Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
ʻI he Maama ʻo ʻEne ʻOfá


ʻI he Maama ʻo ʻEne ʻOfá

Fakamafola Ako ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí • Sune 12, 2019 • Auditorium ʻi he Fungavaka ʻUluaki ʻo e ʻŌfisi ʻo e Siasí

Siʻoku kāinga, ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ke tau fakataha heni.

Kuo tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau fanongo kia Misa Chad Webb. ʻOku fakaofo e ʻofa ai ʻa e ʻEikí. Kuo ongo ki hoku loto mo Misa Webb ʻa e tefito ko ia ʻo eʻofá. ʻOku fakaofo ke tau talanoa ki ai ʻi ha tūkunga pehē. ʻOku ou fakaʻamu ke mou hiki e ngaahi ongo ʻoku mou maʻu he ʻaho ní kau ki he ʻofá. ʻOku ou fie fakahaaʻi ʻeku houngaʻia lahi kia Elder Kim B. Clark mo Brother Chad Webb ʻi heʻena muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻena faʻa lotu maʻu pē ʻo kolea ke fakamālohia hotau toʻu tupú. ʻI heʻemau maʻu e fakamamafa fakaepalōfita ki hono ako e ongoongoleleí ʻoku fakatefito ʻi ʻapí, ne fehuʻi e ongo tangata faivelengá ni “ʻE hoko fēfē e toʻu tupú ko ha meʻangāue lahi ange ʻi hono fakamālohia e ʻapí?” Kuo mou ʻiloʻi kotoa e meʻa ne hoko maí. Ne nau ngāue ki ha ngaahi taimi-tēpile fakaako ʻe hongofulu mā taha ʻi he māmaní ke fakatatau e ngaahi lēsoni seminelí mo e folofola ʻoku fakaʻaongaʻi he taʻu taki taha ʻi he naunau fakalēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Ko e liliu ne ueʻi fakalaumālie ko ʻení ʻoku ʻikai ke to e siʻi ia ʻi ha mana!

ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku fakakaukau ki hono ʻomi ʻe he toʻu tupú mo e kakai lalahí e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mei heʻenau ngaahi kalasí akó ki honau ʻapí. Te nau maʻu ha loto falala ki he mahino ʻoku nau maʻú pea mo e malava ko ia ke nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻE hokohoko atu ʻenau aʻusia mālohi ʻi hono fakatupulaki ʻenau fakamoʻoní ʻi heʻenau fanongo ki honau leʻó ʻi heʻenau fakamatalaʻi e ngaahi moʻoni ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku ou houngaʻia ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí pea ki he kuonga nāunauʻiá ni ʻo e tupulakí.

ʻOku ou fie fakahā ʻeku houngaʻia ki he ngaahi mali mo e niʻihi ʻoku nau poupouʻi kimoutolu kau faiako fakaofó ni; ʻa kimoutolu ʻoku fanongo ki he ngaahi fakakaukau e lēsoní, vahevahe hoʻomou ngaahi talanoa fakafoʻituituí (ʻofa ne fakangofua ia), pea faʻa hua honau peitó mo e fale tauʻanga kaá ko e kumi ha meʻa ke fai ʻaki e ngaahi lēsoni fakatātaá. Fakatauange ʻe ʻikai ke mou fakasiʻia homou ivi takiekiná.

Kuo pehē foki “Mahalo ko e malí ʻa e taha ʻo e … ngaahi tūkunga fakaako he ʻikai lava ke tau hola mei aí. … ʻI he taimi ʻoku mali ai ha niʻihi ʻoku hangē ʻoku nau loto lelei ai ke feakoʻakí.”1 Ko hoku husepāniti ko Derek ko hoku poupou falalaʻanga mo e ivi takiekina—neongo ʻoku ʻikai ʻi heni he pooni—pea ʻikai ke faʻa ʻi hoku tafaʻakí he ngaahi faingamālie ke akoʻí, ka ʻi hoʻomou fealeaʻaki mo ako fakatahá, ʻe fai tāpuekina e kakai lalahi kei talavoú, toʻu tupú pea mo honau fāmilí ʻi hoʻo ivi takiekiná. Ko kimoutolú ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngāué ni.

