Aoaoga a Peresitene
Mataupu 14: Alofa i le Aiga


Mataupu 14

Alofa i le Aiga

E mafai faapefea e matua ona faamalolosia noataga o le alofa i le va o i latou lava ma a latou fanau?

Faatomuaga

“Eaupito taua le aiga i le tatou malaga mo le faaeaga i le malo o lo tatou Tama Faalelagi,” Sa aoao mai ai Peresitene Harold B. Lee. 1 Faatasi ai ma lenei faamoemoega maualuga i le mafaufau, sa masani ona ia saunoa mai e uiga i le taua o le alofa mo le faamalolosia o sootaga faaleaiga. Sa ia uunaia matua ma fanau e faaaoga le agaga o le misiona a Elia i e o soifua o o latou aiga ma liliu atu o latou loto o le tasi i le isi i le alofa. Sa ia saunoa mai:

“Ua toe faamanatu atu ia te outou se mea e na o galuega faalemalumalu tou te faatatauina i ai- - - o le misiona a le perofeta o Elia sa faapea mai ai Malaki, ma ua toe faamanatu mai e se faaaliga o ona po nei: ‘Faauta, ou te faaali atu ia te outou le Perisitua, e Elia le perofeta, a o lei oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii. Ma o le a totoina e ia i loto o fanau o folafolaga na faia i tama, ma o loto foi o fanau o le a liliu i o latou tama. Ana le faapea, e matua faatafunaina lava le lalolagi atoa i lona afio mai’ (MFF 2:1–3.)

“O le taimi nei, ua lē fesiligia lava le taua naua o le uiga o lena mau. A lē liliu atu loto o fanau i matua ma liliu atu loto o matua i a latou fanau i le taimi nei, i le olaga faitino, o le a matua faatafunaina le lalolagi i Lona afio mai. E lei i ai muamua se taimi ua manaomia ai le tele o mea i totonu o aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma le lalolagi lautele. O le tele o puapuaga o loo aafia ai le autalavou i aso nei e mafua mai i le malepelepe o aiga. E tatau ona liliu atu loto o tama i a latou fanau, ma fanau i o latou tama, pe a fia faasaoina lenei lalolagi ma saunia tagata mo le afio mai o le Alii.”

Aoaoga a Harold B. Lee

E mafai faapefea ona tatou uunaia le alofa sili atu ma le fiafia i totonu o o tatou aiga?

O se avanoa taua tele ia te au le asiasi atu faatasi ma isi o le Au Pulega Aoao, i aiga sili ona lelei o o tatou tagata, ma e mai i na asiasiga sa ou maitauina ai le tele … o elemene o loo fausia ai le malosi ma le fiafia i totonu o aiga. …

Ou te vaai i nei aiga o fefaaaliai atu le faaaloalo i isi; tama i le tina, ma le alofa mo le tina, ma tina i le tama, e leai ni misa, leai ni finauga i luma o le fanau, e talatalanoa ma faaleleia fesootaiga—Sa ou vaai i se aiga faapea o i ai se fanau aulelei e toaiva ma sa molimauina e le fanau le mea moni latou te lei faalogo lava o tauaimisa lo latou tama ma lo latou tina. O le taunuuga i le taimi nei, i totonu o aiga e iva o nei fanau, ina ua mavae lenei piriota o faatonuga, ma faataitaiga lelei a matua, e iva i si aiga sili ona matagofie ma malupuipuia o loo nonofo fiafia faatasi. …

O le faatumauina o fesootaiga faaleagaga, o le faia o tatalo faaleaiga, o le auai pea lava pea i tiute faale-Ekalesia o nisi na o mea sa fesoasoani i nei aiga ina ia faamanuiaina.3

