Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Fanongonongó
Ko e Lekooti Toputapu


Ko e Lekooti Toputapu

ʻĪmisi
Hill Cumorah, Manchester. Admiral Sampson home to the left.

ʻOku tuʻu ʻo ofi ki he kolo ko Menisesitaá ʻi he Potufonua ʻOnitelioó ʻi Niu ʻIoake ha foʻi moʻunga lahi, pea ko e māʻolunga taha ia ʻi he feituʻú ni. ʻI he tafaʻaki fakahihifo ʻo e moʻungá ni, naʻe ʻi ha lalo fuʻu maka ai ʻa e ʻū lauʻi tohi koulá ʻi ha puha maka, ʻo ofi pē ki he tumuʻakí. Ko e fuʻu maká ni naʻe fuolahi mo fuopotopoto ʻi he tafaʻaki ki ʻolungá, kae fakaʻau ʻo manifi hifo ki he tapá, pea ʻasi ngofua ai heni hono kongalotó ʻi he funga kelekelé, ka naʻe tanumia ʻa e ngaahi tapá takatakai ʻi he kelekelé.

ʻI he hili ʻo ʻeku vaku ʻa e kelekelé, ne u kumi leva ha meʻa ke uaʻi ʻaki, ʻo u fokotuʻu ia ʻi he tapa ki lalo ʻo e fuʻu maká, pea ne u kiʻi langaʻi siʻisiʻi pē kuo ʻalu hake. Ne u fakasio heni ki loto, pea neu mamata moʻoni ai ki he ngaahi lauʻikoulá, ʻUlimí mo e Tumemí, pea mo e sifafatafatá, ʻo hangē ko hono fakamatala mai ʻe he talafekaú. Ko e puha naʻa nau ʻi aí naʻe ngaohi ia ʻaki hano fakatoka fakataha ha ngaahi maka ʻaki ha faʻahinga sima. Naʻe ʻi he takele ʻo e puha maká ni ha ongo foʻi maka ʻe ua kuo tuku fakalavalava ʻi he puhá, pea naʻe ʻi he ongo funga foʻi maká ni ʻa e ʻū lauʻitohi koulá, fakataha mo hono toe ʻo e ngaahi meʻá.

Naʻá ku ʻahiʻahi feinga ke toʻo hake ia ki tuʻa, ka naʻe taʻofi au ʻe he talafekaú, pea naʻe toe fakahā mai kiate au ʻoku teʻeki hokosia ʻa e taimi ke ʻomi ai kiate aú, pea he ʻikai hokosia ia, kae ʻoua ke ʻosi mei ai ha taʻu ʻe fā; ka naʻá ne fekau au ke u haʻu ki he potú ni ʻi ha ʻosi ha taʻu ʻe taha kakato mei he ʻaho ko ʻení, pea te ma fetaulaki mai ki ai mo ia, pea ʻoku totonu ke u fai pehē atu ai pē kae ʻoua kuo hokosia ʻa e taimi ke u maʻu ai ʻa e ʻū lauʻitohi koulá.

Naʻá ku ʻalu ʻo fakatatau mo e fekau kuo fa i kiate aú ʻi he kakato ʻo e ngaahi taʻú takitaha, pea ne u feʻiloaki ai ʻi he ngaahi taʻú takitaha mo e talafekau pē ko iá, ʻo u maʻu ha fakahinohino mo ha ʻilo meiate ia ʻi heʻema ngaahi talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku teu fakahoko ʻe he ʻEikí, kae ʻumaʻā ʻa e founga mo e anga ʻe angi ai Hono puleʻangá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Ko e meʻa ʻi he masivesiva ʻa ʻeku tamaí, naʻe pau ai ke mau ngāueʻaki homau nimá, ʻo ngāue totongi fakaʻaho pea ʻi ha toe ngaahi founga kehe, ʻo fakatatau mo e faingamālie ne mau maʻú. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ne mau ʻi ʻapi ai pē, pea ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ne mau ʻi ha feituʻu mamaʻo ai, ka ne mau lava ʻi heʻemau ngāue taʻe tukú ʻo maʻu ai ha meʻa feʻunga ke tauhi ʻaki kimautolu.

ʻĪmisi
Joseph Smith kneeling on one knee and holding the gold plates as he looks up at the angel Moroni, who has appeared to him. Foreground and background depict plant and tree foliage.