[fakahū ha laʻitā ʻo ha ongomātuʻa ʻoku na ako fakataha ʻi ʻapí]

ʻOku kamata ʻaki ʻeku pōpoakí he ʻahó ni ha laine mei ha hiva Palaimeli ʻiloa. Te u kamataʻi atu pea mou fakaʻosi mai. Ko ia, “Akoʻi au ke u ʻaʻeva … ”

“ … he maama hoʻo ʻofá.2

“Akoʻi au he maama hoʻo ʻofá.” ʻOku ʻi heʻeku fakakaukaú maʻu pē e ongo tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻa e māmá mo e ʻofá ʻi heʻeku fakakaukauloto ki heʻetau fakataha mai he ʻaho ní. ʻOku ʻasi fakataha foki e ongo leá ni ʻi he ʻuluaki laine e lea ne fai ʻe Palesiteni Henry B. Eyring; naʻá ne pehé, “Ko ʻeku ʻamanaki he ʻaho ní ke tau ongoʻi kotoa e ʻofa mo e maama mei he ʻOtuá.”3 ʻHe toki holi faingofua kae mālohi ia ke kamata ʻaki e kalasi taki taha Ko ʻeku fakaʻamú ke ongoʻi ʻe he tokotaha ako kotoa ʻa e ʻofa mo e maama mei he ʻOtuá. ʻE lava ke nau maʻu ha ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga taʻengata mo honau fāmilí ʻi heʻenau ako ke ongoʻi ʻEne māmá mo e ʻofá.

Ne u fehuʻi ange ki hoku foha ko Dallin, “Ko e hā e meʻa ne mahuʻinga taha kiate koe ʻi he seminelí?” Ne u pehē ʻe tali mai ko e Ngaahi Fakataukeí Fakatokāteliné pe ko e lau ke ʻosi e Tohi ʻa Molomoná. Ne u ʻohovale ʻi heʻene tali mohu fakakaukaú.

“Ko e kau faiakó.”

“Ko e kau faiakó?” Naʻá ku fakafehuʻi ange.

Naʻá ne pehē, “Ne ʻi ai e kau faiako ia ne mau lava ʻo tala ʻoku nau ʻofa ʻia kimautolú.”

Ne fakapapauʻi mai ʻe he meʻá ni ʻa e mālohi tuʻuloa ko ia ʻo e ʻofá ki ha loto ʻo ha taha.

ʻOkú ke maʻu ʻa e fiefia ʻi hoʻo akoʻi e toʻu tupu fakaofó ni mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí pea fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú. ʻOku ou ʻofa ʻiate kinautolu pea ʻoku ou ʻilo ʻoku pehē pē mo kimoutolu. Ko e moʻoni ʻoku nau hangē tofu pē ko e lea ʻa Palesiteni Russell M. Nelson, ko e fānau ʻa e Tanai Hēvaní “ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki tahá … ʻEne timi lelei tahá—kuo fakatatali ki he kuonga fakaʻosi ko ʻení.”4

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naá ku hoko ai ʻi ha kiʻi taimi nounou ko ha taha hoʻomou kau faiakó. ʻOku ʻi ai ha feituʻu makehe ʻi hoku lotó moʻo kimoutolu pea mo ha kiʻi mahino ki homou fatongiá. Ne ui au ʻi he 2008, ko ha faiako semineli pongipongi ʻi ʻIutá. ʻI hono ui au ʻe he palesiteni siteikí ne u pehē, “ʻoku ʻikai koā ke ʻi ai ha kakai ʻi ʻIutā ʻoku nau faiako taimi kakato ki ai?” Mālō pē ne ʻikai ke u lea ʻaki ia, peá u maʻu ai ha kī mo e fatongia ke fakaava e fale seminelí he 5:45 he pongipongi kotoa. Tuku pe muʻa ke u kiʻi talaatu, ʻoku momoko ʻa ʻIutā he faʻahitaʻu momokó he 5:45 pongipongí.

