Aoaoga a Peresitene
Mataupu 1: Aoaoina e ala i le Faatuatua


Mataupu 1

Aoaoina e ala i le Faatuatua

“Tatou faaauau pea, uso e ma tuafafine, ona galulue i le suafa o le Alii lo tatou Atua; e āoāo mai le poto ma le malamalama i lea aso ma lea aso, ina ia mafai ona aoga tulaga uma e alia’e mai mo lo tatou lelei.”

Mai le Soifuaga o Lorenzo Snow

A le o faia feau a le alii talavou o Lorenzo Snow i le faatoaga a le aiga, e masani lava ona faitautusi—“e lafi ma sana tusi,” e pei o tala a tagata o lona aiga. Fai mai lona tuafafine o Eliza, “o ia o se tagata e aoao i taimi uma i le fale faapea foi i le aoga.”1 Sa faateleina lona fiafia e aoao a o tuputupu a’e. O le mea moni, fai mai a ia, o le a’oga o “le fetu taiala” lea o lona talavou.2 Ina ua uma ana aoga i le malo, sa a’oga o ia i le Kolisi o Oberlin, o se aoga tumaoti i le setete o Ohio, i le 1835. I le 1836, a o lei auai o ia i le Ekalesia, sa ia taliaina ai le valaaulia a Eliza e siitia i Katelani, Ohio, lea na ia suesue ai i le gagana Eperu i se vasega sa aofia ai ma le Perofeta o Iosefa Samita ma le toatele o Aposetolo.

Ina ua uma ona papatisoina o ia ma faamauina, sa i’u ina liliu atu le tele o lona fiafia i “le a’oa’oga a le Agaga”3 nai lo “mea sa mafai ona a’oa’o mai i tusi.”4 I lena taumafaiga, sa lei muta lava lona galala pea mo aoaoga. Mo se faataitaiga, ina ua 80 tausaga o lona soifua, ma o loo avea ma Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia tulai atu i luma o le Au Paia ia Oketopa 1894 i le konafesi aoao. A o talanoa i lauga a ona uso e lei lava le poto masani sa saunoa i ai i le amataga o lena aso, sa ia saunoa ai, “O nisi manatu sa aoaoina mai ou te lei mafaufau lava i ai muamua, ma sa matuai aoga lava.”5 I le ono tausaga mulimuli ane, ina ua Peresitene o ia i le Ekalesia, sa auai o ia i se konafesi sa faatautaia e le faalapotopotoga a le Aoga Sa. Ina ua maea ona ia faafofoga atu i lauga a isi, sa tulai o ia i le pulelaa. Na amata lana saunoaga i lona faapea atu: “Ua ou matuai fiafia lava ma maofa foi i mea ua ou vaai ma faalogo i ai. … Ioe, e mafai ona ou fai atu, ua aoaoina au; ma afai e mafai e a’u o se toeaina ua valusefulu-ono tausaga ona aoaoina, ou te le iloa pe le mafai i se a e tagata matutua ona maua se manuia faasili faapea foi ma le fiafia mai le auai i a outou fonotaga.”6 [Tagai fautuaga 1 i le itulau 47.]

Aoaoga a Lorenzo Snow

O le aoaoina, e manaomia ai le faatuatua, galue malosi, ma le filiga.

I lenei faiga faalelotu lea ua maua e outou ma au, o loo i ai se mea matagofie ma mamalu, ma se mea fou e aoaoina i aso taitasi, lea e sili lona taua. Ma, ua le na o so tatou avanoa, ae ua alagatatau lo tatou mauaina o nei mea, ma āoāo mai nei manatu fou.7

O le manatu atoa lava faa-Mamona o le auiluma—faalemafaufau, faaletino, faalelagona, ma faaleagaga. E leai se aoaoga faa-afaafa e tatau ona taliaina mo le tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai.8

