Fekauʻaki mo e Papitaiso Fakafofongá mo e Hilifakinimá

Ko e hā ʻa e Papitaiso Fakafofonga?

ʻOku mahuʻinga ʻa e Papitaisó mo e Hilifakinimá

ʻOku tohi ʻi he Tefito ʻo e Tui hono faá ko e ongo fuofua ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e “papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá” mo e “hilifaki ʻo e nimá ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Naʻe akonaki ʻa Sīsū ʻoku mahuʻinga ʻa e papitaisó mo e hilifakinimá ʻe kinautolu ʻoku nau fakaʻamu ke muimui ʻiate Ia mo foki ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he hili ʻa e moʻuí ni. Ko ia, ʻoku hoko ʻa e papitaisó ko e matapā ki he hala ʻo e fuakavá ʻa ia ʻoku takiekina ki hono maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke foaki maʻatautolú. ʻOku toe hoko foki koe matapā ki he hoko ʻo “haohaoa ʻia Kalasi” (Molonai 10, 32, 33) ʻi he taimi ʻoku tau pikitai kakato ai ki Heʻene ongoongoleleí.

ʻI he kamataʻanga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻá Ne hāʻele mei Kāleli ki he Vaitafe Soataní ʻi Siuteá. Na‘e ʻi ai ʻa Sione Papitaiso, ʻo malangaʻi ʻa e kakaí ke nau fakatomala pea papitaiso. Naʻe kole ʻe Sīsū ke papitaiso, ka naʻe momou ʻa Sione he naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha angahala ʻa Sīsū. Naʻe folofola ange ʻe he Fakamoʻuí naʻá Ne fiemaʻu ke papitaiso ke “fai ki he maʻoniʻoni kotoa pē” (Mātiu 3:15) pea ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko ia naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga maʻatautolu kotoa ʻi he taimi naʻe haʻele atu ai ki he vaí pea papitaiso Ia ʻe Sioné (vakai, 2 Nīfai 31:5).Naʻe maʻu foki ai ʻe Sione ha fakamoʻoni fakataautaha ki he aʻusia toputapu ko iá.

“Pea kuo papitaiso ʻa Sīsū, naʻe ʻalu hake leva ia mei he vaí: pea vakai, kuo mavaeua ʻa e langí kiate ia, pea mamata ia ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku maliu hifo ʻo hangē ko e lupé, ʻo tuʻu mai kiate ia:

Pea ʻiloange ko e leʻo mei he langí, naʻe pehē, Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí” (Mātiu 3:16–17).

Ko Sione ko e Papitaisó mo Sīsū ʻi he Vaitafe Soataní.
Ko Sione ko e Papitaisó mo Sīsū ʻi he Vaitafe Soataní.

Kimui angé, naʻe haʻu kia Sīsū ʻ he poʻulí ha taki faka-Siu ko hono hingoá ko Nikotīmasi. Naʻá ne ʻiloʻi ko Sīsuú “ko e akonaki … kuo haʻu mei he ʻOtuá” (Sione 3:2) pea naʻá ne fakaʻamu ke ako ʻo toe lahi ange. Naʻe akonekina ia ʻe Sīsū naʻe fiemaʻu ʻa e papitaisó mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní fakatouʻosi ki he fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he hilifakinimá:

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate koe, Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Sione 3:5).

ʻOku ʻuhinga ʻa e fanauʻi ʻi he vaí ki he papitaisó. ʻOku ʻuhinga ʻa e fanauʻi ʻi he Laumālié ki hono maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he hilifaki ʻo e nimá. ʻOku toputapu ʻa e ngaahi ouau ko ʻení, pea ʻoku tau fakahoko ha ngaahi fuakava papau ‘i he taimi ‘oku tau fakahoko ai kinautolú. ʻOku tau fakapapau ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai e ngaahi fakapapau ko ʻení, ʻoku tau fakahā ai ʻa ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻetau loto-vekeveke ke muimui ʻiate Iá.

Hili ʻEne Toetuʻú, nae toe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mahuʻinga ʻo e papitaisó. Naʻá Ne fekau atu ʻa ʻene Kau ʻAposetoló ke nau malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Ko ia ʻe papitaisó, ʻe moʻui” (Maʻake 16:16).

ʻI he taimi naʻe fakafoki mai ai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí, ʻo fakafou mai ʻi Heʻene Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá Ne toe akoʻi ʻoku kei fiemaʻu pē ʻa e papitaisó (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22:4). Pea naʻá Ne toe fakahā ʻa e founga totonu ʻo e papitaisó. Naʻá Ne fakamahinoʻi ko e papitaisó kuo pau ke fakahoko ia ʻi he fakauku pea ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki totonú (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:73–74).