ʻI he lolotonga ʻeku kei faiako Seminelí, naʻe fakapapauʻi mai kiate au ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí ki Heʻene tokotaha ako kotoa pē. Ne u ʻilo e monūʻia e toʻu tupu ʻe niʻihi ke maʻu ha mātuʻa faivelenga mo ʻofa. Ne u maʻu foki ha tokanga makehe ki he toʻu tupu ne ʻikai ke nau maʻu e tokanga mo e ʻofa ne nau fie maʻu mo fakaʻamua lahí. ʻOku tau ʻilo ʻa e fakaʻamu tatau ʻi hotau kakai lalahi kei talavoú

Ne u fakatokangaʻi-ko e taha e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga ʻo ha faiako ko e malava ke ʻofá—ʻa e ʻofa naʻe lau ki ai ʻa Sioné: “ʻE kāinga ʻofeina, ke tau feʻofaʻaki kiate kitautolu: he ʻoku mei he ʻOtuá ʻa e ʻofá; pea ko ia kotoa pē ʻoku ʻofá, kuo fanauʻi ia ʻi he ʻOtuá, pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. Ko ia ʻoku ʻikai ʻofá ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe ia ʻa e ʻOtuá; he ko e ʻOtuá ko e ʻofa.”5

ʻI heʻetau hoko ko ha faiakó, ko hotau fatongiá ke fakatupulaki ʻeku ʻofa ki he ʻOtuá pea ke fakahoko ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ne ui ke tau akoʻí.

ʻOku ʻi ai e mālohi lahi ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou loto ke tau fakakaukau ki he ʻofa ko iá ʻi ha tafaʻaki pau ʻe tolu: ʻofa ʻi heʻetau moʻuí, ʻofa ʻi hotau ʻapí, mo e ʻofa ʻi heʻetau kalasí.

ʻUluakí ko e mālohi ʻo e ʻofá ʻi heʻetau moʻui fakataautahá. ʻOku fuʻu mahuʻinga fau ke tau tui pea tau falala ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu. ʻE ʻikai ongoʻi ʻe he kau akó e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu kapau he ʻikai te tau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu. ʻOku ou ofo ʻi he potufolofola ko ʻení: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani naʻá ne foaki hono ʻAlo pe taha naʻe fakatupú.”6 ʻOku tau fakalaulauloto mo ongoʻi ʻa e lahi fau ʻo e ʻofá ni? ʻOku ou faʻa fifili pe kuo lahi feʻunga ko ā ʻetau feinga ke ongoʻi e ʻofa ko iá. ʻOku tau ʻiloʻi nai ko hai kitautolu pea ko hai ʻoku ʻaʻana kitautolú?7 ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fehuʻi kiate Ia ʻi he loto fakatōkilalo, lotu fakamaatoato ki ha tokoni ke ongoʻi ʻEne ʻofa fakalangi kiate kimoutolú.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku lotu

Koeʻuhí ʻoku hanga ʻe he māmaní ʻo tukuhifo, tohoakiʻi e tokangá, mo fai tuʻutuʻuni ʻe ala faingofua ketau fakamavahevahe pea ʻikai toe fakakaukauʻi ʻetau ngaahi filí mo e ngāué. ʻOku fuʻu mahuʻinga fau ke tau feinga mālohi ke ʻai kiate kitautolu ʻa ʻEne haʻamongá8 pea fekumi ke maʻu ʻEne ʻofá. ʻI heʻetau fai ʻa e feingá ni, te Ne lilingi ʻo lahi hifo ʻEne ʻofá.