Sa i ai se tamā sa sau ia te au i ni nai tausaga ua mavae ma le matua tiga o le loto ona o le mea moni, o tagata uma o lona aiga—o lana fanau uma—o loo fetaiai ma tulaga faaletonu i o latou lava aiga, i le taimi nei ua faaipoipo uma i latou. Sa ia faapea mai ia te au ma le faanoanoa tele, “O le a ea le mea ua tupu i lou aiga ua mafua ai ona feagai i latou uma ma faigata? E leai ma se isi o i latou o i ai se aiga fiafia ma lelei.” Ia, ou te le i fai atu i ai se tala, ae sa ou vaai i totonu o le aiga o lena tamā a o lei faaipoipo na fanau, o nonofo faataamilo i le laulau. Sa ou vaai i le manatu faapito, ma le le manao e ositaulaga mo le olaga sololelei o le tasi ma le isi. Sa ou vaai i le fetaufaoai, leoleoā, otegia, tauaimisa, ma le faasoesa. Sa ou iloa mea sa fafagaina ai i latou a o laiti. E le o se mea na faateia ai a’u ina ua latou le mauaina ni aiga fiafia.4

O le fiafia e sau mai le tautua po o le auauna atu ma le le manatu faapito. Ma o aiga fiafia ua na o aiga lava o loo i ai se tau mafaiga i aso taitasi e faia se osigataulaga mo le fiafia o tagata taitoatasi o le aiga.5

O le alofa o le Atua e le o se mea e te maua i le na o le tagi atu. O Ioane sa faapea mai, “Pe afai e faapea mai se tasi, Ou te alofa i le Atua, ae ita i lona uso, o le pepelo lava ia; o le le alofa i lona uso ua ia vaai atu i ai, pe mafai faapefea ona alofa o ia i le Atua ua ia le vaai atu i ai? (1 Ioane 4:20.) E le mafai ona e alofa i le Atua ae e te inoino i lou uso o loo oulua faifai mea faatasi. O soo se alii e mafaufau ifo o ia o se tagata e matua malosi i le faaleagaga ae e le o tulaga lelei lona aiga ona o le faatamala ma lona toilalo e tausia lona toalua ma lana fanau, e lē o aga atu lena alii i se ala e faatupu ai se alofa i le Atua.6

Aua nei galo ia te i tatou le uunaiga poto a Paulo ina ua ia faapea mai ia, “faamauina” lo outou alofa ia te i latou o siomia ai outou, aemaise lava i latou o tumu i faanoanoaga (tagai 2 Korinito 2:7-8). Sa tau mai foi e Peteru lenei lava mea e tasi i le 1 Peteru, mataupu muamua, i le uunaiga o tagata o le ekalesia ia aua nei tau o le faaali atu o le “alofa faamaoni” ae “ia matua fealofani ai outou ai le loto naunau” (1 Peteru 1:22). I totonu o le malo o lo tatou malosi e alofa e taua tele aua ua tatou ola i le taimi “o le a tauau ina malili ai foi le alofa o tagata” (MFF 45:27).7

Faamalolosia a outou sootaga faaleaiga ma manatua a outou fanau… Ia mautinoa e malosi le aiga e fai ma nofoaga e o mai i ai le fanau mo se taula latou te manaomia i nei aso o faafitauli ma puapuaga. Ona maua lea o le alofa ma o le a faateleina lo outou olioli.8

E mafai faapefea ona faaali atu e tama ma tina le alofa sili atu i a laua fanau?

Sa i ai se mea na tupu sa ou aoao mai ai se mea i le avea ma se tama matua. O le po o le faaaliga siva a le [Ekalesia] i le malae taalo, ma o le fanau tama matutua e toalua a lo’u afafine … sa fai mai o ia [lo’u afafine] ua matua faatiga ulu tele ia te ia. Ona ou faapea atu lea i ai, “Mata e te manao ou te aveina lau fanau na e toalua i le malae taalo i le faaaliga siva?”

Sa ia tali mai, “Oi, Tama, afai e te faia lena mea, o le a ou matua fiafia lava.”

