Hiva
Talamuʻaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí


Talamuʻaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo fakahinohinoʻi ʻa ʻEma, ko e uaifi ʻo Siosefá, ʻi ha fakahā naʻe fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha māhina ʻe tolu hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ke ne fili ha ngaahi himi ʻoku molumalu ke fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí: “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e lotu kiate au ʻa e hiva ʻa e māʻoniʻoní, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” (T&F 25:12).

Ko e taʻu ʻeni ʻe 150 mei hono fuofua pulusi ʻo e ʻuluaki tohi himi ʻa e Siasí, pea ʻoku mau fiefia ke ʻoatu hono fakafoʻou ko ʻení. ʻOku kau ki ai ha ngaahi himi mei heʻetau ʻuluaki tohi himí mo ha ngaahi himi mei he ngaahi tohi himi ki mui maí, mo ha ngaahi himi foʻou foki ʻoku tānaki mai ki ai. Naʻe filifili kotoa e ngaahi himí ni ke ne fakalato ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní.

Ko e Mūsiká ʻi Heʻetau Ngaahi Fakatahaʻanga Faka-Siasí

ʻOku hoko ʻa e ngaahi hiva fakalaumālié ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ngaahi fakatahaʻanga hotau Siasí. ʻOku fakaafea mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻe he ngaahi himí, mo fakatupu ʻa e loto ʻoku ʻapasiá, pea fakatahaʻi kitautolu ko e kāingalotú, pea maʻu ai ha founga ke ʻoatu ai haʻatau fakafetaʻi ki he ʻEikí.

ʻOku mau ʻamanaki ke mamata ki ha tupulekina lahi ʻa e hivaʻi ʻo e ngaahi himí ʻi hotau ngaahi kāingalotú. ʻOku mau poupou lahi atu ki he kāingalotu kotoa pē, ʻo tatau pē pe ʻokú ke poto he hivá pe ʻikai, ke mou kau fakataha mo kimautolu ʻi he hivaʻi ʻo e ngaahi himí. ʻOku mau ʻamanaki ʻe ngāueʻaki ʻe he kau takimuʻá, kau faiakó, mo e kāingalotú, ʻa e tohi himí ʻi heʻenau kumi ki he ngaahi kaveinga malanga ko ia ʻoku fakamahinoʻi lelei mo fakalea fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi himí.

Kuo talu pē mei muʻa mo e hoko ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha kakai hiva kuaea. ʻOku totonu ke ʻi ai ha kuaea ʻa e uooti mo e kolo kotoa pē ʻi he Siasí, ʻa ia ʻoku nau faʻa hiva maʻu pē. ʻOku mau poupou atu ki he ngaahi kuaeá ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e tohi himí ke hoko ia ko ʻenau tohi hivá.

Ko e Mūsika ʻi Hotau Ngaahi ʻApí

ʻOku ʻi ai ha mālohi taʻe fakangatangata ʻo e mūsiká ʻi hono fokotuʻu ʻo e fāmilí ki he tuʻunga fakalaumālie ʻoku māʻolunga angé mo mateakiʻi ʻa e ongoongoleleí. ʻOku totonu ke fakafonu ʻe he kāingalotú honau ngaahi ʻapí ʻaki ʻa e ngaahi leʻo ʻo e mūsika ʻoku feʻunga mo tāú.

ʻOku hoko ʻetau tohi himí, ko ha tohi himi maʻá e fāmilí pea mo fale lotú foki. ʻOku mau ʻamanaki ʻe mahuʻinga tatau pē ʻetau tohi himí mo e ngaahi tohi tapú mo e ngaahi tohi folofola kehe ʻoku ʻi hotau ʻapí. ʻOku lava ʻe he ngaahi himí ʻo ʻomi ki hotau fāmilí ʻa e feʻofoʻofaní mo e melinó, pea fakatupu ʻa e maʻumaʻulutá mo e ʻofá ʻi he kau mēmipa ʻo e fāmilí.

Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau ʻofa mo manako ʻi he ngaahi himí. Mou hivaʻaki ia ʻi he ʻaho Sāpaté, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, lolotonga ʻo e ako folofolá, pea ʻi he taimi lotú foki. Hivaʻaki ia he taimi ʻoku mou ngāue aí, pe ʻi hoʻomou vaʻingá, pea ʻi hoʻomou fefonongaʻakí. Hiva fakamohemohe ʻaki ʻa e ngaahi himí ki hoʻomou fānau īkí, ke fakatupulaki hake ʻenau tuí mo ʻenau fakamoʻoní.

Ko e Mūsiká ʻi Heʻetau Moʻui Fakātautahá

ʻOku lava ʻa e ngaahi himí ʻo tokoni lahi kiate kitautolu fakatāutaha, tuku kehe ʻene tāpuekina kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻOku lava ʻe he ngaahi himí ʻo ueʻi hake hotau laumālié, pea fakalotolahiʻi, mo fakalotoʻi kitautolu ke tau fai ha ngāue ʻoku māʻoniʻoní. Te ne lava ʻo fakafonu hotau laumālié ʻaki ha ngaahi fakakaukau ʻoku fakalangí, pea tau maʻu ai ʻa e laumālie ʻo e melinó.

ʻOku toe lava foki ʻe he ngaahi himí ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí. ʻOku mau poupou atu ke mou ako maʻu loto ʻa e ngaahi himi ko ia ʻoku mou manako taha aí, pea mou ako ki he ngaahi potufolofola ʻoku fekauʻaki mo iá.

Kāingalotu, tau fakaʻaongaʻi muʻa ʻa e ngaahi himí ke fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki heʻetau ngaahi fakatahaʻangá, ki hotau ʻapí, pea ki heʻetau moʻui fakatāutahá. Tau ako maʻu loto muʻa pea fakakaukau-loto ki ai, lau pea hivaʻi ia, pea maʻu ʻinasi ʻi honau ngaahi pōpoaki fakalaumālié. Mou ʻiloʻi, ko e hiva ʻa e māʻoniʻoní ko ha lotu ia ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní, “pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú.”

Kau Palesitenisī ʻUluakí