Uá, kuo pau ke nofoʻia ʻe he ʻofá hotau ngaahi ʻapí. Tuku ke u ʻoatu ha fakatātā e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻaki ha talanoa. ʻI ha efiafi ʻe taha ne ʻi ai ha meʻa ne ʻikai ke ma tui tatau ki ai mo Derek. Ne ma mālōlō kuo teʻeki ai fakaleleiʻi ia, ka ne u ʻilo naʻá ku tonú.

[ Fakahū ha laʻitā ʻo ha ongomātuʻa ʻokú na ako fakataha ʻi ʻapi]

ʻI he pongipongi hono hokó naʻá ku punou ke lotu, ʻo kole ke maʻu e Laumālié ʻo lahi ʻaupito ʻi heʻeku teuteu ke akoʻi ʻeku kalasi seminelí. Ne u kole ke ongoʻi ʻe he toʻu tupú ʻa e ʻofa ʻa e ʻOutá ʻo fakafou ʻiate au. ʻI heʻeku teuteu ki he ʻaho ko ʻení ne toutou foki ʻeku fakakaukau ki he fetaʻemahinoʻaki ne hoko he pō kimuʻá. ʻI he ʻai ke u heka ki he kaá mo e loto hīkisiá mo e iloʻi ʻoku ou tonú, ne u kumi ʻuhinga ʻo pehē te u kei lava pē ʻo faiako mo ʻofa ʻaki e Laumālié. Ne kei hoko atu pē ʻeku kole ki ha tataki fakalangi ʻi heʻeku fakaʻuli ki he fale seminelí. ʻI heʻeku fononga mo ʻeku ngaahi fakatonuhia mataotao mo fakapapauʻi ne u toutou feinga-maʻu pē ke lōmekina ʻa e leʻo vilitaki ko ia ʻo e Laumālié. Ka neogo e tuʻu fakamakatuʻu ʻeku kumi ʻuhingá, ne fanafana mai e Laumālié. “Toe foki. Kole Fakamolemole. ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ko hai ʻoku tonú; fakatomala pea fakaleleiʻi ia.”

“Sai!” Ne faifai peá ongoʻi tukulolo pea u fakatafoki e kaá. ʻI heʻeku hū atu ki lokí ne u sio hifo ko e 5:20 a.m. ia pea vakai atu ʻoku kei mohe pē hoku ʻofaʻanga ko Derek. Ne kamata ke molū hoku lotó ʻi heʻeku tolotolo atú. “Derek, ʻoku ou kole fakamolemole atu he meʻa ne hoko ʻanepoó.” Ko e meʻa angamaheni pe ia kia Derek, naʻá ne pehē, “Kuó u ʻosi fakamolemoleʻi mo ʻikai toe manatu ki ia.” Ne fonu hoku lotó ʻi he ʻofa peá u ongoʻi ʻa e ʻaloʻofa lahi ʻa e ʻEikí.

Ne fonu e kalasí ʻi he ʻofá mo e Laumālié ʻi he ʻaho ko iá. Ko e ʻofa ʻi ʻapí ʻoku mahulu atu ʻa hono ivi takiekiná ʻi hotau ngaahi ʻapí.

Tolú, ʻoku ʻi ai ha faingamālie makehe ʻoku maʻu ʻe he kau faiako seminelí ke vahevahe e ʻofa ʻa e ʻEikí. Ko hoʻo kalasí ko ha faingamālie ia ke ʻofaʻi ai ʻa e tokotahá. Ne ʻikai ke u ʻakoʻi ha kalasi ʻo ha toko 34; ne u akoʻi ʻa e toko taha ʻe 34. ʻOku ou tui ko e ʻofa ʻeni ne ongoʻi ʻe hoku foha ko Dallin—ʻikai ko ha ʻofa fakalūkufua ki he kalasí, ka ko ha ongoʻi ʻoku ʻiloʻi mo ʻofaʻi fakafoʻitutui kita. He ko e founga ia ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní. Ke ʻofa moʻoni ʻi heʻetau kau akó, kuo pau ke tau vakai kiate kinautolu ʻo hangā ko e vakai ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú. Ko e hā ha meʻa ʻokú ne ʻofa ai ʻiate kinautolu taki taha? Ko e hā ha ngaahi meʻafoaki kuó Ne foaki kiate kinautolu? Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻafioʻi te nau malavá? ʻI hono ʻofaʻi mooni kinautolú, te tau tokoni ke ʻomi kinautolu ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
kalasi seminelí