‘Oku ‘ofa ‘a e ʻOtuá ʻi Heʻene Fānaú Kotoa

Ko e tokotaha kotoa pē ko e fānau ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ʻa e taha kotoa pē kiate Ia. ʻOkú Ne ʻafioʻi pea ʻokú Ne ʻofaʻi kinautolu. Naʻá Ne folofola, “He vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Kuó Ne ʻosi teuteu ha hala ke foki ange ai ʻa e kotoa ʻo ʻEne fānaú kiate Ia ʻo ka hili ʻa e moʻuí ni. Ko e hala ko iá ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie ke tali ʻa e ongoongoleleí mo papitaiso ʻi he moʻuí ni. Kae fēfē kinautolu ne pekia teʻeki papitaiso pe ʻilo kau kia Sīsuú? ʻE founga fēfē hano fakahaofi mo kinautolu foki? ‘Oku ʻikai ke ngalo ʻa kinautolu ʻi he ʻOtuá.

Ko e maté ʻoku ʻikai ko e ngata ia ʻo e moʻuí, ka ko ha sītepu pe ia ʻo ʻetau foki ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau maté, ʻoku mavahe fakataimi ʻa hotau laumālié mei hotau sinó. ʻOku tau hū ki he maama talitaliʻanga ʻo e ngaahi laumālié mo kau fakataha mo e ngaahi mēmipa hotau fāmilí mo e niʻihi kehé kuo nau pekiá foki. Pea ʻi aí, te tau teuteu ai ki he ʻaho fakaofo te tau toetuʻu aí pea ʻe toe fakataha ʻa hotau ngaahi laumálie pea mo hotau ngaahi sino kuo fakahaohaoaʻí. Pea te tau tauʻatāina ai mei he puké, mahakí, pea mo e ngaahi faingataʻaʻia mo e ngaahi vaivai ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ní. ʻI he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ko kinautolu kuo nau pekia naʻe ʻikai maʻu ha faingamālie ke ʻilo ki he ongoongoleleí lolotonga ʻo ʻenau ʻi he moʻuí ni, ʻe malangaʻi ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí kiate kinatolu (1 Pita 3:18-20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:16–19).Te nau lava leva ke fili ke tali ‘a e ongoongoleleí mo fakatomala.Ka he ʻikai ke nau lava ʻo papitaiso ʻi ai he ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha sino fakamatelie. Kuo tuku mai ʻe ha Tamai Hēvani manavaʻofa ha founga maʻanautolu ke maʻu ʻa e papitaisó.

ʻI he temipalé, te tau lava ʻo papitaiso mo hilifakinima maʻanautolu kuo pekia teʻeki maʻu ʻa e faingamālié. ʻI hono fakalea ʻe tahá, te tau lava ʻo fakafofongaʻi kinautolu. ʻOku ui ʻa e ngaahi ouau ʻoku fai ko e fakafofongaʻi ʻa e niʻihi kehé ko e ʻū ouau fakafofonga. Naʻe ekinaki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Kolinitoó naʻe ngāue ʻaki ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá koeʻuhí ʻe toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (1 Kolinitō 15:29, 55–57).

Kuo hoko maʻu pē ʻa e tokāteline ʻo e ngaahi ouau fakafofongá ko e konga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, ko ʻEne Fakaleleí ʻa e ngāue fakafofonga maʻongoʻonga taha ia ʻi he hisitōlia ʻo e mamaní. ʻI Heʻene feilaulaú, naʻá Ne fakahoko maʻá e kakai kotoa pē ha meʻa ʻoku ʻikai te tau lava ʻo fakahoko maʻatautolú. ʻE toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē, koeʻuhi ko Ia. ʻE fanongo ʻa e kakai kotoa pē ki he ongoongoleleí, pea ʻe maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e faingamālie ke foki ki heʻetau Ongomātuʻa Fakalangí.

Ko e ngaahi papitaiso mo e ngaahi hilifakinima ʻi he temipalé kuo fakahoko maʻanautolu kuo pekiá ko ha ngaahi meʻa-foaki kinautolu kuo foaki ʻi he ʻofa. Pea koeʻuhi ʻoku tau tui ko e moʻuí ʻoku hoko atu hili ʻa e pekiá, ʻoku tau tui foki ko kinautolu kuo pekiá ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi ouaú. Pea te nau lava leva ke fili pe te nau tali kinautolu pe ʻikai.

