te ke lava ʻo faí.

ʻI hoʻo tali ʻa e tukupā ko ʻení mo kamata ʻa e taʻu foʻoú ni, hili hoʻo vakavakaiʻi ho lotó, ʻoku ou kole atu ke sio hake ki ʻolunga. Ko e fofonga ʻoku ʻafio hifo kiate koé ko hoʻo Tamai Hēvani ʻofá ia, ʻa ia ʻokú Ne lava, pea te Ne foaki kiate koe ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú ke ʻamanaki ki ai ʻi he māʻoniʻoní. He ʻikai te ke lava ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻaki haʻo tuli holo kinautolu. Kātaki ʻoua te ke lele ke ke fuʻu ongosia. Tuʻu maʻu; pea fakalongolongo. Fakafaingofuaʻi. Angamalū mo loto-fakatōkilalo, pea fai ha lotu. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe hoko mai ʻa e ngaahi maná ʻi heʻetau kiʻi māmālie hifó, loto nongá, mo tūʻulutui ʻo lotú. ʻE lava ke ke maʻu e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻi ha ʻaho.24 He toki founga fakatupu ʻamanaki lelei moʻoni ia ke ke fehangahangai ai mo ho kahaʻú. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu, ʻoku ou fakaʻofoʻofaʻia ʻiate kimoutolu, pea te u lotua maʻu pē kimoutolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

ʻEletā Holland: Fakamālō atu Sisitā Hōlani, ʻi he ʻikai ngata pē hono akoʻi e ongoongoleleí ka ko hono moʻui ʻakí mo hoʻo maʻu e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí. ʻI homa ngaahi taimi faingataʻá—mo e taʻu ʻe onongofulu ʻema nofomalí—kuo moʻui ʻaki ʻe Sisitā Hōlani e meʻa naʻá ne akoʻí. Kuó ne hoko maʻu pē ko ha tokotaha tui. Kuó ne falala maʻu pē ki he maama taʻengata ʻi hono laumālié. Kuó ne moʻui ʻaki maʻu pē ʻa e ʻiloʻi fakapapau ʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú mo fakahā mai ʻa e halá neongo ʻoku ngali fuʻu fakapoʻuli e poó. ʻI ha māmani ʻoku ngali fuʻu faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ki ha ongomeʻa mali kei talavou, ko e ngaahi moʻoni mo e talaʻofa pē ʻo e ongoongoleleí ʻa e meʻa ne pau ke ma faʻa pīkitai ki aí, ka ne feʻunga pē ia koeʻuhí ʻokú ma ʻi heni he pooni, kuó ma maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻi ha meʻa ne ma fakakaukaua, ʻi he meimei taʻu ʻeni ʻe 60 ʻo ʻema nofo-malí. Pea hangē ko ia ʻoku lea ʻaki mo fakahoko ʻe he fefine hoihoifuá ni, kātaki ʻo ʻamanaki lelei atu pē, lotu maʻu ai pē, mo tui pē.

Tuku ke u tānaki atu ki he faleʻi mo e fakalotolahi fakafolofola ʻa Sisitā Hōlaní, ke sio ki he kahaʻú ʻi he fiefia lahi taha te ke ala lavá. Naʻe tohi ʻe ha tokotaha, ko e fakalotolahi kotoa ne fai mai ʻe Kalaisi kiate kitautolu ʻi he ngaahi folofolá, ʻi he ʻamanaki lelei kotoa pē naʻá Ne toutou ʻomí, ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau faʻa talí ko e fakalotolahi ko ia ke “fiefia peé.”25 Meʻá ní he ʻikai ke tau falala kia Kalaisi mo ʻEne folofolá? ʻE lava ke tau hanga ʻo ʻahiʻahiʻi ia? ʻOfa ke tau tali ʻa e fakaafe fiefia mo fonu ʻamanaki lelei ko iá ʻi he pooni ʻi heʻetau toe maʻu ha faingamālie ke kamataʻi e taʻu foʻoú pea ʻai ʻetau moʻuí ke tatau tofu pē mo e meʻa ʻoku tau fiemaʻú.