ʻI heʻetau manatuʻi ko Kalaisi ʻa e tupuʻanga ʻo e ʻofa kotoa pē, ʻoku tau hū kiate Ia ke ongoʻi ha ʻofa lahi ange ʻi heʻetau moʻui fakataautahá, hotau ʻapí mo hotau loki akó. He ʻikai lava ke tau fakatupu ʻa e ʻofá—ʻoku ʻomi pea fakafou mai ia meiate Ia kiate kitautolu. ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he tohi ʻa Molonaí ke, “Lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻalo ko Sīsū Kalaisí.”9 ʻOku ou lotua ke tau takitaha tali ʻa e fakaafe ʻa Molonaí.

Ko e fakaafe ʻa Palesiteni Eyring ke ongoʻi ʻa e “ʻofa mo e maama mei he ʻOtuá.”10 ʻOku faingofua ke fakakaukau ki he ʻofá mo e māmá he taimi ʻoku tau manatuʻi ʻoku ʻikai ngata ʻi Heʻene hoko ko e tupuʻanga ʻo e ʻofa kotoa ka ko Ia ʻa e māmá. Naʻe fakamoʻoni ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate Ia pē ʻo pehē, “Ko au ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní.”11 ʻI heʻetau ofi kiate Iá, ʻokú Ne fakahā mai ha maama, moʻoni mo e ʻofa lahi ange kiate kitautolu.

[Fakahū e Lead Kindly Light, fai ʻe Simon Dewey]

Tau toe fakakaukau angé ki he tafaʻaki ʻe tolu ʻo e ʻofá ne tau talanoa ki aí mo fakakaukau ki he ola ʻo e ʻofá mo e maamá fakatouʻosi.

  • ʻI hoʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí, ko e hā e maama kuó ke maʻú? Ko e hā ha vīsone mo ha fakakaukau kuó ke maʻu fakataautahá?

    [fakahū e Led by the Spirit, fai ʻe Simon Dewey]

  • Kuo tupulaki fēfē hoʻo nofomalí pea mo ho fāmilí ʻi hoʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea aʻusia ha tupulaki ʻo e māmá?

    [fakahū ʻa e Favor with God, fai ʻe Simon Dewey]

  • ʻI he loki akó, ʻi he taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe he fānau ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua meiate koé, ko e hā ʻa e maama ʻe hoko mai ki heʻenau moʻuí? Te nau tupulaki mo liliu fēfē? Ko e hā e fakapoʻuli ʻe mavahe atu ʻi heʻenau ʻiloʻi mo fekumi fakataautaha ki he māmá?

    [fakahū ʻa e Ye Are the Light of the World, fai ʻe Simon Dewey]

    [Fakahū e Behold, He Cometh, fai ʻe Simon Dewey]

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono fakaafeʻi kitautolu ʻe heʻetau palōfita ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ke “fakatupulaki [ʻetau] malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá. ”12 ʻI heʻetau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku fakafonu kitautolu ʻe Heʻene māmá mo e ʻamanaki leleí. ʻI heʻetau fekumi ki he maama ʻa e ʻOtuá pea ki ha ueʻi fakalaumālié, ʻoku tau ongoʻi ʻa ʻEne ʻofa lahí. Ko ha ongo meʻa mālohi fau ia.

Ko ʻeku aʻusia fakafaiako Semineli pongipongí, naʻe fekauʻaki ia mo ha tangata faivelenga ko John Lund. Ne hanga ʻe he tangata fakalaumālie (mo sino kaukaua) lahi ko ʻení ʻo akoʻi mai ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fengāueʻaki ʻa e ʻofá mo e māmá. Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha ongo talanoa pe ongo sīpinga.

