Potutusi
Mataupu 6: Konafesi Aoao


Mataupu 6

Konafesi Aoao

O Le Faatomuaga

Na faatonuina e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) e faapea, “o toeaina eseese ua tino i ai lenei ekalesia a Keriso ia faapotopoto i le konafesi … mai lea taimi i lea taimi” mo le faamoemoega o le faia o “soo se pisinisi faale-ekalesia e tatau ona faia i lea taimi” (MF&F 20:61–62). Pe a ma le lua masina talu ona mavae le faatulagaina o le Ekalesia, na faia ai le uluai konafesi i le aso 9 o Iuni, 1830. Na faamaumau e le Perofeta o Iosefa Samita le vaega lenei e uiga i lenei uluai konafesi: “O le matou fuainumera sa tusa ma le tolusefulu, e ese mai ia i latou e toatele sa faapotopoto ma i matou, o e a le o ni tagata talitonu po o ni tagata sa naunau e aoao. O le amatalia ai i le pese ma le tatalo, sa matou aai ma feinu faatasi ai i faatusa o le tino ma le toto o lo tatou Alii o Iesu Keriso. Ona matou faasolo atu lea e faamau nisi o e na papatisoina lata mai nei, ina ua uma lena, sa matou valaauina ma faauuina nisi o tofi eseese o le Perisitua. Sa tuuina atu le tele o apoapoaiga ma aoaoga, ma sa liligi mai le Agaga Paia i o matou luga i se tulaga faavavega—o le toatele na matou i ai na vavalo, ae o isi na vaai i ni faaaliga” (i le History of the Church, 1:84–85).

E pei lava ona tupu i le 1830, o loo faaauau pea ona tuuina mai i konafesi aoao “le tele o apoapoaiga ma aoaoga,” ma “[e] liligi mai le Agaga Paia” i nei tauaofiaga paia. O lenei mataupu o loo faamamafa atu ai faamoemoega o konafesi aoao a le Ekalesia ma faamamafa atu ai la tatou matafaioi i le taliaina o fautuaga ma lapataiga a auauna a le Alii. A o e suesue i le mataupu lenei, manatu i ou uiga faaalia o loo i ai nei e faatatau i konafesi aoao, ma mafaufau po o a ni mea e te ono faia e maua ai se faafouga faaleagaga sili atu ma ni aoaoga patino mai savali a taitai o le Ekalesia.

Faamatalaga

6.1

O Faamoemoega o Konafesi Aoao

Ata
o le Maota Autu mo Konafesi

O Le Maota Autu mo Konafesi i le Aai o Sate Leki, Iuta

Na aotele e Peresitene David O. McKay (1873–1970) faamoemoega o konafesi aoao:

“(1) Ina ia logo tagata auai e uiga i tulaga lautele—pe o agai i luma po o alu i tua le Ekalesia, i le faaletamaoaiga, faaletalalelei, po o le faaleagaga. (2) Ina ia patipatia le lelei po o le agavaa moni. (3) Ia faailoa atu le agaga faafetai mo le taitaiga faalelagi. (4) Ia tuuina atu aoaoga ‘i matapu faavae, i aoaoga faavae, i le tulafono o le talalelei.’ (5) Ina ia talai atu le toefuataiga, ma le pule faalelagi e galulue ai i sauniga uma o le talalelei a Iesu Keriso, ma ia folafola atu, i le sii ina mai o le Aposetolo o Peteru, e faapea, ‘e leai lava se isi igoa i lalo o le lagi ua foaiina mai i tagata’ nai lo o Iesu Keriso ‘e mafaia ona faaolaina ai o i tatou.’ (Galuega 4:12.) (6) Ina ia apoapoai ma musuia ia faaauau pea i le malosi sili atu” (i le Conference Report, Oke. 1954, 7).

6.2

O Konafesi Aoao e Aumai ai Avanoa mo Faafouga Faaleagaga

Na aoao mai Peresitene Howard W. Hunter (1907–95) e faapea, o konafesi aoao o se taimi lea e faamalosia ai a tatou molimau ma filifili ai e faaleleia o tatou olaga:

O le taimi o konafesi o se vaitau o le toefaafouina faaleagaga pe a faateleina ai le malamalama ma faateleina molimau ma faamautuina ai o loo soifua le Atua ma faamanuiaina ai i latou o e faamaoni. O se taimi e faamumuina ai se malamalama o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua, i loto o i latou e naunau e auauna ma tausia ana poloaiga. O le konafesi o le taimi e tuuina mai ai e o tatou taitai se taitaiga musuia i le faafoega o o tatou olaga—o se taimi e faagaepuina ai agaga ma faia ai faaiuga ina ia avea ma tane ma ava, o tama ma tina e sili atu, o ni atalii ma ni afafine e sili atu ona usiusitai, o ni uo ma ni tuaoi e sili atu” (“Conference Time,” Ensign, Nov. 1981, 12; ua faaopoopo le faamamafa).

Ata
o le ai uamea

O le ai uamea—o le afioga a le Atua—e aumaia saogalemu ai i tatou i le puao o le pogisa.

I le taimi o le sauniga faaiu o le konafesi aoao ia Oketopa 2006, na faamalamalama mai ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le faalogoina o le siufofoga o le Atua e ala mai i Ana auauna, e taua tele i le ola pea faaleagaga i o tatou aso matautia ma faigata:

“O o tatou aso ua le mautonu ma ua faigata. Ua tatou vaai i taua faavaomalo ma faanoanoaga i le lotoifale. O tuaoi i o tatou itu uma o loo feagai ma tiga patino ma faanoanoaga faaleaiga. Ua iloa e le faitau afe [o tagata] ituaiga e fia selau o atugaluga ma faafitauli. E faamanatu mai ai ia i tatou afai e oo mai ma siomia le au faimalaga i na ao o le pogisa e pei ona vaaia i le miti a Liae i le laau o le ola, e siomia uma ai lava ona tagata auai—o e amiotonu e faapea foi e amioletonu, o le autalavou faapea le aumatutua, o le tagata fou faatoa liliu mai ma se tagata lotu ua leva. I lena tala faatusa e feagai tagata uma ma faigata ma tiga, ma e na o le ai uamea—le afioga folafola a le Atua—e mafai ona aumaia i latou i le saogalemu. Tatou te manaomia uma lena ai uamea. Tatou te manaomia uma lena upu. E leai se tasi e faasaogalemuina e aunoa ma lena upu, taua a aunoa ma lena upu e mafai e soo se tasi ona ‘[pa’ū] atu i ala e faasaina ma leiloloa [ai],’ pei ona fai mai ai tusitusiga [1 Nifae 8:28; tagai foi i le f. 23–24]. E maeu lo tatou agaga faafetai i le faalogoina o le siufofoga o le Atua ma lagonaina le malosi o lena ai uamea i lenei konafesi i nei aso e lua” (“Ua Toe O Mai Perofeta i le Nuu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 105; ua faaopoopo le faamamafa).