Pea hangē pē ko ʻEne ngaahi fakaafe kotoa kiate kitautolú, naʻe tomuʻa moʻui ʻaki kinautolu ʻe Kalaisi peá Ne toki akoʻi kinautolú. Neongo e ngaahi kavenga naʻá Ne fuesiá, naʻá ne ʻamanaki lelei pē, loto-fiefia, pea naʻá Ne tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau maʻu e meʻa tatau, pea te u tānaki atu, ne kau ai e kau palōfita ʻa e ʻOtuá. Mei he uhouhonga ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií—mo e ongoʻi loto-foʻi moʻoni ne aʻusia ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá—ko ʻene faleʻi taupotu taha ki he Kāingalotu ne nofo ʻi tuʻa ʻo lotua hano fakaʻataá, ke “fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú.”26 ʻOku ʻikai ha taha ʻe fiefia, tuʻanaki ki ha kahaʻu lelei, mo fonu ʻi he ʻamanaki lelei ange ka ko Lāsolo M. Nalesoni, ko hotau palōfita moʻuí ʻokú ne toe fakaongo mai e akonaki ʻa Siosefá ʻi heʻene lea kimuí ni mai: “ʻE ʻikai taʻofi ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālié mei he kau angatonú. … ʻE ʻai ʻe he ʻEikí ke tau hanganaki … atu ki he kahaʻú ‘ʻi he ʻamanaki fiefia’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 594].”27 ʻOku loto fiefia e kau palōfitá he ko e kau ākonga moʻoni kinautolu ʻa Sīsū Kalaisí, pea ko e tefitoʻi maʻuʻanga ia ʻo e ʻamanaki lelei kotoa pē. ʻOku maʻu ʻe he kau palōfitá ʻa e loto-fiefiá koeʻuhí he ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e palaní; ʻoku nau ʻiloʻi e tokotaha ʻe ikuna ʻi he ikuʻangá.

Hangē ko e lea fakaʻofoʻofa ʻa Sisitā Hōlaní, ko ha toe meʻaʻofa ʻe taha mei he ʻOtuá ʻa e malava ko ia ke vakai ki he māmaní ʻi he loto-fiefiá. ʻOku ʻi ai ʻa e “faʻahinga ʻo e tangatá”—pea te u tānaki atu mo e houʻeiki fafiné mo e fānaú—“koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá,”28 Ko hono ʻuhinga ia ʻene hoko ko e “palani ʻo e fiefiá.”29 Koeʻuhi ko e palani ko iá mo e Fakalelei ʻa Kalaisí ko hono ʻelitó ia, te tau lava ʻo ʻamanaki lelei atu neongo e fakapoʻuli tuʻu ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi.

ʻOku totonu ke tau fakaʻapaʻapaʻi e sīpinga fisifisimuʻa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he meʻá ni ʻi heʻetau fehangahangai mo ha taʻu foʻoú, ko ha taʻu te tau fehangahangai ai mo ha ngaahi pole. Fakakaukau angé ki aí. Naʻe anga fēfē hono folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻa hono maʻu ha loto-fiefiá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi kotoa pē naʻá Ne fehangahangai mo iá ʻi hono Tutukí? Neongo e ʻātakai fakatuʻutāmaki naʻe hoko ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí, ʻoku kei fakamanatu pē ʻe Kalaisi ki Heʻene kau ākongá ʻa e ʻuhinga mo honau fatongia ko ia ke nau “loto fiefiá.”30 Kuó u fifili, ki he mamahi ne hanganaki kiate Iá, pe naʻe angafēfē ʻEne folofola loto-fiefia mo ʻamanaki atu ʻe fiefia Hono ngaahi tokouá ʻi he meʻá ni kotoa. ʻOku mahino, mei hono fakahaaʻi ko ʻeni ʻo ʻEne tuí, ʻEne ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, heʻe hoko maí koeʻuhi ko ʻEne ʻafioʻi e ikuʻanga ʻo e talanoá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻe tolonga e māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻe fakakakato ai e foʻi talanoá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku tuʻuloa hono ikunaʻi maʻu pē ʻe he māmá e fakapoʻulí ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻOkú Ne ʻafioʻi he ʻikai teitei ʻomi ʻe Heʻene Tamai ʻi Hēvaní ha fekau taʻe te Ne ʻomi foki mo ha founga ke fakahoko ʻaki ia.31 ʻOku ʻai ʻe he ikuná ke fiefia ʻa e taha kotoa, pea ko Kalaisi naʻá Ne ikunaʻi e feʻauhi lahi ko ia mo e maté mo helí. Ko ha fakakaukau fakalotu mafatukituki ia he pooni, ka ko e meʻa ia ne nau fiefia aí. Ko e ikuna ʻa Kalaisí ʻa hono maʻuʻanga ʻo ʻetau ʻamanaki lelei ki he taʻu foʻoú ni mo e taʻu kotoa pē—ʻo tuputupuʻa.