[fakahū e tā ʻo Sisitā Cordon mo John Lund (tā fakataautaha)]

Ne ʻi ai ha tokotaha ʻo ʻetau kau ako pongipongí ne kiʻi anga faingataʻa. Mahalo ne ʻi he taimi ʻe niʻihi ne u faʻa sio kehe au. Neongo ia ne fili ʻa Sione ia ke ʻofa mo fekumi ki he māmá. ʻI heʻema fakataha ke kumi faleʻi fekauʻaki mo e tokotaha akó ni, ne pehē ʻe Sione, “Ne u lotua ia ʻanepō.” Ne hanga ʻe he kamata ko ʻení ʻo ʻai ke u toe fakakaukau. Ne ʻomi ʻe Sione e hingoa ʻo e talavoú ni ki hono ʻapi ne mahutafea ʻi he ʻofá pea kole ki he Tamai Hēvaní ha founga ke toe ʻilo lelei ange mo maʻu ha mahino ki he tokotaha akó ni. Ke ʻofaʻi ʻetau fānau akó, pea tautautefito ke ʻofaʻi kinautolu ʻo hangē ko hono ʻofaʻi ʻe he Fakamoʻuí, ʻoku fie maʻu ke fai ha fekumi mo ngāueʻi e fakahaá.

Te u vahevahe e talanoa hokó ʻi hono fakalea ʻe Sioné.

“ʻOku ʻafioʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻEne fānau akó. ʻOku ou manatuʻi ha talavou ne faingataʻaʻia. Ne ʻosi e ngaahi māhina ʻeku feinga ke tukunoaʻi ʻene fakamatalilí, ko hono moʻoni ne fakamamahi.

“Naʻá ku teuteuʻi ha lēsoni pea ne u loto vēkeveke ʻi he founga ne fokotuʻutuʻu ʻakí. Ne u maʻu foki mo ha lēsoni fakatātā ʻe matuʻaki lelei moʻoni. ʻI heʻeku aʻu atu ki he fale seminelí, ne kiʻi ueʻi au ʻe he Laumālié, ʻo pehē mai, ‘Sione ʻoku fie maʻu ke ke akoʻi e lotú.’ Lotu? Ne u fie akoʻi ʻe au ʻeku lēsoni tiká. Ne ʻikai ke u teuteu ha lēsoni fekauʻaki mo e lotú.

“Naʻá ku tuʻu ʻi muʻa he kalasí pea u pehē ange, ‘ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko hai ʻokú ne fie maʻu eni he ʻahó ni, ka te u liliu e lēsoní. Oku ʻi ai ha taha he lokí ni ʻokú ne fie maʻu ke tau talanoa kau ki he lotú. Ne kamata e lēsoni faingofuá ni ʻaki ha fehuʻi, ‘Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau lotú?”

ʻI he pō ko iá ne tukituki mai ha taha ʻi he matapā ʻo Sioné. Pea ko e toe e talanoá ne lolotonga tuʻu ʻi he sitepú. Ne fakamatalaʻi ange ʻe he tokotahá ni kia Sione ko iá—ne faingataʻaʻia moʻoni e tokotahá ni ʻi heʻene fehuʻia pe ʻoku moʻoni koā e Siasí. Ko ia ne fakaafeʻi ai ia ʻe hono kaumeʻa fefiné ke lotu ke ʻilo pe ʻoku moʻoni e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Peá ke fakatahaʻi ia mo e fakaafe ʻa Sioné pe lēsoni taʻeʻamanekina ki he lotú ʻo ne ueʻi ai e talavoú ni ke fai ha ngāue. Hili ha taimi, ne mamata ʻa Sione ki ha liliu ʻi heʻene tokotaha akó ʻi heʻene maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí pea ne silaʻi ia ki hono kaumeʻa faivelenga mo fakalotolahi ʻi he temipalé.