6.3

O Upu a Perofeta e Momoli Mai e ala i le Agaga i le taimi o le Konafesi Aoao, o Tusitusiga Paia ia o Aso e Gata Ai

Ata
O Peresitene Monson o loo saunoa

O Peresitene Thomas S. Monson o loo saunoa i le taimi o le konafesi aoao

O tusitusiga paia o le mafaufau ma le finagalo o le Atua na faaali mai e ala i Ana auauna (tagai i le MF&F 68:4). Na folafola mai e le Aposetolo o Peteru, “Aua e le o le loto o tagata na tuu mai ai le valoaga anamua: a o tagata paia o le Atua na talatalaina mai ina ua osofia mai e le Agaga Paia” (2 Peteru 1:21). O tusitusiga paia faapena na tusia ma faasaosaoina i tusitusiga faavae o ni maataua tautele o upumoni e faavavau. Ae peitai, o tusitusiga faavae e le na o le pau lena o le puna o tusitusiga paia. Sa tau mai e Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le sootaga i le va o tusitusiga faavae ma upu a perofeta soifua:

“O Tusitusiga Faavae a le Ekalesia e aofia ai le pule tusitusia a le Ekalesia i aoaoga faavae. E ui i lea, ua saunia le Ekalesia lava ia i le maua o le malamalama ma le poto faaopoopo ‘e faatatau i le Malo o le Atua’ e ala mai i faaaliga faalelagi. Matou te talitonu o loo finagalo le Atua i aso nei e pei lava ona Ia finagalo ai e faaali mai Lona mafaufau ma [Lona] finagalo i le tagata, ma na Te faia lea e ala i Ana auauna ua tofiaina—o perofeta, tagatavaai ma talifaaaliga—na tuuina mai e ala i le faauuina i le pule o le Perisitua Paia. O le mea lea, tatou te faalagolago ai i aoaoga a perofeta soifua a le Atua, e tutusa lava le aoga ma aoaoga faavae o upu tusitusia” (Articles of Faith [1968], 7; ua faaopoopo le faamamafa).

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) e uiga i tusitusiga paia o aso e gata ai:

“A tulai se tasi o le usoga i luma o se faapotopotoga o tagata i aso nei, ma faapea ona i ai i ona luga le musumusuga a le Alii, e saunoa mai o ia i mea o le a finagalo le Alii e saunoa mai ai. O tusitusiga paia uma e pei lava o soo se mea o le a e tau i ai o tusia i soo se tasi o nei faamaumauga, ma o lea tatou te taua ai nei mea o tusitusiga faavae a le Ekalesia. Ioe, tatou te faalagolago i le taitaiga a le usoga o e ua agavaa i musumusuga.

“E tasi lava i le taimi le tamalii o le Ekalesia o le ua i ai le aia tatau e aumaia faaaliga mo le Ekalesia, o le Peresitene lea o le Ekalesia. Ae e le faapea e faasa ai soo se isi tagata o lenei Ekalesia mai le talatalaina atu o le upu a le Alii, e pei ona faailoa mai iinei i le faaaliga lenei, vaega e 68 [tagai i le MF&F 68:2–6], ae o se faaaliga e tatau ona tuuina mai e pei ona tuuina mai nei faaaliga o loo i lenei tusi, i le Ekalesia, o le a oo mai e ala i le taitai pulefaamalumalu o le Ekalesia; ae peitai, o le upu a le Alii, e pei ona tautalagia e isi auauna i konafesi aoao ma konafesi faalesiteki, po o fea lava latou te i ai pe a latou saunoa mai i mea e tuuina mai e le Alii i o latou fofoga, e tusa lava le avea ma afioga a le Alii e pei o tusitusiga ma upu a isi perofeta i isi tisipenisione” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1954], 1:186).

Na faapupula mai e Peresitene J. Reuben Clark Jr. (1871–1961) e faapea, e ao ona tatou agavaa ma maua musumusuga mai le Agaga Paia e iloa ai le taimi e saunoa mai ai le Usoga e ala i le mana o le Agaga Paia:

“O le fesili la, e faapefea ona tatou iloa o mea na latou saunoa ai sa tautalagia e pei ona sa ‘uunaia ai i latou e le Agaga Paia’? [MF&F 68:3].

“Sa ou mafaufau lava i lenei fesili, ma o le tali la e mafai ona ou filifili i ai, o le: Na pau lava le ala e mafai ona tatou iloa ai le ‘uunaia o failauga e le Agaga Paia’ pe afai lena, e ‘uunaia i tatou lava, e le Agaga Paia.’

“I se isi itu, o lenei [ala] e see atoa mai ai le tiutetauave mai ia i latou ia i tatou e filifili pe a latou saunoa mai” (“When Are Church Leaders’ Words Entitled to Claim of Scripture?” Church News, 31 Iulai, 1954, 9; ua faaopoopo le faamamafa; tagai foi i le 2 Peteru 1:20–21).

Sa saunoa Peresitene Howard W. Hunter (1907–95) e uiga i saunoaga o le konafesi aoao e faatatau i tusitusiga paia o aso e gata ai:

“E tele naua fautuaga musuia mai perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga, ma isi Au Pulega Aoao o le Ekalesia e tuuina mai i le taimi o le konafesi aoao. Ua fautuaina i tatou e perofeta o ona po nei, ia avea le faitauina o lomiga o le konafesi i mekasini a le Ekalesia o se vaega taua o a tatou suesuega faaletagata lava ia. O le mea lea, e avea konafesi aoao, i se faauigaga, o se faaopoopoga po o se faatelega o Mataupu Faavae ma Feagaiga. E faaopoopo atu i lomiga o le konafesi o mekasini a le Ekalesia, e tusia ai e le Au Peresitene Sili i masina taitasi ni tusiga e i ai ni fautuaga musuia mo lo tatou manuia” (The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams [1997], 212; ua faaopoopo le faamamafa; tagai foi i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Howard W. Hunter [2015], 120).