Koeʻuhi ko e ngaahi fakahohaʻa kotoa pē ʻo e moʻuí mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Lusifaá, ʻe ala faingataʻa ke tau nofo ʻamanaki lelei mo loto-fiefia ʻapongipongi pe ko e māhina ka tuʻú pe taʻu hono hokó. Ka neongo iá, ko e meʻa tofu pē ia ne kole ʻe Sisitā Hōlani ke fakafaingofuaʻi mo tokanga taha ki he ngaahi meʻa tefito ʻi he moʻui ʻa e Kāingalotú. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau loto-lelei ke nofo taha ʻiate kinautolu, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku fakahoko ia ʻe he moʻuí maʻatautolu, ka ʻi he ongo tūkungá fakatouʻosi, kapau kuo langa ʻetau fakamoʻoní ʻi he ngaahi makatuʻunga pau ʻo e ongoongoleleí, te tau lava ʻo ako lahi mei heʻetau ngaahi aʻusia faingataʻá ʻo hangē ko ia ʻoku hoko ki hoku kaungāmeʻa leleí. Ko ia, mo hono uaifí, mo hono ʻōfefiné—pea ʻoku ou tui ʻoku nau fanongo mai he pooni—ʻoku nau lolotonga feʻao mo ha ngaahi pole kehekehe fakamoʻui lelei he taimí ni—pea te u pehē, ʻoku nau fuʻu mahamahaki ʻaupito. ʻOku nau maʻu e ʻuhinga kotoa pē ke fakahaaʻi ai ʻenau taʻefiemālié mo fifili pe ko e hā ha lelei kuo fai ʻe heʻenau ʻamanaki leleí pe tuí pe ʻofa faka-Kalaisí maʻanautolu. Ka koeʻuhi ko ʻenau faivelenga fakaākonga ʻi he taimi fiefia pe taimi mamahí fakatouʻosi, ʻoku nau kei kītaki pē.

ʻI ha ʻī-meili kimuí ni mai (ʻa ia ʻoku ou vahevahe atu ia hili ʻene fakaʻatā maí), naʻe tohi mai hoku kaungāmeʻá:

“ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo hilí, naʻe mātuʻaki ʻata siʻi moʻoni ʻeku moʻuí: [ki he iiki] ʻo e [ngaahi mohenga] falemahakí mo e ngaahi loki fokoutuá. Naʻe hoko ʻo faingataʻa moʻoni ʻa e [fakaakeake hoku uaifí hili e tafa hono kofuuá], pea ʻi he māhina kuo ʻosí kuo lahilahi … feʻaluʻaki pē ki falemahaki. Naʻe iku ai ʻo u ‘mavahe’ mei he ngaahi meʻa angamaheni ne u [anga ki aí].” Fakakaukau ki he foʻi lea ko e fakafaingofuá.

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Naʻe ʻikai ke u faʻa saiʻia ʻi he fakakaukau ko ia, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha ngaahi ʻahiʻahí, ka ʻoku ou tui, te Ne lava ʻo ngāue ʻaki kinautolu ki Heʻene ngaahi taumuʻá. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kiate au ʻi he ngaahi uike siʻi kuohilí … ko e mahuʻinga mo e moʻoni ko ia ʻo e mafu ʻo e ongoongoleleí [ʻo fehangahangai mo e meʻa lahi ʻoku ʻikai mahuʻingá]. Ko e aʻusia ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé; ko e aʻusia ʻo e ʻofeina mo hono tokoniʻi ʻe he niʻihi kehé; ko e feʻao mo e leʻo fakafiemālie ʻo e ʻOtuá lolotonga hoʻo tangutu ongosia [ʻi ha veʻe mohenga] ʻo ha fānau ʻoku puke pe ʻi he loki he falemahaki ʻo e uaifí [ʻoku fuʻu faingataʻaʻia] ʻi he fuoloa e poʻulí [ʻo fanongoa e kupuʻi lea fakalangi], ‘ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó.’