O se tulaga lelei le ola umi i luga o le fogaeleele ma maua le poto masani ma le malamalama e ala i le faia faapea: aua ua tauina mai e le Alii ia i tatou, o soo se mataupu autu o le atamai tatou te maua i le olaga lenei, o le a tu mai faatasi ma i tatou i le toetutu, ma o le sili atu o le malamalama ma le atamai e maua e se tasi i lenei olaga, o le tele atu foi lena o ona avanoa i le lalolagi a sau [tagai MF&F 130:18–19].9

E i ai nisi tagata e le aoao, ma e le vave lo latou auiluma e pei ona tatau ai, ona e le o taulai atu la latou vaai ma loto i le Atua; latou te le manatu mamafa, pe latou te mauaina lena malamalama atonu o le a latou aoaoina; latou te misia avanoa lelei sa tatau ona latou mauaina. E ao ona tatou mauaina muamua le malamalama, ae tatou te le i mauaina le fiafia tumau; e ao ona tatou manino lelei i mea a le Atua.

E ui atonu tatou te faatamala i le taimi nei e faateleina o tatou avanoa, e faaleleia atili ai o tatou poto faalemafaufau, e tatau ona tatou gauai atu ina ia faaleleia i se taimi. E tele naua galuega e tatau ona fai, ma afai tatou te le aoaoina i le asō, o le a tele atu mea e ao ona tatou aoaoina a taeao.10

E ao ona i ai se galuega a le mafaufau, o se faatinoga o na taleni na tuuina mai e le Atua ia i tatou; e ao ona faatinoina. Ona, e ala i le faamalamalamaina e le meaalofa ma le mana o le Agaga Paia, tatou te mauaina ai na manatu ma lena atamai, ma na faamanuiaga e manaomia e saunia ai i tatou mo le lumanai, mo mea o le a o’o mai.

O le mataupu faavae lava lea e tasi o le a faaaogaina i a tatou gaoioiga uma e tusa ma mea a le Atua. E tatau ona tatou faia taumafaiga uma. … O lenei tumau i le paie, e aunoa ma le tuuina atu o i tatou i le faatinoga, e leai se aoga; pe afai tatou te tumau i le faaleogalua atoatoa, e leai se mea e ausia. O mataupu faavae uma e faaalia mai le lagi, e mo lo tatou lelei, mo lo tatou ola, mo lo tatou faaolataga ma lo tatou fiafia.11

Tatou te manatu, atonu e le tatau ona tuuina atu i tatou lava e sailia mea ua faamoemoeina e le Atua mai ia i tatou; pe, i se isi faaupuga, ia sailia mataupu faavae ua faaalia mai e le Atua, ia e mafai ai ona tatou mauaina faamanuiaga e sili ona taua. O loo i ai mataupu faavae ua faaali mai, tuusao ma manino, lea ua fuafua e faaeaina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma faasaoina ai i latou mai le tele o faigata ma faafitauli, peitai, ona o le leai o se filigā ia i tatou e aoao ma mulimulitai ai i nei mataupu faavae, tatou te le mauaina ai faamanuiaga na e fesootai ma le usitaia.12

Tatou faaauau pea, uso e ma tuafafine, ona galulue i le suafa o le Alii lo tatou Atua; e āoāo mai le poto ma le malamalama i lea aso ma lea aso, ina ia mafai ona aoga tulaga uma e alia’e mai mo lo tatou lelei ma faateleina ai lo tatou faatuatua ma le atamai.13 [Tagai fautuaga 2 i le itulau 47.]

O le aoaoga tatou te maua mai le Agaga, e alagatatau le tuuina atoa atu i ai o o tatou mafaufau.