6.4

O Le Aoga ma le Taua o Faaaliga i Aso e Gata Ai

Sa ta’ua e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) le taua o le taliaina ma le ua’i atu i faaaliga:

“O nisi o le au faitofa loloto i lo tatou augatupulaga, e ese mai i tagata o le Ekalesia, ua latou iloaina le manaomia o faaaliga mai le Alii, ina ia mafai ona tuuina mai le malosiaga i aoaoga a se ekalesia. Na faapea mai Ralph Waldo Emerson:

“‘O tusitusiga paia FaaEperu ma le FaaEleni o loo i ai ni fuaitau lauiloa lea ua avea ma areto o le ola i le faitau miliona [o tagata], peitai e le o i ai le matuai faamaoni, e le maea ma e le o faaalia lo latou faasologa i le au atamamai. … Pe mafai foi ona tapunia le Tusi Paia seia oo ina fanau mai le tagata maoae mulimuli. … Ua talanoa tagata e uiga i faaaliga e pei o se mea ua leva ona tuuina mai ma ua uma, e pei ua maliu le Atua. O lena manu’a i le faatuatua ua taotaomia ai le au folafola ma avea ai faalapotopotoga aupito sili ona lelei o se leo le mautonu ma memumemu. Sa le’i i ai [ni aso] na sili atu ai le manaomia o faaaliga nai lo o aso nei.’ [O lenei faamatalaga o loo i ai faamatalaga mai se tautalaga i le Harvard Divinity School, 15 Iulai, 1838, ma le Representative Men, “Uses of Great Men.”]

“… O loo i ai i le aso, i o tatou aso, ni tamalii ua tuuina i ai e le Alii le mana ma le pule, ma ua ia tuuina mai ia i latou musumusuga e aoao atu ma talai atu nei mea i le lalolagi, mo le faamoemoega ua uma ona faataatia mai e le Alii … ina ia fautuaina atu ia mea taua e toeaina o le Ekalesia i tagata e tusa ai ma musumusuga ma faaaliga latou te maua mai lea taimi ma lea taimi. A o agai atu i aiga le Au Paia o Aso e Gata Ai mai lenei konafesi, o le a manaia pe a latou mafaufau loloto i le taua … o lenei konafesi, ma ia avea ma taiala i a latou amioga ma talanoaga i le aluga o le ono masina o lumanai. O vaega taua nei ua silafia e le Alii e talafeagai ona faaali mai i lona nuu i aso nei” (i le Conference Report, Ape. 1946, 67–68).

Ua uunaia i tatou e Peresitene Thomas S. Monson ia suesue i saunoaga o le konafesi o loo maua i mekasini a le Ekalesia:

“Matou te faamanatu atu ia te outou, o savali ua tatou faalogo i ai i lenei konafesi o le a lolomiina i mekasini o le … Ensign ma le Liahona . Pe a tatou faitau ma suesue i ai, o le a faaopoopo le aoaoina ma le musuiaina o i tatou. Talosia ia tatou faaaogaina i o tatou olaga i aso taitasi ia upumoni o loo i ai i totonu” (“Closing Remarks,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 109; ua faaopoopo le faamamafa).

Ata
o le Liahona

O le konafesi aoao ua pei o se Liahona i ona po nei ma e alagatatau i ai lo tatou faatuatua, ua’i atu, ma le filiga (tagai i le 1 Nifae 16:28).

Sa faatusaina e Elder Lowell M. Snow o le Au Fitugafulu le konafesi aoao i le Liahona, lea na tuuina mai e le Alii e taiala ai Liae ma lona aiga (tagai i le 1 Nifae 16:10, 16, 29):

“Ua saunia e le Alii ia taitaiga ma faatonuga mo tagata taitoatasi faapea ma aiga i aso nei, e pei foi ona Ia faia ia Liae. O lenei lava konafesi aoao o se Liahona i onaponei, o se taimi ma se nofoaga e maua ai taitaiga ma faatonuga musuia tatou te manuia ai, ma fesoasoani tatou te mulimuli ai i le ala a le Atua, e ala atu i vaega e sili ona faamanuiaina o le olaga. Ia mafaufau ua tatou potopoto e faalogo i fautuaga mai perofeta ma Aposetolo, o e na tatalo faatauanau ma saunia ma le toto’a ina ia silafia mea ua finagalo le Alii latou te faailoa mai. Sa tatou tatalo mo i latou ma i tatou foi, ina ia mafai ona aoao mai e le Fesoasoani ia le mafaufau ma le finagalo o le Atua. E moni lava, e leai se isi taimi po o se nofoaga e sili atu ona lelei mo le Alii, e aoaoina ai Lona nuu nai lo lenei konafesi.

O aoaoga o lenei konafesi o tapasa ia a le Alii. I se aso o i luma, e pei ona faia e Liae, atonu o le a e savali atu i luma o lou faitotoa ma maua ai se Liahona, Ensign, po o isi lomiga a le Ekalesia i totonu o lau pusameli, ma o le a i ai taualumaga o lenei konafesi. E pei foi o le Liahona o anamua, o lenei tusitusiga fou o le a manino ma faigofie ona faitauina, ma o le a maua ai e oe ma lou aiga le malamalama e uiga i ala a le Alii” (“Tapasa a le Alii,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 97; ua faaopoopo le faamamafa).

6.5

Tatou te Tautino e Uai Atu ma Lagolago i Latou Tatou te Lagolagoina i le Konafesi Aoao

O le lagolagoina o le au mautofi o le Ekalesia o loo avea pea ma se vaega o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O loo aoao mai tusitusiga paia e faapea, “ia leai se tagata e faauu i soo se tofi i le ekalesia lenei, i mea ua i ai se paranesi faatulagaina tatau o lea lava ekalesia, e aunoa ma le siilima a lena aulotu” (MF&F 20:65). I le uluai fonotaga lava a le Ekalesia, i le aso 6 o Aperila, 1830, “Na fesili atu ai Iosefa [Samita] ia i latou na auai pe na latou naunau e talia o ia ma Oliva [Kaotui] e avea ma o latou aoao ma faufautua faaleagaga. Sa sii e tagata uma o latou lima i le ioe” (Church History in the Fulness of Times, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 67–68; tagai foi i le History of the Church, 1:77). Na tautino mulimuli ane e le Alii e faapea “o mea uma lava i le ekalesia ia faia i le finagalo autasi, e ala i le tatalo malosi ma le faatuatua” (MF&F 26:2; ua faaopoopo le faamamafa). Ua tatou maua le avanoa i le konafesi aoao e lagolago ai le Au Peresitene Sili, le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sui o le Korama a Fitugafulu, ma isi Au Pulega Aoao a le Ekalesia e ala i le finagalo autasi.