Faiʻanga papitaisó (Temipale Ogden Utah)
Faiʻanga papitaisó (Temipale Ogden Utah)

Te Ke Lava ʻo Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé ʻi he Temipalé

ʻOku maʻu ʻe he temipale kotoa pē ha faiʻanga papitaiso ʻi loto mo ha vai faiʻanga papitaiso lahi. ʻOku hili ʻa e faiʻanga papitaisó ʻi he tuʻa ʻo ha fanga pulu ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e faʻahinga ʻe toko hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. ʻOku muimui foki ʻeni ʻi he tala tukufakaholo mei he taimi ʻo e temipale ʻo Solomoné ʻi he Fuakava Motuʻá (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 4:2–4). ʻOku fakafofongaʻi foki ʻe he fanga pulú ʻa e ivi mo e mālohi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa faivelengá ha lekomeni temipale ke fakahoko ʻa e ngaahi papitaisó mo e hilifakinimá ʻo kamata ʻi Sānuali ʻoku hoko ai honau taʻu 12. Ke maʻu hoʻo lekomeni temipalé, fakataimi-tēpileʻi haʻo “ʻinitāviu lekomeni temipale” mo hoʻo pīsopé pe ko hoʻo palesiteni fakakoló. Te ke lava leva ʻo ʻalu ki he temipalé ke papitaiso mo hilifakinima maʻanautolu kuo nau pekiá.

ʻO hangē pe ko hoʻo papitaisó, te ke maʻu ha loki fetongi fakafoʻituitui ʻa ia te ke fetongi ai ki he teunga hinehiná ke fakahoko ʻa e papitaiso maʻanautolu kuo pekiá. Hili hono fakahoko ʻo e ngaahi papitaisó, te ke foki leva ki ho loki fetongí ʻo fetongi ki ho vala mātuʻú. Pea te ke ʻalu leva ki ha loki mavahe ki he hilifakinimá ʻi he feituʻu faiʻanga papitaisó. ʻE hilifaki ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí honau nimá ʻi ho ʻulú ʻo foaki kiate koe ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní maʻanautolu kuo pekiá. ʻI he lava hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ní, te nau lava ke fili kapau ʻoku nau loto ke tali e ngaahi ouaú.. ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi papitaiso fakafofongá mo e hilifakinimá ʻi he ngaahi temipalé pē.

Ko e Loki Hilifakinimá (Temipale Meridian Idaho)
Ko e Loki Hilifakinimá (Temipale Meridian Idaho)

ʻI he temipalé, te ke lava foki ʻo maʻu ʻa e faingamālie makehe ke ke papitaiso fakafofonga maʻa hoʻo famili totonu kuo nau pekiá. Te ke lava ʻo ʻiloʻi hoʻo ngaahi kuí, ʻi hoʻo fekumi ki hoʻo hisitōlia fakafāmilí. ʻE lava ke hoko hoʻo ʻalu ki he temipalé mo fai e papitaiso fakafofonga maʻanautolú ko ha aʻusia fakaofo mo fakataautaha.

Te ke lava ʻo fakahoko ʻa e ngāué ni maʻá e ngaahi mātuʻa, ngaahi kui, ngaahi tokoua, mehikitanga, faʻetangata, ngaahi tokoua mamaʻó mo ha niʻihi kehe. ʻE lava ke fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he ngāue angaʻofa ko ʻení. Te ke lava ʻo ongoʻi ha ngaahi fepikitaki loloto ki ho fāmilí mo ofi ange ki he ʻOtuá. ʻE lava ke ʻoatu ʻe he ongoʻi ʻo e kau maí ha mālohi, fakahinohino, mo ha loto-falalala, pea te ne tāpuakiʻi koe ʻi ha ngaahi founga ʻikai lava ke lau. Te ke lava ʻo maʻu ha nonga mo ha fakakaukau maʻa hoʻo moʻuí ʻi he taimi ʻokú ke ʻiloʻi mo ngāue ai ki hoʻo ngaahi kuí. Te ke maʻu ha mahino mo ha ʻilo lahi ange ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo fakahoko maʻá e niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko maʻanautolú.

Ko ha Fakapapau Makehe Maʻau

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tevita A. Petinā: “ʻOku ou poupou atu ke mou ako, fekumi ki hoʻomou ngaahi kuí, pea teuteuʻi kimoutolu ke fai ʻa e papitaiso fakafofonga ʻi he fale ʻo e ʻEikí maʻa hoʻomou ngaahi kui kuo pekiá. … ʻI hoʻomou tali ʻa e fakaafe ko ʻení ʻi he loto tuí, ʻe liliu ai homou lotó ki he ngaahi tamaí. ʻE tō ʻi homou lotó ʻa e ngaahi fakapapau ko ia naʻe fai kia ʻĒpalahamé, ʻAisake, mo Sēkopé. … ʻE tupulaki ʻa hoʻomou ʻofa mo e houngaʻia ʻi hoʻomou ngaahi kuí. ʻE loloto mo tolonga hoʻomou fakamoʻoní mo e ului ki he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻe maluʻi ʻa kimoutolu mei he ivi tākiekina mālohi ʻo e filí. ʻI hoʻomou kau pea ʻofa ʻi he ngāue māʻoniʻoní ni, ʻe maluʻi ai kimoutolu ʻi hoʻomou kei talavoú pea ʻi hono kotoa hoʻomou moʻuí” (“ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 26–27).