E i ai se ituaiga o aoaoga e tatau i ai le faalogo silisili a tagata uma, ma e tatau i tagata uma ona punouai i ai—o le aoaoga lena mai le Agaga.14

O sina malamalama faaleagaga itiiti, e sili atu ona lelei lena nai lo na o ni taofi ma manatu fia faaali, ma manatu, pe o ni finauga faalauteleina lelei; o se malamalama faaleagaga itiiti e sili atu ona taua ma e sili ona maualuga lona tulaga amanaiaina.15

E le tatau ona tatou faatamala i lo tatou tuputupua’e faaleagaga, a o tatou saili atu mo oa faalelalolagi. O lo tatou tiute ia faia taumafaiga uma mo le faamoemoega o le faaalualuina i luma o o tatou tagata i mataupu faavae o le malamalama ma le poto, e faapea foi le faateleina o o tatou faamanuiaga faaletino ma tulaga manaomia o lenei olaga.16

Afai o o tatou mafaufau ua tele itu-tasi, tuuina atu o le faamuamua i le mauaina o oa faalelalolagi, i le faatamala mo oa faaleagaga, ua le o tatou o ni tausimea popoto.17 [Tagai fautuaga 3 i le itulau 48.]

E faamanuiaina i tatou mai le faalogo soo atu i mataupu faavae o le talalelei.

Ua outou faalogo [i nisi o mataupu faavae] pe faafiaselau, peitai e foliga mai e manaomia le aoaoina pea lava pea o nei mea. Ou te toe faapea atu, o se mea e pei ona ou mauaina i le faitauga o le tusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O taimi uma ou te faitauina ai se faaaliga i lena tusi, ou te mauaina lava se manatu fou, e ui lava atonu sa faafia ona ou faitauina lena lava faaaliga. Ou te talitonu e faapea foi outou, ae afai e leai, ua matua ese lava la ma a’u.18

Ua tutusa lava i tatou ma le tamaitiiti o loo aoaoina le pi faitau po o le alafapeta. E faapea atu le faiaoga i le tamaitiiti, “O le mataitusi lenei o le a; e mafai ona e taumafai e manatuaina?” E tali mai le tamaitiiti, “Ioe, o le a ou taumafai e manatuaina.” Ona see atu lea o le faiaoga i le isi mataitusi, ma faapea atu, “O le mataitusi lenei, o le e; e mafai ona e vaai i ai ma taumafai e manatuaina?” “Oi, ioe,” e faapea mai ai le tamaitiiti. Ona toe liliu atu lea o le faiaoga i le mataitusi a.“O le a le mataitusi lenei?” Ua galo i le tamaitiiti. Ona toe tau atu lea e le faiaoga i le tamaitiiti o le mataitusi lea o le a, ma liliu atu i le mataitusi e, ma iloa ai ua galo foi i le tamaitiiti, ma toe manaomia le aoaoina o le mataitusi e. O le taimi lea i le taeao. I le aoauli, e toe valaau ai foi le tamaitiiti ma fesiligia, ma na toe iloa ai e le faiaoga ua galo foi i le tamaitiiti mataitusi ma e tatau ona toe aoaoina. Ma, o le lesona e tatau ona faia pea lava pea, o le mea lea afai e le i lava le poto masani o le faiaoga, ma iloa le mea e ono tupu, e mautinoa lava lona faanoanoa ma lagona le lotovaivai. E faapena le Au Paia o Aso e Gata Ai. E ui atonu tatou te lagonaina le fiu i faalogo i mea o ta’u soo mai, e ao ina faatulagaina lelei ina ia mafai ona tatou aoaoina atoatoa. E ao ona tatou aoaoina na mea. Ou te iloa o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le a i ai lava le taimi latou te aoaoina ai tulafono uma ma poloaiga a le Atua, ma o le a aoao e usitaia ma le atoatoa. Ae, tatou te lei taunuu i lena tulaga.19 [Tagai fautuaga 4 i le itulau 48.]

Pe a tatou potopoto e aoaoina le talalelei, e manaomia uma e le faiaoga ma le tamaitiiti aoga le taitaiga a le Agaga.