Sa ou le iloa le mea lea o le a ou oo i ai. … Ao amata lena faaaliga, sa ou le iloa e i ai se eseesega tele i le va o le fitutausaga ma le lima-tausaga le matua. O le fitutausaga sa fiafia tele i le faaaliga o loo faia i lalo o le malae lakapi. A o le limatausaga, sa puupuu lava le taimi na filemu ai. Sa migomigoi solo, ona manao lea e alu e aumai se mea e ‘ai, a uma ua manao e alu e aumai se faguinu, ona sosoo lea ma le fia alu i le fale lē ta’ua, ma sa na o le fealualuai i taimi uma. A o lenei matou te nonofo faatasi i luma ma le Au Pulega Aoao, ma sa toē mai i le faaaliga lenei o loo fai, a o ou taumafai e toso mai ma toso atu le tama a lo’u afafine, e tau faafilemu. Mulimuli ane, sa liliu mai lena limatausaga laitiiti ia te au ma lana tama’i moto ma tu’i lo’u alafau ma faapea mai, “Tama matua, aua le tuleia au!” Tou te iloa, na tiga lena mea. I lena afiafi po sa ou manatu sa mafai ona ou vaai atu i le soisoi o le au uso a o latou vaaia le mea o tupu, ma o le manatu muamua lava sa oo mai ia te au o le ave lea o ia ma sasa ma’ini; o le mea lena ua tatau mo ia. Ae peitai, sa ou vaai i lona tina o faia se isi mea. Sa ou vaaia o ia pe a oso le faalii o lenei alii ma e i ai lana mau, “E tatau ona e alofa i lau fanau pe a tautau ina leai se isi e alofa i ai.” Ma sa ou manatu o le a ou faataitaia lena mea. Sa ou toilalo i isi laasaga.

O lea sa ou siiina ai o ia ma ou fai atu i ai, “Atalii, e alofa tama ia te oe. Ou te manao tele ia e tuputupu ae e avea ma tama matua lelei. Ou te manao ia e iloa ou te alofa ia te oe, alii.” Sa amata ona faavaivai lona tamai tino ita, ma ia tuu mai ona lima ma fusi lo’u ua ma kisi mai i lo’u alafau, ma sa ia alofa ia te au. Sa ou faatoilaloina o ia e ala i le alofa. Ma na faapena foi ona ia faatoilaloina au e ala i le alofa.9

O atalii ma afafine o se tina manumalo o le a latou ta’u atu ia te outou e manaomia e le tupulaga talavou le alofagia aemaise lava pe a toetoe ina leai se tasi e alofa ia i latou. Ia mafaufau i lena mea, outou tama ma tina.10

Ou te manatua se mea sa tupu i lo’u lava aiga ina ua faitinoina se tasi o fanau teine a lau fanau e lona tama mo le le teuina faalelei o lona potu, o lona moega, ma isi mea. Ma i ni lagona loloto sa ia faapea mai ai, “Ia, Tama, aisea e te vaavaai ai na o mea e faitio ai ae e te le vaai i mea lelei ou te faia?” O lenei faamatalaga sa faaosofia ai le tama e toe mafaufau faalelei, ma i lena po, sa ia tuuina ai se tusi o le alofa ma le loto malamalama i lalo o le aluga a lona afafine e ta’u atu ai ia te ia mea mataina e uiga ia te ia, ma na avea lena ma alalaupapa e faaleleia ai tiga sa atagia mai i lona faitio ma le le amanaiaina o galuega lelei.11

Ou te manatua se mea sa tupu ao ou laitiiti. Sa i ai a matou meaituaolo ma sa latou faaleagaina le togalaau, sa faamatagaina ai le faatoaga. Sa auina atu au e lou tama pe tusa ma le lua maila i le faleoloa e faatau mai ai se meafaigaluega e tui ai isu o puaa. Sa faigata tele ona tulituli puaa agai i totonu o le saoauli, ma ao ou faifai mea i lena meafaigaluega sa faatau mai, sa malosi la’u oomi i lalo ma gau ai. E le sese tama pe ana fai na te ia otegiaina au i lena lava taimi, pe a fuafua atu i taumafaiga sa faia ma tupe ua faamaimauina, ae sa na ona ia tilotilo mai ia te au ma ataata, ma faapea mai, “Ia, atalii, ou te matea o le a le tuiina isu o puaa i le aso. Toe faasosola puaa ona ta toe o lea i le aso a taeao e toe taumafai.” E maeu lo’u alofa i lo’u tama, sa ia le otegiaina au ona o lena sese itiiti e le’i fuafuaina, ae ono mafai ona i ai se eseesega i lo ma’ua va.12