Ina ua lagolagoina Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) o se Peresitene o le Ekalesia, sa ia faamatala mai le tautinoga tatou te faia pe a tatou lagolagoina o tatou taitai o le Ekalesia:

“O le taeao nei sa tatou auai uma ai i se tauaofiaga paia. O le mea tonu lava lena o loo faailoa mai e le igoa. O se tauaofiaga o tagata auai, lea e tutusa uma ai tagata taitoatasi ma isi tagata uma i le faaaogaina ma le moni aiai ma i le faamaoni loloto o lana aiatatau e lagolago ai pe le lagolago ai i latou o e, i lalo o faiga ia e aliae mai i faaaliga, na filifilia i [latou] e taitai.

“O le faiga o le lagolagoina e sili atu nai lo na o le siiga masani o le lima. O se tautinoga e sapasapai, e lagolago, e fesoasoani ia i latou o e ua filifiliaina.

“O le siiina o o outou aao i le tauaofiaga paia i lenei taeao, na avea o se faailoaga o lo outou naunau ma le manao e sapasapai i matou, o outou uso ma a outou auauna, i lo outou talitonuga, faatuatua, ma tatalo” (“This Work Is Concerned with People,” Ensign, Me 1995, 51; ua faaopoopo le faamamafa).

Ata
lagolagoina [o taitai] i le konafesi aoao

O le avanoa e lagolago ai o tatou taitai o le Ekalesia e o mai faatasi ma tiutetauave paia.

Na saunoa Elder David B. Haight (1906–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le feagaiga lea tatou te faia ma le Atua pe a tatou lagolagoina o tatou taitai o le Ekalesia:

“Pe a tatou lagolagoina le Peresitene o le Ekalesia e ala i le siiina o o tatou lima, e le gata o le faailoga ua tatou faailoa atu i luma o le Atua o ia o le [tagata] sao o loo umia ki uma o le perisitua; ae o lona uiga foi, ua tatou osifeagaiga ma le Atua o le a tatou usitai i le taitaiga ma le fautuaga e oo mai e ala i Lana perofeta. O se feagaiga mamalu” (“Solemn Assemblies,” Ensign, Nov. 1994, 14–15).

Fai mai leMataupu Faavae ma Feagaiga 107:22 o sui o le Au Peresitene Sili e “lagolagoina e le talitonuga, faatuatua, ma tatalo a le ekalesia.” I le aso na lagolagoina ai Thomas S. Monson, Henry B. Eyring, ma Dieter F. Uchtdorf i se faapotopotoga mamalu e avea ma Au Peresitene Sili, na aoao ai e Peresitene Eyring le mea lenei e faatatau i le uiga o le lagolago o o tatou taitai:

“Ina ia tatou lagolagoina i latou o e ua valaauina i le asō, e tatau ona tatou iloiloina o tatou olaga, salamo pe a talafeagai ai, folafola atu e tausia poloaiga a le Alii, ma mulimuli i Ana auauna. Ua lapatai mai le Alii e faapea, afai tatou te le faia na mea, o le a alu ese le Agaga Paia, tatou te le toe maua le malamalama lea sa tatou mauaina, ma o le a le mafai ona tatou tausia le folafolaga ua tatou faia i lenei aso e lagolago i auauna a le Alii i Lana Ekalesia moni. …

“Atonu o se mea atamai ae maise lava i lenei aso, ona fuafua e lagolagoina ma lo tatou faatuatua ma a tatou tatalo i latou uma o loo tautuaina i tatou i le malo. Ua ou malamalama lelei i le mana o le faatuatua o tagata o le Ekalesia e lagolagoina ai e ua valaauina. I nai vaiaso ua tuanai atu sa ou lagonaina ai i ni auala mamana ia tatalo ma le faatuatua a tagata o e ou te le iloaina ae latou te iloaina au o se tagata ua valaauina e auauna atu e ala i ki o le perisitua. O le a faamanuiaina Peresitene Thomas S. Monson i lo outou faatuatua lagolago. O le a faapena foi ona liligi ifo faamanuiaga i lona aiga ona o lo outou faatuatua ma a outou tatalo. O i latou uma na outou lagolagoina i lenei aso o le a lagolagoina e le Atua ona o lo latou faatuatua faapea ma lo outou faatuatua” (“O Le Ekalesia Moni ma le Ola,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 21; ua faaopoopo le faamamafa).

O le faamatalaga lenei ua faaalia ai le tautinoga sa i ai o Peresitene Iosefa F. Samita (1838–1918) e lagolago i latou na ia iloaina o auauna a le Alii:

“Sa valaauina au i se misiona ina ua mavae ona ou galue mo le fa tausaga ma faatoaina se nofoaga ma ua alagatatau ia te au le toe nofo mo se tausaga e tasi e faamaonia ma maua loa le pepa e pulea ai le fanua; ae peitai ua finagalo ia Peresitene Iaga ia te au ou te alu i Europa i se misiona, e vaavaaia le misiona iina. Sa ou le faapea atu ia te ia, ‘Le uso e Polika, ou te le mafai ona ou alu; ua ia te au se fanua ua i ou lima, ae afai o le a ou alu o le a ou lå mauaina.’ Sa ou fai atu i le uso o Polika, ‘Ua lelei Peresitene Iaga; poo fea lava le taimi e te finagalo ai ou te alu o le a ou alu; ua ou saunia e usiusitai i le valaau a lo’u taitai.’ Ma sa ou alu. Sa ou le maua le fanua, ae ou te le i muimui lava i lena mea; ou te le’i molia foi le uso o Polika ina ua aveesea lea [fanua] ma a’u ona o lenei [valaauga]. Sa ou lagona sa ou i ai i se galuega sili atu le tele nai lo le faasaoina o le 160 eka o ni fanua. Sa auina atu au e folafola atu le feau o le faaolataga i nuu o le lalolagi. Sa valaauina au i le pule a le Atua i le lalolagi, ma sa ou le faatali e mafaufau muamua ia te au lava ma a’u aia ma avanoa faaletagata; sa ou alu e pei ona sa valaauina ai au, ma e sa lagolagoina ma faamanuiaina au e le Atua i lena galuega”(Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita [1998],216; ua faaopoopo le faamamafa).

6.6

O La Tatou Tapenaga e Aafia ai Mea Tatou te Maua mai le Konafesi Aoao

Ata
o le tamaitai o loo suesue

Ia faaavanoa se taimi e suesue ai lauga o le konafesi.