Naʻe foki tuʻo taha mai ʻa Molonai ʻi ha taʻu ʻe fã ʻo toe fakahinohino lahi ange ʻa e palõfita kei siʻí ni. Hili ʻa e ngaahi taʻu ko ia ʻe faá, ne maʻu leva ʻe Siosefa ʻa e ʻlauʻitohi koulá pea kamata ke ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe fāifai pea hokosia ʻa e taimi ke maʻu ai ʻa e ʻū lauʻi tohi koulá, fakataha mo e ʻUlimí mo e Tumemí pea mo e sifafatafatá. ʻI he ʻaho uofulu mā ua ʻo Sepitema ʻo e taʻu tahaafe valungeau uofulu mā fitú, pea hili ʻeku ʻalu ki he potu naʻe tanu ai ʻa e ngaahi lauʻi tohi koulá ʻo hangē ko ia ʻoku ou faʻa fakahoko maʻu pē ʻi he kakato ʻo e taʻú takitaha, naʻe tuku mai ia kiate ua ʻe he talafekau fakalangí mo e tuʻutuʻuni ko ʻení: ʻoku totonu ke u tokangaʻi moʻoni kinautolu; pea kapau te u tuku ke mole ʻi haʻaku mūnoa, pe taʻe tokanga, ʻe motuhi au; ka ʻo kapau te u fai hoku tūkuingatá ke maluʻi ia kae ʻoua ke toe foki mai ʻa e talafekaú ni ke maʻu ia, ʻe maluʻi ia.

Naʻe vave pē ʻeku ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ne fai mai ai ha tuʻutuʻuni mamafa pehē ke u maluʻi iá, pea mo hono ʻuhinga naʻe tala mai ai ʻe he talafekaú ʻe foki mai ke maʻu ia ʻo ka hili ʻeku fakahoko ʻa e meʻa kuo fekauʻi ke u fakahokó. He naʻe ʻikai fuoloa hono ʻiloʻi kuó u maʻu kinautolú, kuo hoko ha ngaahi feinga mālohi ke faʻao ia meiate au. Ne nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi filioʻi kotoa pē ne nau ʻiloʻi ke nau lava ʻo faʻao ai ia. Naʻe ʻāsili heni ʻa e fakatangá ʻo aʻu ki ha tuʻunga mālohi mo fefeka ange ʻi ha toe tuʻunga ʻi muʻa, pea naʻe lamalama maʻu ai pē ha kakai tokolahi ha faingamālie ke nau toʻo ai ia meiate au. Ka ʻi he poto ʻo e ʻOtuá, naʻe kei malu ai pē ia ʻi hoku nimá, kae ʻoua kuó u fakahoko ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke u fakahokó. Pea ʻi he hokosia ʻa e taimí, ʻo hangē ko ʻema aleá, naʻe haʻu ʻa e talafekaú ke maʻu atu kinautolu, pea naʻá ku fakafoki ai kinautolu kiate ia; pea ʻokú ne tauhi kinautolu ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻa ia ko e ʻaho ua ʻo Mē ʻo e taʻu tahaafe valungeau tolungofulu mā valú. …

ʻĪmisi
An English language reproduction copy of the original 1830 edition of the Book of Mormon is lying on a desk. Several non-English language copies of the Book of Mormon are standing upright behind it.

ʻI he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli 1829, ne haʻu ai ʻa ʻŌliva Kautele ki hoku falé, ka ki muʻa aí, ne teʻeki ke ma femātaaki. Ne ne fakamatala mai naʻe faiako ʻi he vahefonua ne nofo ai ʻeku tangataʻeikí, pea ne kau ʻeku tangataʻeikí ʻia kinautolu ko ia ne ʻoange ʻene fānaú ke nau akó. Naʻe nofo ai ʻi ha vahaʻa taimi ʻi hono ʻapí, pea ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi aí, ne fakamatala ange ʻe he fāmilí ʻa ʻeku maʻu ʻa e ngaahi lauʻi tohi koulá, pea tuʻunga ai ʻene fononga mai ke fehuʻi kiate au.

ʻI he hili ha ʻaho ʻe ua mei he aʻu mai ʻa Misa Kautelé (ʻa ia ko e ʻaho 7 ʻo ʻEpelelí) naʻá ku kamata liliu leva ʻa e Tohi ʻa Molomoná, kae kamata ia ke hiki maʻaku.