Meʻa ke ʻAmanaki ki ai ʻi he Lotú

Ko homau Siasí ko ha feituʻu ia te ke lava ʻo fakataha mai mo e kakai tui kehé ke fakakaukauloto, moihū, ako, pea hoko ko ha tokotaha lelei ange.

ʻOku Talitali Lelei Maʻu Pē ʻa e Kau ʻAʻahí

ʻOku pehē “Talitali Lelei ʻa e Kau ʻAʻahí” ʻi homau ngaahi falelotú kotoa—pea ʻoku mau ʻuhingaʻi ia! Tatau ai pē pe ʻokú ke fie hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻaʻahi ki haʻo kaungāmeʻa, pe kiʻi fieʻilo pē, ʻoku mau fiefia ke sio kiate koe.

Meʻa ke ʻAmanaki ki ai ʻi he Ngaahi Houalotu ʻi he Sāpaté

Ko e Siasí ko ha feituʻu ia ʻo e komiunitī mo e ako, ka ko e mahuʻinga tahá ko ha feituʻu ia ke moihū ai ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi. ʻOku muimui ʻemau haʻofanga lotu kotoa ʻe 30,000 ʻi he funga ʻo e māmaní ki ha sīpinga tatau ʻi he houa ʻe ua ki he ngaahi houalotu ʻi he Sāpaté:

Congregational Singing

Houalotu Sākalamēnití

Lolotonga ʻa e meʻa ʻoku mau ui ko e “houalotu sākalamēnití,” ʻoku fakataha kotoa ai ʻa e kāingalotu ʻo e haʻofangá. ʻOku kau ʻi he fakatahá ha fua lotu mo e lotu tuku, ngaahi himi, mo ha ngaahi malanga ʻoku fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí.

Ko e konga mahuʻinga taha ʻo e houalotu sākalamēnití ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ʻa ia ʻoku faitatau mo e Sākalametá ʻi he ngaahi tui faka-Kalisitiane kehé. Lolotonga ʻa e sākalamēnití, ʻoku mau manatu kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻemau toʻo ha kiʻi konga mā mo ha ipu vai ko ha fakataipe ʻo e sino mo e taʻataʻa naʻá Ne feilaulau maʻatautolú. Lolotonga ʻa e taimi fakalongolongo ange ko ʻení, ʻoku mau feinga ke fakakaukau ki ha ngaahi founga te mau lava ai ʻo muimui faivelenga ange kiate Ia ʻi he uike ka hoko maí.

ʻI hoʻo hoko ko ha tokotaha ʻaʻahí, he ʻikai fiemaʻu ia ke ke kau ʻi ha faʻahinga meʻa te ke ongoʻi taʻefiemālie ai. Ongoʻi tauʻatāina ke tangutu pē ʻi he haʻofangá ʻo kau ki he aʻusiá.

Ngaahi Kalasí

Makehe mei he houalotu sākalamēnití, ʻoku fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau nofo ʻi ha houa hono ua ʻo e akó ʻi ha feituʻu siʻisiʻi ange.

ʻOku ō ʻa e fānaú ki he Palaimelí, ʻa ia ʻoku nau ako ai ʻa e ngaahi talanoa mei he folofolá, ngaahi hivá, mo e ngaahi lēsoni feʻunga ki honau taʻu motuʻá fekauʻaki mo Sīsū mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ʻalu ʻa e toʻu tupú ki ha ngaahi kalasi tatau ki honau toʻú.

ʻI he ngaahi Sāpate kehé, ʻoku ō fakataha ai ʻa e kakai lalahí ki he Lautohi Faka-Sāpaté, ʻo ako ʻa e ngaahi tohi folofola kuo filifili ki he ako fakaemāmani lahi ʻa e Siasí ʻi he taʻu ko iá. ʻI he ngaahi uike kehé, ʻoku nau vahevahe ki ha ngaahi kalasi kehekehe maʻá e houʻeiki tangatá (ʻoku ʻiloa ko e kōlomu ʻo e kaumātuʻá) mo e houʻeiki fafiné (ʻoku ʻiloa ko e Fineʻofá).

Kapau ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi ʻa e feituʻu ke ke ʻalu ki aí, ʻeke pē, pea ʻe tokoni atu ha taha ke ke maʻu ʻa e kalasi totonú.

Chile: Sunday School Council Meeting

Ngaahi ʻEkitivitī Kehe ʻa e Siasí

Kapau te ke ʻalu ʻo lotu ʻi he Sāpaté mo kimautolu pe ʻi ai haʻo kaungāmeʻa ko ha mēmipa homau Siasí, ʻe lava ke fakaafeʻi koe ki ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī kehe ʻoku fai ʻi homou haʻofanga lotu fakalotofonuá. ʻOku kau ʻi ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻa e:

  • Ngaahi ʻekitivitī fakasōsialé, hangē ko ha paati Kilisimasi.
  • Ngaahi ʻekitivitī fakauike ʻa e kulupu toʻu tupú.
  • ʻInisititiuti fakalotu maʻá e kakai lalahi kei talavoú ke ako ʻa e folofolá mo feohi fakataha.
  • Ngaahi ngāue tokoni ʻi he koló.
  • Ngaahi kalasi moʻui fakafalala pē kiate kitá.
  • Konisetí pe ngaahi fakaʻaliʻali kehe.

Ngaahi Fehuʻi Angamahení

Ko e hā ʻa e vala ʻoku totonu ke u tui ki he lotú?
ʻE ʻilo nai ʻe he taha kotoa ko ha ʻaʻahi au?
ʻE pau nai ke u kau?
ʻE kole mai nai ke u foaki ha paʻanga?
ʻE lava ke u ʻomi ʻeku fānaú?

ʻOkú ke fie ʻalu ki he lotú kae ʻikai ʻalu toko taha?

ʻE lava ʻa e kāingalotu ʻo homau Siasí ʻoku ngāue tokoni ko ha kau faifekau ʻi homou feituʻú ʻo tomuʻa talanoa mo koe ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke ʻamanaki ki aí mo tali hoʻo ngaahi fehuʻí. Te nau lava foki ʻo tuku atu haʻo sea ʻi he taimi ʻokú ke mateuteu ai ke ʻaʻahí.