ʻOku tātaaitaha ke tau faʻa ʻiloʻi e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai e ngaahi ongo peheé, ka ʻo kapau te tau loto falala ki he ʻofa ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau akó, te tau ngāueʻi e fakahā mālohi ko iá pea ʻoatu ʻEne ʻofá ki Heʻene fānau ʻofeiná.

ʻI heʻetau fekumi ke ʻofa ʻo hangē ko e ʻOtuá, ʻoku tataki kitautolu ke tokoniʻi pea akoʻi fakafoʻituitui ʻa e kau akó. ʻOku fakatāutaha hono olá. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí e founga fakataautaha ko ʻení ʻia Nīfai ʻi heʻene feinga ke maʻu e ʻū peletí. Naʻe fakamoʻoni ʻa Nīfai, “Pea naʻe tataki au ʻe he Laumálié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí. Ka naʻá ku ʻalu pē.”13

[ʻata ʻo Nīfai mo e ʻū lauʻi peletí]

Ne tuʻu ʻa Lēpani he vahaʻa ʻo Nīfai mo e ʻū lauʻi peletí. Ne fekau ʻe he ʻEikí kia Nīfai ke ne tamateʻi ʻa Lēpani. ʻI he loto mamahi lahi naʻá ne talangofua. ʻI he pō tatau pē, ne tuʻu foki mo Sōlami ʻi he vahaʻa ʻo Nīfai mo e ʻū lauʻi peletí. Ko e hā nai e ʻuhinga ne ʻikai fakaʻaongaʻi ai ʻe Nīfai e fakahā tatau kau kia Lēpaní kia Sōlami? Ko e hā ne ʻikai toe tohoʻi ai ʻe Nīfai ʻa e heletaá?

Ne ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sōlami pea ʻiloʻi ʻe Nīfai ʻa e ʻEikí pea falala ki he tataki ʻa e Laumālié. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻa Sōlami ko ha “kaumeʻa moʻoni ʻo … Nīfai.”14 ʻIkai ʻoku tau houngaʻia ne fekumi ʻa Nīfai ki ha fakahā fakafoʻituitui ʻi he kamataʻangá pea“tataki ia ʻe he Laumālié”?15

ʻI hoʻo hoko ko ha faiakó, ʻe ngali faingataʻa ke fuesia e fatongia ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he tokotaha ako kotoa pea ke maʻu fakahā ki hono tokoniʻi ʻo e fakafoʻituituí. ʻOku fakafiemālie ke fakakaukau ki hotau uiuiʻí mo e fatongiá ko ha fengāueʻaki mo Kalaisi.

Kuo fakaafeʻi kitautolu ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland: ke tau ngāue fetākinima mo e ʻEiki ʻo e ngouevainé, ʻo foaki ki he ʻOtuá mo ʻetau Tamaí ha nima fietokoni ʻi he fatongia mafatukituki ko hono tali ʻo e ngaahi lotú, fai ha fakafiemālié, holoholoʻi ʻa e loʻimatá, pea fakamālohia e ngaahi tui ʻoku vaivaí. Kapau te tau fai ia, te tau hoko lahi ange ai ko ha kau ākonga moʻoni [mo ha kau faiako] ʻa Kalaisi.”16

ʻOku fie maʻu ke ongoʻi, ʻiloʻi pea falala hotau toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ki he ʻofa mo e maama ʻa e ʻEikí. ʻI hoʻo fakaʻatā iá, ʻe fakahoko mai e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki hoʻo kau akó ʻiate koe. ʻI he ongoʻi hoʻo kau akó ʻa ʻEne ʻofá, te nau ʻiloʻi pea maʻu ha fakahā fakataautaha. Te nau ʻiloʻi e ʻuhinga ke “ʻ[ʻaʻeva] he maama ʻo ʻene ʻofa.”17 ʻOku ou fakamoʻoni ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻofa mo e maama ko ʻení ke nau hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ʻofeiná pea ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻo foki kiate Kinaua. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.