“Kuó u lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea mo e Ngaahi Ongoongoleleí pea [kuó u] ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Makehe mei he ngaahi poupou ʻa e Siasí [pea ope atu he fakakaukau ʻo e] teolosiá, [ko e ngaahi meʻa] te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau aʻu atu ki he māmá … ko e moʻoni ko ia ʻo e tuí, … fakamoʻoní, [ʻamanaki leleí, mo e ʻofá].”

Naʻá ne fakaʻosi, “kuo ʻikai ke u lava ʻo ʻalu ki he houalotu sākalamēnití ʻi ha ngaahi uike, ka kuó u mātā ha kakai lelei tokolahi kuo nau tauhi totonu ki heʻenau … ngaahi fuakavá ʻo faitokonia hoku fāmilí. … ʻOku faitāpuekina au ʻi he meʻa lahi, pea ʻoku ou ʻofa ki he ʻEikí, [ʻoku ou ʻofa] ʻi he ongoongoleleí, [ʻoku ou ʻofa] ki Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea mo e Siasí.”32

ʻOku ongo moʻoni kiate au ʻa e fakamoʻoni mālohi ko ia ʻo e ʻamanaki leleí mo e kātakí ʻi hono fakahaaʻi ʻi he lotolotonga ʻo ha taimi mātuʻaki faingataʻá. Pea ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻe ʻi ai pē taimi, ʻe siviʻi mo fakaleleiʻi ai ʻetau ngaahi ʻamanakí mo e ngaahi meʻa ʻoku tau tui ki aí, ʻi heʻetau faingataʻaʻia fakatāutahá foki. Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa fakaʻofoʻofa kei talavou, ko e tui ʻoku ʻikai ʻahiʻahiʻí ʻoku ʻikai ko ha fuʻu tui lahi ia. ʻOku tau pehē ʻoku tau langa hake ʻi he maka ʻo Kalaisí. ʻIo, ʻoku fiemaʻu pē ke tau lelei ange, koeʻuhí he ʻoku ʻi ai e ngaahi matangi mo e faingataʻa lahi ʻo e moʻuí, pea he ʻikai mapukepuke ʻe ha fakavaʻe ʻoneʻone e puhi ʻa e matangí, tō mai ʻa e ʻuhá, hoko mai ʻa e ngaahi tāfeá.33

Ko e lea tuku kimuʻa pea ʻosi ʻetau fakamafola fakaemāmani lahi ko ʻení ʻi ha taʻu foʻou fakafiefia mo ha taʻu ʻinisititiuti foʻoú. Mahalo ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku mou hohaʻa ki ha ngaahi meʻa ʻoku mātuʻaki mamafa ange ʻi he fakakaukau ko ia ki he lēsoni ke fakahoko ʻi he akó, pe, ko e ngāue maʻuʻanga moʻui fakapalōfesinale ʻoku totonu ke ke fakahokó. Mahalo ‘oku ‘i ai ha mou niʻihi ʻoku mou fāinga mo e ongoʻi halaiá—pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe fakatupu maumau mo ne toʻo ʻetau ʻamanaki leleí mo ʻomi ha ongoʻi ʻo e mole lahi ange mei he ʻOtuá ka ko e maumau fonó. Kuó ma fili mo Sisitā Hōlani ke ʻoua naʻá ma ʻai ke hoko ʻeni ko ha lea fekauʻaki mo e faiangahalá pe maumau fonó, ka te ma ngali taʻetokanga kapau he ʻikai te ma lea ki he meʻa kuo folofola mai e ʻEikí, ko homa fatongia ke akoʻí.