Na faamatala eElder Paul V. Johnson o le Fitugafulu le ala na ia aoao ai e avea le konafesi aoao o se mea e faamuamua i lona olaga:

“E fiafia tele lo’u tina i konafesi aoao. E masani ona ki faaleotele lana leitio po o le TV ma sa matuai faigata ai ona sue se vaipanoa o le fale e le mafai ona lagonaina ai. Sa manao i lana fanau e faalogo i lauga ma o nisi taimi e fesili mai ai ia i matou po o a mea na matou manatuaina. O nisi taimi ou te alu ai i fafo ma te taaalo ma se tasi o o’u uso i le taimi o se sauniga o le Aso Toonai. Ma te aveina se leitio aua ma te iloa o le a fesiligia i ma’ua e lo matou tina i se taimi mulimuli ane. Ma te taaalo ona ma faalogologo lea ma le toto’a ina ia mafai ona ma lipoti atu ia Tina. Ou te talitonu e le’i faavaleaina lo’u tina pe a ma manatuaina uma le mea e tasi mai se sauniga atoa.

E le o le auala lena e faalogologo ai i le konafesi. Ua ou salamo talu mai na taimi. Ua ou ola ae ma ua ou fiafia i konafesi aoao, ou te mautinoa o se vaega o lo’u fiafia i ai, ona e fiafia lo’u tina i upu a perofeta soifua. Ou te manatua lo’u faalogologo i sauniga o se konafesi faapitoa na o au lava i se fale mautotogi a o o’u i ai i le kolisi. Na molimau mai ai e le Agaga Paia i lo’u agaga e faapea o Harold B. Lee, le Peresitene o le Ekalesia i lena taimi, o se perofeta moni lava a le Atua. Na tupu lenei mea ae ou te lei alu i le misiona ma sa ou matuai naunau ai lava e molimau atu i se perofeta soifua na ou iloaina e au lava ia. Sa ou maua foi lena lava molimau e tasi e uiga i isi perofeta talu mai lena taimi.

“A o o’u i ai i le misiona, sa lei i ai se satelite a le Ekalesia, ma o le atunuu sa ou auauna atu i ai e lei maua ai ni faasalalauga o le konafesi aoao. Sa lafo atu e lo’u tina ia lipine o sauniga ma sa ou faalogologo ai. Sa tupu lo’u fiafia i siufofoga ma afioga a perofeta ma aposetolo. …

“Ia filifili nei e avea konafesi aoao ma se mea e faamuamua i lou olaga. Ia filifili e faalogo ma le totoa ma mulimuli i aoaoga e tuuina mai. Ia faalogo pe faitau soo i lauga ina ia malamalama lelei ai ma mulimuli i fautuaga. O le faia o nei mea, o le a le manumalo ai faitotoa o seoli ia te oe, o le a tafieseina le malosi o le pogisa mai ou luma ma o le a luluina le lagi mo lo outou lelei” (“O Faamanuiaga o le Konafesi Aoao,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 51–52; ua faaopoopo le faamamafa).

Ata
faitauga o mekasini a le Ekalesia

E mafai ona tatou maua faaaliga patino a o tatou suesue i saunoaga o le konafesi. O le a fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou i le faia o faatatauga patino o savali.

Na faamamafa mai ePeresitene Boyd K. Packer (1924–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o la tatou tapenaga mo le konafesi aoao:

“I ni nai aso o le a amataina ai se isi konafesi aoao o le Ekalesia. O le a fautua mai ai auauna a le Alii ia i tatou. E mafai ona e faalogo atu ma ni taliga ma ni loto naunautai, pe e te faataatiaeseina foi lena fautuaga. … O le mea e tatau ona e maua mai ai, o le a le faalagolago tele lea i a latou tapenaga o savali ae o luga o au tapenaga mo na [savali]” (Follow the Brethren, Brigham Young University Speeches of the Year [Mar. 23, 1965], 10; ua faaopoopo le faamamafa).

Mafaufau i manatu nei i au tapenaga:

  1. Ia fuafua ma faaavanoa se taimi patino e faalogologo ma suesue ai lauga o le konafesi. O lenei mea atonu e manaomia ai lou aluese mai mea faalavefau po o mea e fai ma faalavelave. Ia fai le siosiomaga e te matamata, faalogologo, pe suesue ai i lauga o le konafesi ia talia e le Agaga Paia.

  2. Tatalo ma le faatuatua ina ia e maua savali e taua i lou lava olaga. Tatalo mo taitai o le Ekalesia a o latou sauni ma tuuina mai a latou lauga.

  3. Ao le i faalogologo atu pe suesue i lauga o le konafesi, ia lisi ni fesili po o ni popolega patino o loo faapea ona e sailia ni tali. O le faia o se suesuega faaleagaga e te ono matauina ai ni vaega o lou olaga e te manao e faaleleia atili. Ia tusi i se apitalaaga po o se tamaiapi ia tali ma uunaiga e te maua a o faagasolo le konafesi.

  4. A uma ona e faalogologo pe suesue i lauga o le koanfesi, toe fai se tautinoga e faaleleia atili lou olaga i vaega na sa faagaeetiaina ai oe.

Sa faasafua mai ePeresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le valaaulia lenei i le amataga o se konafesi aoao:

“Ua outou potopoto mai ina ia faamalosiauina, ina ia musuiaina, ina ia siitiaina ma faatonutonuina i le avea ai o ni tagata o le Ekalesia. … Ua outou potopoto mai ina ia fesoasoani atu i o outou popolega faaletino, i o outou toilaloga, ma i o outou manumalo. Ua outou oo mai e faafofoga i le afioga a le Alii o aoao atu e i latou o e, e le o so latou lava filifiliga, ua valaauina ai o ni aoao i lenei galuega tele.

“Sa outou tatalo ina ia mafai ona outou faalogoina mea o le a fesoasoani ia te oe ma ou faafitauli ma faaopoopo ai le malosi i lou faatuatua. …

“Ou te valaaulia outou e faalogo, faalogo pe afai e mafai e ala i le mana o le Agaga, i failauga o e o le a saunoa atu ia te outou i le aso ma taeao faapea foi ma le afiafi nei. Afai o le a outou faia o lea, e le faatali lou folafola atu o le a siitia oe, o le a malosi atu lou tautino e fai le mea sao, o le a e maua tali i ou faafitauli ma ou manaoga, ma o le a oo ina e faafetai ai i le Alii mo mea na e faalogoina” (“Listen by the Power of the Spirit,” Ensign, Nov. 1996, 4–5).