Pe a tulai [se faiaoga] i luma o tagata, e tatau ona ia faia ma le iloaina o loo ia tulai i o latou luma mo le faamoemoega e tuuina atu le malamalama, ina ia latou mauaina le upumoni i o latou agaga ma ia fausiaina i le amiotonu e ala i le mauaina o le malamalama faaopoopo, mauaina le alualu i luma i a latou aoaoga i mataupu faavae o le paia.

E le mafai ona faia lenei mea, se i vagana o se galuega a le mafaufau, e ala i se malosiaga o le faatuatua ma, e ala i le sailiina ma le agaga atoa o se tasi, le Agaga o le Alii lo tatou Atua. E tutusa lava ma le tulaga o e faalogologo, se’i vagana ua faalogo atu ma le toto’a i le mea ua faamoemoeina mai ia i latou mai lea taimi i lea taimi, e i latou o e lauga atu i lenei tulaga, ma se’i vagana ua galulue tagata taitoatasi i o latou manatu atoa, mafaufau atoa, ma lo latou malosi uma i a latou tatalo i luma o le Alii, o le a latou le mauaina lena lelei ma faamanuiaga mo i latou, lea na tatau ona latou mauaina.20

O le mea ou te manao ai mai le Au Paia o Aso e Gata Ai, a o faagasolo lenei konafesi, ma a o tutulai toeaina e laugaina i tatou, atonu e mafai ona faaaoga lo tatou faatuatua ma a tatou tatalo mo tagata taitasi o le a lauga mai, ina ia saunoa mai i mea na e manaomia, ma ina ia tatou maua le agaga e talia ai na mea o le a aogā mo tagata uma. O lo tatou avanoa lea ma lo tatou tiute. E le i faafuasei lo tatou o mai ai iinei; ua tatou o mai i lenei konafesi ma le faamoemoe e maua mai ai se mea lea o le a aogā mo tatou.21

E tatau ona e ole atu i le Alii ina ia faatagaina [le aufailauga] e saunoa mai i se mea o loo e fia iloaina, ina ia latou fautua mai i se mea o le a aoga mo oe. Afai ua ia te oe soo se manao e iloa ni mea patino e te le o malamalama ai, tatalo ina ia [latou] saunoa mai i se mea e faamalamalamaina ai lou mafaufau e tusa ma lena mea o loo faapopoleina ai oe, ma o le a tatou maua se konafesi maoa’e ma mamalu, o se konafesi sili atu nai lo se isi lava konafesi na tatou faia muamua. Atonu e ese lona foliga mai, o la tatou konafesi talu ai e masani lava ona foliga mai o le konafesi sili lea, ma tau ina ia faapena lenei; o le mea lea outou uso e, ma tuafafine, ia si’i a’e o outou loto i le Alii ma faaaoga le faatuatua a o saunoa atu la tatou usoga ia te outou. O le a tatou le lagonaina se le fiafia, ma o le a outou le o atu i aiga, o le a outou le malaga ese atu mai lenei konafesi, e aunoa ma lo outou lagonaina ua matua silisili ona tele o outou faamanuiaga.22

Ou te manatu o le toatele o le faapotopotoga lea ua i o’u luma nei, e mamao nofoaga na outou malaga mai ai ina ia tatou mafuta i lenei konafesi aoao; ma o outou uma ua musuia e potopoto faatasi iinei e ala i uunaiga loloto—e ala i se manao ia faaleleia atili ma faaatoatoaina i latou i mataupu e faatatau i lo latou taua i le malo o le Atua. Ina ia aua ne’i tatou lagonaina se le fiafia i lenei mea, ua alagatatau ai lo tatou saunia o o tatou loto e talia ma faamanuiaina mai fautuaga atonu e tuuina mai e le aufailauga i le faagasologa o le konafesi, lea atonu e uunaia ai e le Agaga o le Alii. Sa ou mafaufau, ma o loo o’u mafaufau pea, o lo tatou tulaga faagaeetiaina e le faalagolago tele i le aufailauga, nai lo le faalagolago ia i tatou lava.23