ʻE fiemaʻu maʻu pē ʻe he māmaní e tefitoʻi moʻoni ʻoku fonu he ʻamanaki leleí mo e akoako ke fakatomalá. ʻI he taimi kuo tau maumau fono aí, ʻoku tau ʻiloʻi lelei ʻa e ʻuhinga ʻoku tamatemate ai ʻetau ʻamanaki leleí mo e ʻuhinga he taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻoku mate aí. ʻI he tūkunga peheé, kuo pau ke tau liliu, ka ʻikai, ʻe mole ʻa ʻetau ʻamanaki lelei ki ha kahaʻu fiefiá. ʻOku mate ʻaupito leva e foʻi teʻelango ko iá. Ko e ʻuhinga ia hono fiemaʻu ke tau fakatomala kotoá. ʻA kitautolu kotoa! Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, [fakatomala ʻi he] ʻaho kotoa pē.34

Ko ia, ʻoku ou kole atu he pooni ke mou tokanga ki he mafasia ʻo e maumaufonó he taimí ni, kamata he pooni, he ʻoku ou ʻiloʻi ko e angahalá ʻa e fili lahi taha ʻo e ʻamanaki leleí mo e fiefiá ʻi he māmaní kotoa. ʻAlu leva ʻo vete ki he ʻEikí, pea talanoa ki he pīsopé kapau ʻoku fiemaʻu ke fakahoko ia. Liliu ha faʻahinga meʻa pē ʻoku fehalaaki, tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi. Ko e fakatomalá ʻa e founga te tau lava ai ʻo maʻu ha kamata foʻoú; ko e founga ia ke tau maʻu ai ha kahaʻu fakalakalaká. ʻOku ʻosi feʻunga pē e faingataʻa ʻo e moʻuí taʻe kau ai hano fata holo ha ngaahi fehalaaki—he ʻaho kakato, ʻahó kotoa, pō kakato, pō kotoa pē. Tukuange atu kinautolu. Liliu ʻa e tailiilí ki he nongá. Liliu ʻa e mamahí ki he fiefiá. Naʻe foaki ʻe Kalaisi ʻEne moʻuí tonu kae lava ke ke tauʻatāina ke fai ia.

Pea te ke lava leva ʻo fai ʻa e meʻa ne kole mai ʻe Nīfai kiate kitautolu kotoa ke tau fakahokó. Naʻe lea ʻaki ʻe he foha ko ʻeni ne mamata ki he fepakipaki mo e moveuveu lahí ha meʻa matuʻaki mahuʻinga ʻi heʻene pōpoaki kimuʻa siʻi pē peá ne pekiá, ʻa ia kuó ma feinga mo Sisitā Hōlani ke lea ʻaki he pōní:

Vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē.”35

“Ha ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa,” fanauʻi ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē—ko e meʻa ia ʻokú ma fiemaʻu maʻamoutolu ʻi he taʻu foʻoú ni. ʻOku haʻu fakataha e ʻamanaki mālohi ko iá mo e fanafana fakapapau mai ʻoku ʻofaʻi koe ʻe he ʻOtuá, ko Kalaisi ʻa ho Taukapó, pea ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. ʻE fakamanatu atu ʻe hono ulo ngingilá ʻoku ʻi he ongoongoleleí maʻu pē—ʻi he ʻaho kotoa pē, houa kotoa pē—ha faingamālie foʻou, ha moʻui foʻou, mo ha taʻu foʻou. Ko ha mana moʻoni ia! Ko ha meʻa-foaki fakaofo ia! Koeʻuhi ko e meʻaʻofa ʻa Kalaisí, ʻoku ʻatautolu e ngaahi meʻa lelei taha ʻo e moʻuí ʻo kapau te tau tuʻumaʻu ʻi he tuí mo hokohoko atu pē e feingá mo ʻamanaki lelei maʻu ai pē.