Na uunaia i tatou ePeresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) e tusi i lalo, ia manatua, ma faatino mafaufauga tatou te maua a o tatou faalogologo i savali e tuuina mai i le taimi o konafesi aoao:

“Matou te faamoemoe na musuia ma faagaeetia taitai ma tagata o le Ekalesia o e na auai ma faalogologo i le konafesi. Matou te faamoemoe ua outou tusia ni faamatalaga se tele o manatu e oo ane i o outou mafaufau a o saunoa atu le Usoga ia te outou. E tele fautuaga ua tuuina atu o le a fesoasoani ia te outou i le avea ai ma ni taitai i le faaatoatoaina o lau auaunaga. E tele ni manatu aoga ua tuuina mai mo le faaatoatoaina o o tatou lava olaga, o le mea moni, o le mafuaaga autu lena o lo tatou o mai.

“Ao ou saofai ai iinei, ua tonu i lo’u mafaufau e faapea, pe a ou alu i le fale mai lenei konafesi i lenei po, e matua anoanoai vaega o lo’u olaga e mafai ona ou faaatoatoaina. Ua ou faia se lisi faalemafaufau o ia mea, ma ua ou faamoemoe ou te galue ai loa i le taimi lava e maea ai le konafesi” (“Spoken from Their Hearts,” Ensign, Nov. 1975, 111; ua faaopoopo le faamafamafa).

6.7

O Le Konafesi Aoao o se Valaau ia Galulue

Ao faagasolo se konafesi aoao i le 1856, na valaau atu ai Peresitene Polika iaga i le Au Paia e o atu e laveai mai kamupaini o taavaletosolima na paulia. I le faaaoga ai o lenei faatusatusaga, na aoao mai ai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le faafouga faaleagaga tatou te maua mai konafesi, e tatau ona tatou faia ai ni auaunaga i isi:

O nei konafesi taitasi uma e faailogaina ai se valaau ina ia galulue e le gata i o tatou lava olaga ae faapea foi mo i latou o loo siomia i tatou, o i latou o o tatou lava aiga ma le tapuaiga ma i latou tatou te le aiga pe le tutusa foi tapuaiga. …

“E mautinoa lava o le laveaiina o i latou sa pagatia, [o vaega o taavaletosolima na paulia a o agai mai i sisifo] o le autu lena o le konafesi aoao o Oketopa 1856, o le autu foi lena o lenei konafesi ma le konafesi ua mavae ma le isi konafesi i le tautotogo e sosoo ai. Atonu e le o ni matagi kiona ma ni falelauasiga i le kiona tatou te feagai i lenei konafesi ae o loo i ai pea i latou e le tagolima o loo i ai iina—o e matitiva ma le lavavā, o e lotovaivai ma loto nutimomoia, o e ua ‘[pauu] atu i [le] ala e faasaina’ [1 Nifae 8:28] sa tatou ta’ua muamua, ma le anoanoai o e o loo ‘taofia mai le upumoni ona ua latou le iloa le mea e maua ai’ [MF&F 123:12]. O loo i ai i latou uma iina ma tulivae ua vaivai, ma lima o loo tautau i lalo [tagai i le MF&F 81:5], ma ua fotua’i mai foi le tau leaga. E faatoa mafai ona faasaoina i latou e i latou o e tele mea o i ai ma tele mea ua iloa ma e mafai ona saga fesoasoani atu. Ma aua le popole i le fesili atu, ‘O fea i latou?’ O loo i ai i mea uma, i lou itu taumatau ma lou itu tauagavale, i o tatou vaiaai ma fale faigaluega, i soo se nuu ma le itumalo ma atunuu o le lalolagi. Ave lau vaega ma le taavale toso, ia uta i ai le alofa, o lau molimau ma se taga falaoamata faaleagaga; ona malaga atu lea i soo se itu. O le a taitai atu oe e le Alii ia i latou o e o loo moomia le fesoasoani pe afai o le a e matuai taliaina le talalelei a Iesu Keriso sa aoaoina atu i lenei konafesi. Ia tatala atu lou loto ma ou lima ia i latou o loo saisaitia i le seneturi e luasefulu ma le tasi e pei o le Martin Cove ma le Devil’s Gate. O le faia faapea tatou te faatauaina ai le aioiga faifai soo a le Matai mo mamoe ua leiloloa ma tupe leiloloa ma agaga leiloloa [tagai i le Luka 15]” (“Ua Toe O Mai Perofeta i le Nuu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 106; ua faaopoopo le faamamafa).

6.8

O le Faaaogaina o Aoaoga o le Konafesi Aoao O Le A Faaleleia Atili Ai o Tatou Olaga

Na aoao mai ePeresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) le mea lenei e uiga i le taua o le faaaogaina o mea tatou te aoaoina i konafesi aoao:

“I le po o le Aso Sa, 7 o Aperila, na tapunia ai le Tapeneko tele, na tape moli, na taofi masini pueleo, na loka faitotoa, ma faapea ona avea ai le isi konafesi lauiloa ma talafaasolopito. O le a avea ma se gaoioiga maumau—o se maimauga o le taimi, malosi, ma tupe—pe afai e le uai atu i ona savali. I [ni isi] o sauniga e tai lua itula … , na aoao mai ai upumoni, na folafola mai ai aoaoga faavae, na tuuina mai ai apoapoaiga, ua lava ma totoe e laveai ai le lalolagi atoa mai ona faafitauli uma—o le uiga o lau tala, mai ona faafitauli UMA. Sa tuuina atu i le faitau miliona se aoaoga atoatoa i upumoni e faavavau, ma le faamoemoe tele sa i ai ni ‘taliga e faalogo ma ni mata e vaai ma ni fatu e tata,’ na faatauanauina e le upumoni. …

“Ia aua nei faatagaina le faasausili, talitonu ia te oe lava, atamai o le tagata lava ia, e lafoai ai upumoni na aoaoina iina, ma molimau na tuuina mai iina, pe faafinau ai ma savali ma aoaoga na tuuina mai iina. …

“Ou te faamoemoe na faalogo outou uma o tagata talavou i savali taua na momoli atu [i le taimi o le konafesi aoao]. O le a tai ono masina ma i ai isi konafesi. Ou te faamoemoe o le a maua lau kopi o le [Ensign po o le Liahona] ma vase lalo o mafaufauga talafeagai ma tuu ia te oe e faaauau pea ona tagai i ai. E leai ni tusiga po o ni tusi faasolosolo e i fafo atu o tusitusiga faavae a le Ekalesia, e tatau ona i ai se nofoaga faapitoa i luga o fata o lau fatatusi patino—e le ona o le lelei o le gagana faafailauga po o le susua o le momoliga mai, ae ona o manatu e faapea ona faasino mai ai le ala i le ola e faavavau” (In the World but Not of It, Brigham Young University Speeches of the Year [May 14, 1968], 2–3).