Pe a tatou potopoto faatasi … , ua avea ma o tatou avanoa le talia o faatonuga mai ia i latou na o le a laugaina i tatou, ma afai tatou te le faia, e pau ia i tatou le faaletonu.24

Ua ou vaaia i nisi o tagata, le mea lea ua ou manatu o se vaivaiga. Latou te o mai faatasi, o nisi o i latou, ona o le faamoemoega ia faafiafiaina i le gagana faafailauga a la latou failauga, mo le faamoemoega ia fiafia i le ituaiga auala na te saunoa mai ai ia i latou, po o le o mai faatasi ina ia vaavaai atu i le failauga, po o le mafaufau i ona uiga … nai lo le faamoemoega ina ia taliaina faatonuga lea e aoga mo i latou ma atiina ae ai i latou i le amiotonu. …

… Afai tatou te le faaaogaina na agavaa ua tuuina mai ia i tatou ma maua le Agaga o le Alii, ae itiiti faamatalaga o le a mauaina mai failauga, e tusa lava pe o manatu atonu na tuuina mai e matua sili ona taua ma aoga. E le mafaatusalia manatu atonu e tuuina mai i se auala sili ona le atoatoa, afai e tuuina atu e tagata lo latou malosi atoa, … o le a latou iloaina o le a le mafai ona tuua se fonotaga, e aunoa ma le faamanuiaina o o latou mafaufau e le aufailauga.25

E le o lauga uumi e masani ona maua ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai le mea lena e sili ona aoga mo i latou; ae i tautalaga eseese e tuuina mai, atonu tatou te aoina mai ai se manatu, pe, atonu o se mataupu faavae e vave ona malamalama i ai, lena o le a avea ma mea taua mo i tatou mulimuli ane.26

Ua tatou potopoto mai mo le faamoemoega e tapuai i le Atua ma faataunuuina pisinisi e manaomia mo le faalauteleina o le taumafaiga mo le upu moni i luga o le fogaeleele. O le auiliiliina o faatonuga o le a faalagolago tele lava i luga o tulaga o o tatou mafaufau. E tatau ona tatou faateaeseina mai o tatou mafaufau mea faalelalolagi, ma tuu atu atoa o tatou manatu mo le faamoemoega o lenei Konafesi.27

Mo lo tatou iloa ma le malamalama faaleagaga, tatou te matua faalagolago—tatou te lagonaina le matua faalagolago atu—i le Alii. Ma i se auala e fesootai tonu ma le malosi o lo tatou faatuatua tatou te mauaina ai faamatalaga, e tuuina mai e ala i auauna a le Alii. … Na te laugaina i tatou, e ala mai i Ana auauna, o e lauga mai ia i tatou e ala i lenei faatulagaga, pe a tatou potopoto faatasi e tapuai i lo tatou Atua.28 [Tagai fautuaga 5 i le itulau 48.]

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i nei manatu, a o e suesueina le mataupu, pe, a o e sauni e aoao atu. Mo nisi fesoasoaniga, tagai itulau v–vii.

  1. Iloilo itulau 39–41, lea e faamatala ai nisi o taumafaiga i le soifuaga atoa o Peresitene Snow, ina ia aoaoina. O le a le mea e taitaia ai se tagata e faaauau ona aoaoina i lona olaga atoa? Mafaufau i la oe lava ala i le tulaga aoaoina, ma mafaufau loloto i auala e mafai ai e oe ona faaauau le aoaoina i lou olaga.

  2. Suesue le fautuaga a Peresitene Snow e uiga i le galue malosi ma le filigā i le aoaoina o le talalelei (itulau 41–43). O a auala e suia ai lo oe lava aoaoina, pe a tuuina atu moni lou malosi? E faapefea ona tatou fesoasoani i tamaiti ma le autalavou e faaalu lo latou malosi e aoao ai?