Atonu e tatau i se tama ona aoai sona alo, ae e le tatau lava ona faia a o ita. E tatau lava ona ia faaali atu mulimuli le alofa faateleina ina nei fai oe ma fili o lē sa e aoaiina (tagai MFF 121:43). Talosia ia le faatagaina e le Alii ona maua ese tamaitiiti se lagona faapea o lona tama poo lona tina o se fili.13

Matua, ia manatua o lou avanoa lenei; e mafai ona e lagona lou gapatia a o e tauivi i le tele o aso ma se tamaitiiti le usitai, ae o loo e soifua i taimi sili ona fiafia ma tausaga faaauro o lou soifua. Ao e tuu i latou i o latou moega i le po, faamolemole alofa ia te i latou. Ia latou lagona se leo o le alofa i le lotolotoi o le ita, ma leo leaga uma, ma ia latou faalogoina i o latou olaga atoa. Ia i ai se taula e sulu mai i ai nei fanau laiti pe a toilalo isi taumafaiga uma. O le a fesoasoani le Alii ia te outou e faia lea mea.

Sa sau ia te au se tasi o fomai. O ia o se fomai tipitipi o le faiai. … [O lona] atalii laitiiti sa i ai ia te ia se taavale faasee i le kiona sa tuuina atu i ai mo le Kerisimasi ae sa leai se kiona. Sa faatoa toulu le uluai kiona i le tolusefulu aso talu ona tuanai le Kerisimasi i lena tausaga. Sa faapea mai le [fomai], ao ia faanatinati ese atu agai i le falemai, “Pe a ou foi mai i le fale o le a ta o e faasee i le kiona,” ae sa tali atu lona atalii, “Oi leai e te le alu, Tama, e leai sou taimi mo au.” I lena taeao atoa sa pona’ia lona mafaufau i lenei tala faatamaitiiti aua, e moni lava, sa ia faaaluina le tele o lona taimi i lana galuega ma ua le maua ai sona taimi e faatasi ai ma lana fanau laiti e pei ona tatau ai. O lana fesili e faapea, “Pe e te mafai ona talanoaina mo sina taimi itiiti pe faapefea ona ou faapaleniina lo’u olaga? Talu ai le telea’i i luma o le atamai faale-togafitiga o faiai i nei aso, e mafai ai lava ona tanumia au i le tele o mea e ao ona fai ma le toe mafaufau ai i se isi lava mea ina ia mafai ona ou faitauina mea fou uma e faasalalau mai e uiga i la’u galuega. Ao ma talanoa, sa ma ioe o se tamā e i ai lana matafaioi mo ia lava, e i ai lana matafaioi mo lona aiga, e i ai lana matafaioi i le Ekalesia, ma e i ai foi lana matafaioi i lana galuega; ma ina ia mafai e ia ona ola i se olaga paleni e tatau ona taumafai e saili auala uma e tuuina atu ai ni auaunaga i nei vaega eseese uma taitasi.15

Afai e malosi le alofa o se tama i ona atalii, ma mai i lo latou laiti sa ia sii ia i latou i ona lima ma opoopo mai ma le alofa ma ia faailoa atu ia i latou le mafanafana o lona alofa mo i latou, ou te talitonu o se mafutaga faapea o le a oo ina matua ma o le a taofia ai i latou pe afai o le a tupu mai se faafitauli i le olaga o se alii e manaomia ai lima maopoopo o se tama e malamalama. O le tina o loo faatali ma le naunautai i le toe foi mai o lana tama teine mai se siva i le leva o le po mo lana kisi faatofa o le po, faatasi ma le faaali atu o talitonuga teufatu e tusa ai ma le fiafia faateineiti, ma e a matua tauia i le alofa lē uma o le afafine lea o le a avea ma se puipuiga e faavavau mai le agasala ona o le faatuatuaina o ia e lona tina.