Ata
totonu o le Tapeneko

O le konafesi aoao o se taimi o le faafouga faaleagaga.

Na faamatala mai ePeresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le ala e mafai ona tatou manuia tele ai mai konafesi aoao:

“O lau tatalo faamaualalo, ia mulimuli i tatou uma i le fautuaga ma aoaoga ua tatou mauaina.

“E pei ona tatou lagonaina le Agaga ma faia ni tautinoga fou ma paia, talosia ua tatou maua nei le lototele ma le malosi e faataunuu ai na tautinoga.

“Mo le isi ono masina e sosoo ai, ua tatau ona tu lau lomiga o le konafesi, le Ensign i talane o au tusitusiga faavae ma ia faatatau atu i ai e le aunoa. E pei ona saunoa lau uo pele ma le uso o [Peresitene] Harold B. Lee, e tatau ona tatou avea na saunoaga o le konafesi ‘ma taiala i a [tatou] savaliga ma talanoaga i le aluga o le isi ono masina e sosoo ai. O vaega taua nei ua silafia e le Alii e talafeagai ona faaali mai i lona nuu i aso nei’ (i le Conference Report, Ape. 1946, i. 68).

“Talosia tatou te o uma i o tatou aiga ma le toetuuto i le misiona paia a le Ekalesia, e pei ona faataatitia mai ma le matagofie i nei sauniga o le konafesi—ia ‘valaaulia tagata uma ia o mai ia Keriso’ (MF&F 20:59), ‘ioe, o mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia’ (Moronae 10:32)” (“Come unto Christ, and Be Perfected in Him,” Ensign, Me 1988, 84).

Na faailoa mai ePeresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) se manaoga ina ia avea tagata taitoatasi o le Ekalesia ma se tagata lelei atu e ala i le faaaogaina o aoaoga e tuuina mai i le konafesi aoao:

“Ou te faamoemoe o le a tatou mafaufau loloto ma ni lagona filemu i tautalaga ia na tatou faalogologo i ai. Ou te faamoemoe o le a tatou manatunatu filemu i mea matagofie na tatou faalogoina. Ou te faamoemoe o le a tatou lagona le lotomomomo ma le lotomaualalo teisi atu.

“Ua faagaeetiaina i tatou uma. O le a oo mai le tofotofoina i le faaaogaina o aoaoga ua tuuina mai. Afai, e amata atu i lenei taimi, ona tatou agalelei teisi atu, afai tatou te faauo teisi atu, afai ua tatou latalata teisi atu i le Faaola, faatasi ai ma se tautinoga malosi atu e mulimuli i Ana aoaoga ma Lana faataitaiga, o le a avea lenei konafesi o se mea aoga matagofie. Ae afai, i se isi itu, e leai se alualu i luma i o tatou olaga, ona faapea lea ona toilalo le toatele o i latou na saunoa atu.

“Atonu e le mafuatia na suiga i se aso po o se vaiaso po o se masina. O tautinoga e vave lava ona fai ma e vave foi ona galo. Ae peitai, i se tausaga mai i le aso, afai tatou te faia ai ni mea lelei atu nai lo o mea na tatou faia i le taimi ua tuanai, o le a le maimaua ia taumafaiga o aso nei.

“O le a tatou le manatua mea uma na tautalagia, ae o le a aliae mai i nei mea uma se siitiaga faaleagaga. Atonu e le mafaamatalaina, ae o le a moi. E pei ona fetalai atu le Alii ia Nikotemo, ‘E agi le matagi i le mea e loto i ai o ia, e te faalogo foi i lona agi, a e te le iloa le mea na sau ai, ma le mea e alu atu i ai: e faapena i latou uma o e ua fanau mai e le Agaga’ (Ioane 3:8).

Ata
o le aiga o loo suesue i savali o le konafesi aoao

Ua uunaia i tatou e talatalanoa e uiga i lauga o le konafesi aoao i le taimi o lesona i afiafi faaleaiga.

“Ina ia faia ma le faatasi ma le aafiaga na tatou olioli ai. Ma atonu mai mea uma na tatou faalogoina, o le a i ai sina fuaitau po o se parakalafa o le a tu matilatila mai ma tosina atu i ai o tatou manatu. Afai e tupu lenei mea, ou te faamoemoe o le a tatou tusia i lalo ma mafaufau i ai seia oo ina mauaa lona uiga ma avea ai ma se vaega o o tatou lava olaga.

“I a tatou afiafi faaleaiga, ou te faamoemoe o le a tatou talanoa faatasi ma a tatou fanau i nei mea, ma tuu atu ia i latou e tofo i le suamalie o upumoni ua tatou olioli ai. Ma a oo atu le mekasini o le Ensign … ma savali uma o le konafesi, faamolemole aua le togia i autafa ma le manatu e faapea, ua uma ona e faitaua uma, ae faitau ma mafaufau loloto i savali eseese. O le a e maua ai le tele o mea na e misia a o e faalogologo i failauga. …

“O le taeao a taeao o le a tatou toe foi atu i a tatou galuega, toe foi atu i a tatou aoga, toe foi atu i, po o a lava mea e i ai i fuafuaga pisi o o tatou olaga. Peitai e mafai ona i ai mea e manatua e uiga i lenei faamoemoega maoae e lagolagoina i tatou” (“An Humble and a Contrite Heart,” Ensign, Nov. 2000, 88–89; ua faaopoopo le faamamafa).