  3. Ua uunaia e Peresitene Snow le Au Paia e tulituliloa “le aoaoga a le Agaga” (itulau 43). O le a le uiga o lenei fuaitau ia te oe? O le a le mea o le a tupu, pe a tele ina taulai atu la tatou aoaoga i oa faalelalolagi?

  4. E faapefea e le faataitaiga o le aoaoina e se tamaitiiti o le alafapeta (itulau 43–44) ona fesootai ma a tatou taumafaiga e aoao le talalelei? A o e suesueina upu a perofeta anamua ma aso e gata ai, o a mataupu faavae ua e vaaia o ta’u faafia mai?

  5. O a ni auala e mafai ai ona saunia o tatou loto e aoao i totonu o vasega ma fonotaga a le Ekalesia? E mafai faapefea ona tuuina atu atoa lo tatou malosi e aoao ai, e tusa lava pe na o lo tatou faalogo atu i se tautalaga i se sauniga faamanatuga, po o se konafesi? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 44–46.)

Mau Talafeagai: 2 Nifae 9:28–29; 28:30; Mosaea 2:9; MF&F 50:13–22; 88:118, 122; 136:32–33

Fesoasoaniga mo le Aoao Atu: “Ina ia fesoasoani ia i tatou e aoao atu mai tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta o aso e gata ai, ua tuuina atu e le Ekalesia tusi lesona ma isi mea. E itiiti lava se manaomia o ni tusitusiga po o isi tusi o faamatalaga” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai: O Se Risosi Taiala mo le Aoaoina Atu o le Talalelei [1999], 52).

Faamatalaga

  1. Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 3.

  2. I le Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 28.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 31 Mat., 1868, 2.

  4. I le Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 28.

  5. “Glory Awaiting the Saints,” Deseret Semi-Weekly News, 30 Oke., 1894, 1.

  6. “Tithing,” Juvenile Instructor, Ape. 1901, 214–15.

  7. I le Conference Report, Ape. 1898, 13.

  8. “‘Mormonism’ by Its Head,” The Land of Sunshine, Oct. 1901, 257.

  9. I le “Old Folks Are at Saltair Today,” Deseret Evening News, 2 Iulai, 1901, 1; savali na saunia e Lorenzo Snow ma faitauina e lona atalii o LeRoi.

  10. Deseret News 21 Oke., 1857, 259.

  11. Deseret News 28 Ian., 1857, 371.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 16 Iulai, 1878, 1.

  13. Deseret News: Semi-Weekly 7 Tes., 1869, 7.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, 31 Mat., 1868, 2.

  15. Deseret News, 22 Nov., 1882, 690.

  16. Deseret News, 19 Iulai, 1865, 330.

  17. Deseret News, 19 Iulai, 1865, 330.

  18. Deseret Semi-Weekly News, 30 Mat., 1897, 1.

  19. Deseret Semi-Weekly News, 28 Iulai, 1899, 10; faatusilima faaopoopo.

  20. Deseret News, 28 Ian., 1857, 371.

  21. I le Conference Report, Oke. 1899, 2.

  22. I le Conference Report, Oke. 1900, 5.

  23. I le Conference Report, Oke. 1898, 1–2.

  24. I le Conference Report, Ape. 1898, 61.

  25. Deseret News, 28 Ian., 1857, 371.

  26. I le Conference Report, Ape. 1899, 2.

  27. Deseret News, 11 Ape., 1888, 200; mai se toefaaupuga auiliili o se lauga a Lorenzo Snow na tuuina mai i le konafesi aoao ia Aperila 1888.

  28. Salt Lake Daily Herald, 11 Oke., 1887, 2.

I lona soifuaga atoa, na sailia ai e Peresitene Lorenzo Snow le aoaoina “e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi” (MF&F 88:118).

E tatau ona “saunia o tatou loto e talia ma ia faamanuiaina e ala” i savali e faasoaina mai i le konafesi aoao ma isi fonotaga.

“O le aoaoga mai le agaga” e alagatatau le “tuuina atoa atu i ai o o tatou mafaufau.”