O matua ua tele le pisi pe ua augatata e toe faalavelavea i latou i nai faasoesa lē ‘alu’alua a le fanau ma tulei i latou i autafa po o fafo o le aiga ona o le fefe nei toe faaleagaina le teuga faalelei ua i ia le fale, ma ono mafai ai ona latou o atu, ona o le faaesea, i nofoaga e faatupulaia ai le solitulafono ma le le faamaoni. O le a le aoga i se tamā, i se isi itu, e agavaa ai i le Malo Selesitila, pe a leiloa sona atalii po o se afafine i le agasala ona o lona faatamala? O sosaiete faafiafia uma e tuuina atu fesoasoaniga i e o manaomia le fesoasoani i le lalolagi, pe faaletagata lautele pe faalelotu, o le a le mafai lava ona faamalieina ai le tina ona o agaga ua leiloloa mai lona lava aiga, a o ia taumafai e laveai le lalolagi po o se isi mafuaaga, tusa lava poo le a le taua, i tua atu o lona aiga.16

Ua ou fautua soo atu, ma ou te toe fai atu foi ia te outou, outou uma o i ai iinei: “O le galuega sili ona taua a le Alii o le a e faia o le galuega lea i totonu o puipui o lou lava fale.” Ia aua nei galo ia i tatou lena mea.17

O a aafiaga e mafai e le alofa faamatua ma aoaoga o le talalelei ona oo atu i fanau ua se?

Sa o mai ia te au se ulugalii pagatia i le isi aso. Na i ai so laua afafine e sefuluono tausaga ma o le ulumatua foi lea i le aiga ma o ia lava e faatupuina le tele o faafitauli. Ua toetoe lava a faavaivai i laua. Sa ou sii i ai upu a Uso Marvin J. Ashton e faapea, o le aiga e le o se toilalo pau lava le mea ia aua nei faavaivai (tagai Conferernce Report, April 1971, p. 15). Ia, o le mea moni lena. O le aiga e tatau lava ona tumau pea lava le alofa ma galulue ma [tagata talavou], seia pasia e talavou lena vaitausaga matautia. E leai se aiga e toilalo vagana ua taofia taumafaiga e fesoasoani ai.

O le faataitaiga sili lava o le mana o le Silisiliese ua tatou vaaia i aso nei o le faaolaina lea o agaga o tagata mai le pogisa faaleagaga i le malamalama faaleagaga. Sa ou vaai ma faalogo i lenei lava vavega talu ai nei ina ua lauga se alii e ala i lana lava talosaga i le sauniga o le maliu o lona tina; o lenei alii e le fautuaina i le tele o lona olaga ma ua oo nei i le taulotoaiga o lona olaga. O lona tama ma lona tina, sa usiusitai i le faatonuga a le Alii, sa faamaoni i le aoaoina o la laua fanau e aofia ai ma lenei atalii, o le sa tetee ma le malosi ma le faalemigao i a laua taumafaiga uma. E ui i lenei feteenaiga, sa faaauau pea e le tamā lana matafaioi o se tamā faamaoni e pei ona tatau ai; e le gata i le aoao atu, ae i aso sa uma e anapogi ma tatalo, e faapitoa lava mo lenei atalii faalogogata. Sa faaalia i le tamā i se miti, e foliga mai o loo faamautinoa atu ai ia te ia, o lona atalii lē taupulea o loo savali i se puao mafiafia. I lena miti sa ia vaaia ai lena atalii o savali ese mai le puao agai atu i totonu o le susulu o le malamalama o le la, ua faamamaina e ala i le salamo a’ia’i. Sa matou vaaia lena atalii ua avea ma se alii ua sui ma faamanuiaina i nisi o faamanuiaga silisili a le Alii i totonu o le Ekalesia ona o ona matua faamaoni e le i mafai ona toilalo ia te ia.19