Na faamalamalama mai eElder Paul V. Johnson o le Fitugafulu e faapea, e manaomia ona tatou faatinoina savali o le konafesi aoao:

“Ina ia mafai ona suia e savali o le konafesi aoao o tatou olaga, e moomia ona tatou naunau e mulimuli i fautuaga tatou te faalogo i ai. Na faamalamalama mai e le Alii i se faaaliga na tuuina atu i le perofeta o Iosefa Samita ‘pe a outou potopoto faatasi ia outou aoao atu ma fefaamalamalamaa’i le tasi i le tasi, ina ia outou iloa ai … le ala e tausi ai vaega o la’u tulafono ma poloaiga’ [MF&F 43:8]. Ae o le ‘iloa o le ala e tausi ai’ ua le lava lea. Na fetalai mai le Alii i le isi fuaiupu, ‘Tou te fusia outou lava ia faia mea uma i le paia atoatoa i o’u luma’ [MF&F 43:9]. O lenei naunau e faatino e tusa ai ma mea na tatou aoaoina e tatalaina ai faitotoa mo faamanuiaga ofoofogia. …

O taimi uma lava tatou te usiusitai ai i upu a perofeta ma aposetolo, tatou te seleseleina ai faamanuiaga silisili. Ua tatou mauaina faamanuiaga e sili atu nai lo le mea e mafai ona tatou malamalama i ai i le taimi lena ma o le a faaauau pea ona tatou mauaina ia faamanuiaga talu ona mavae se taimi umi na tatou faia ai le uluai faaiuga ina ia usiusitai” (“O Faamanuiaga o le Konafesi Aoao,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 52; ua faaopoopo le faamamafa).

I le tapuniga o le konafesi aoao ia Aperila 1978, na saunoa ai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985):

“O lenei la, a o tatou faaiuina lenei konafesi aoao, ia tatou uai uma atu i mea na fofogaina mai ia i tatou. Ia tatou manatu ifo, o fautuaga ua tuuina mai e faatatau lea ia i tatou, ia te au. Ia tatou faalogo atu ia i latou ua tatou lagolagoina o ni perofeta ma tagatavaai, faapea foi ma isi usoga, e pei e faalagolago i ai lo tatou ola e faavavau, aua e faalagolago i ai!” (“Listen to the Prophets,” Ensign, Me 1978, 77; ua faaopoopo le faamamafa).

Na faamamafa mai ePeresitene Marion G. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili le tele o upumoni e aoaoina i taimi o konafesi aoao:

“Ua lava ma totoe upumoni ma taitaiga ua tatou faalogoina i lenei konafesi e aumai ai i tatou i le afioaga o le Atua pe afai o le a tatou mulimuli i ai. Ua aveina atu i tatou i luga o le mauga faaleagaga ma faaali mai ai faaaliga vaaia mamalu tele” (i le Conference Report, Ape. 1954, 132–33).

Ata
suesueina o tusitusiga paia

Mafaufau loloto i auala e faaaoga ai fautuaga ia te oe lava ia.

A o e tautino e faaaoga aoaoga o le konafesi aoao i lou olaga, ia mafaufau i fautuaga nei:

  1. Ia talanoaina le konafesi aoao faatasi ma lou aiga ma uo. Faasoa atu mea ua e aoaoina, ma aoao mai i mea latou te tau mai foi ia te oe.

  2. A o e faalogologo i le konafesi aoao, pe a e lagona uunaiga a le Agaga e fai se mea, tusi i lalo, ona fai lea.

  3. Faatutu ni sini e fitoitonu i auala ma le taimi o le a e faaaogaina ai le fautuaga e te maua i le taimi o le konafesi aoao. Tusi i lalo au sini ma ia tagai soo i ai.

  4. Suesue i lauga pe a oo atu mai mekasini a le Ekalesia po o luga o le initoneti, ina ia mafai ona e maua ni manatu fou ma faafou ai lagona faaleagaga na e maua. (O loo maua lauga o le konafesi aoao e faitau pe faalogologo i ai i luga o le LDS.org; e mafai foi ona sue upu ma autu i totonu o le mekasini Ensign i luga o le initoneti.)

  5. Ia saunia lesona o afiafi faaleaiga mai lauga o le konafesi.

  6. Faatau mai DVD po o CD o le konafesi aoao, ma matamata pe faalogologo soo i ai, atonu a o e fealuai pe malaga e fesoasoani e faaaoga tatau ai lou taimi.

  7. Kopi upusii pupuu mai lauga o le konafesi ma tuu i lou fale po o le falemautotogi, i se mea e te vaai soo atu i ai. Taumafai e tauloto ia [upusii].

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • Pe e te tusitusia ni faamatalaga pupuu a o e faalogologo i le konafesi aoao? Pe o ni aotelega masani o manatu o failauga, pe e te faamaumauina na o mea e faagaeetia ai oe? Pe o aofia i au faamatalaga pupuu ni uunaiga mai le Agaga lea e oo mai ia te oe a o e faalogo atu i le failauga? Pe o aofia ai ni fuafuaga ma ni sini e te manao e fai ia o le a fesoasoani e suia ai lou olaga? O a ni aoaoga o loo tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:8–10 e mafai ona fesoasoani e faaleleia atili ai lou tusitusia o ni faamatalaga i le taimi o le konafesi aoao?

  • Mafaufau pe o le a lou manatu i savali o le konafesi aoao ma isi lauga ma tusitusiga a le Au Pulega Aoao. Na faapefea ona e faaaogaina lapataiga ma aoaoga a failauga i le taimi ua tuanai? E faapefea ona e faaaogaina nei mea i le lumanai?

  • O a faamanuiaga ua folafola mai ia i latou e mulimuli i perofeta a le Atua?

  • E faapefea ona e faaleleia au tapenaga mo le konafesi aoao o le a sosoo mai?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani lou suesueina o saunoaoga o le konafesi e aafia ai lou suesueina o tusitusiga paia?

Galuega Fautuaina

  • I le faaaoga ai o mea ua e aoaoina i lenei mataupu, ia lisi faapitoa ni mea e mafai ona e faia e maua ma faaaoga ai le upu a le Alii i konafesi aoao. Ia fai se lisi lona lua o faamanuiaga e te faamoemoe e maua a o e ausia mea ua e tusia.

  • Faitau le Mosaea 5:1–7, ma lisi aafiaga o le lauga a le Tupu o Peniamina sa i ai i lona nuu. O lea se mea e mafai ona e faia e te maua ai ni aafiaga faapea mai le konafesi aoao?

  • Faitau le Efeso 4:11–14, ma lisi mafuaaga na tuuina mai e le Aposetolo o Paulo mo le faatuina e le Alii o Lana Ekalesia i perofeta ma aposetolo. E faapefea ona faatatau le aoaoga a Paulo i le konafesi aoao?

  • A o e suesue i lomiga o le konafesi o le Ensign po o le Liahona ma isi lauga a le Usoga, ia faailoga ni folafolaga faapitoa na faia e failauga. Ia faailoga foi mea na tau mai e failauga e tatau ona tatou faia ia maua ai faamanuiaga folafolaina. Tusi le mea o le a e faia nei ia maua ai ia faamanuiaga.