ʻOku mou manatuʻi e ngaahi tūkunga fakaemāmani lahi ne u lave ki ai ʻi heʻetau kamatá? Ko ia ai, fehangahangai mo kinautolu pea pehē ki hoʻo ngaahi faingataʻaʻia fakatāutahá ka ʻi he tuí, ʻokú ke ʻiloʻi ʻe iku lelei e meʻa kotoa pē. ʻOua ʻe tali e māmaní ʻi he anga ʻene hā maí. Fakaulo atu e mālohi ʻo hoʻo ʻamanaki leleí ki he māmaní, pea ʻai ia ki he tuʻunga ʻoku totonu ke ne ʻi aí. Hoko koe maama ne kole atu ʻe Sisitā Hōlani ke ke aʻusiá, ke ʻoua naʻa teitei mate, ko e maama ʻo e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

ʻOku ou tuku ha tāpuaki fakaʻaposetolo maʻamoutolu takitaha ʻi he pooni ki he taʻu foʻoú ni, fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku ou ʻiloʻi fakapapaú mo e ngaahi meʻa te mou fiemaʻu maʻu peé. ʻOku ou fai ia ʻi heʻeku ʻofa kiate kimoutolú, mo e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kimoutolú, mo e ʻofa ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻA e ʻofa ʻa e tokotaha kotoa pē! Mo hoʻomou ʻi heni he pōní. ʻOku ou tāpuekina kimoutolu ke maʻu mo ʻaonga maʻu pē ʻi hoʻomou moʻuí ʻa e mālohi faingofua kae fakaʻofoʻofa ʻoku ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamoʻuí, hangē ko e tuí mo e ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ke hā mo ʻasi maʻu pē ia mei hoʻomou moʻuí. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou ʻiloʻi, ʻo hangē ko ʻeku ʻiloʻi paú, ʻoku mahuʻinga fakataautaha e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻamanaki lelei tuʻuloa, pea moʻoni ʻo taʻengata. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he mafai fakaeʻaposetoló ʻoku moʻoni ia, pea ko e tali pau pē ia ki he ngaahi faingataʻa lahi maʻau mo au ʻi he moʻuí, pea ko e founga pē ia ki hono hakeakiʻi ki he ngeia ʻoku taʻengatá.

ʻOku ou tāpuekina ha taha pē ʻo kimoutolu te ne lea ʻaki he ʻahó ni ha “faingataʻa ʻo e tuí.” ʻOku faingataʻa maʻu pē ʻa e tui moʻoní, tui ʻoku liliu moʻuí, mo e tui faka-ʻĒpalahamé. Ko e founga ia te ke ʻiloʻi moʻoni ai ko e tuí ia. ʻOku ou palōmesi atu ʻe holo e faingataʻá ʻi he lahi ange ʻa e tuí kae ʻoua ke toki folofola mai e ʻOtuá, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu.”36

ʻOku ou tāpuekina kimoutolu kotoa ke mou ʻiloʻi moʻoni Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: ko e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku toki maʻu pē mei he ngaahi ouaú mo e ngaahi faingamālié, ha toki haʻu moʻoni ha taha, “ki he fuofua ‘o hono lahi ‘o e fonu ‘o Kalaisí.”37 ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu kotoa, fakafoʻituitui pea ʻi homou hingoá, ʻaki e meʻa-foaki kotoa pē ʻoku mou fiemaʻu ki he fekumi ko ʻení, pea ʻoku ou tāpuakiʻi kimoutolu, kole kiate kimoutolu, ke faʻa kātaki ʻo hangē ko hono ʻiloʻi ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní, ʻi Hono potó, ʻa e founga lelei taha ke foaki maʻu ai pē kiate kimoutolu ʻa e meʻa ʻoku mou kolé mo foaki atu ʻa e meʻa ʻoku mou fiemaʻú. ʻA e ʻofa fakalangi ʻa e ʻOtuá, ʻa e taukapo taʻengata ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolú, mo e fakafiemālie tuʻumaʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, mo e tukufakaholo fakaepalōfita ʻoku lolotonga maʻu ʻe Paleisteni Lāsolo M. Nalesoní, hono fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea mo e “ʻamanaki mālohi haohaoa” ʻoku maʻu mei he ongoongoleleí ni, ʻoku ou fakamoʻoni molumalu mo toputapu mo fakataautaha ki ai heʻeku moʻuí. ʻOku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Ia ko e tupuʻanga ʻo ʻeku ʻamanaki leleí kotoa, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.