O lenei, ou te fia tau atu ia te outou tina le mea lenei: Aua lava nei outou faavaivai i lena tama po o le teine [faalogogata]; e i ai se aso o le a pei o ia o le atalii faamaumauoa, e toe foi mai i le fale sa ia ola ai, e pei o se vaa i se afa ua toe foi i le uafu saogalemu.20

I le avea ai ma se talavou e ono mafai ona faatetea se tasi mai i aafiaga lelei o se aiga ma avea ai ma se tasi faatamala ma le faalogogata; ae afai sa faamautuina i lona loto aoaoga lelei a lona tina ao avea o ia ma se tamaitiiti, o le a ia toe foi mai ia i laua mo le saogalemu, e faapei o se vaa ua toe foi mo se taula malupuipuia i le taimi o se afa.21

Aua lava nei fiu i le tama po o le teine i lena tulaga matautia o le [manatu faapito] o loo ui ai nisi e toatele o le tupulaga. Ou te aioi atu ia te outou mo na tama ma na teine. Aua lava nei outou fiu i lena tama po o lena teine i lena tulaga e le tatau ai o le tutoatasi ma le le amanaiaina o aoaoga lelei faaleaiga. Aua nei outou fiu i lena tama po o le teine pe a faaali mai se tulaga faateia o le le magafagafa. O le tagata e manatu na te iloa mea uma, ma faalagolago ia te ia lava, e le manao lava i se fautuaga, e manatu o ia ua na o se lauga a se toeaina e leai sona malamalama i le tupulaga. …

Sa i ai se atalii o le ma tama sa faamisiona i le Misiona i Peretania i Matu. E lei leva ona i ai o ia iina ae tusi mai se tusi malie lea sa ia faapea mai ai, ua toe foi uma mai lava fautuaga a ona matua ma se uunaiga malosi. E faapei o se tusi sa taatia i luga o se fata tusi mo le sefuluiva tausaga ae o lea faatoa ia toe aumaia i lalo ma amata ona faitauina mo le taimi muamua. E faapena lou atalii ma lou afafine. E faapea outou e le o faalogo mai i latou. Atonu latou te manatu ifo e le o faalogo i latou, ae e i ai se taimi e avea ai a outou fautuaga ma tusi latou te tuu ifo i lalo ma toe faitau pe a oo i le taimi e manaomia tele ai.

E i ai ni malosiaga e oo mai ina ua mavae ona faia e matua mea uma latou te mafaia e aoao ai a latou fanau. O lenei malosiaga sa aafia ai Alema le itiiti, o le, sa i ai faatasi ma atalii o Mosaea, ao sauni atu e faaleaga le galuega a o latou tamā maoae. O se agelu, pei ona outou manatua, sa auina mai, ma ia taia Alema ma pau ai i lalo. Sa taoto Alema e peiseai ua oti mo aso e tolu ma po, ma sa faapea mai le agelu:

“Faauta, ua faafofogaina e le Atua talosaga o lona nuu, atoa foi ma talotaloga a lana auauna o Alema, o lou tama lea. Aua ua tatalo o ia ma le faatuatua tele ona o oe, ina ia aumaia oe i le malamalama o le upu moni; o le mea lea na ou sau ai e faamautinoa ia te oe le mana ma le pule a le Atua, ina ia talia talosaga a na auauna, e tusa ma lo latou faatuatua.” (Mosaea 27:14)22

Atonu e le o i ai se tina po o se tama e le i faapea, “Ia fesoasoani mai le Alii ia te au ia ou ola i le ‘luasefulu lima’ itula i aso taitasi e ofo atu atoa lo’u ola i le tulaga faatina ma le tulaga faatama ina ia leai se tasi o la’u fanau e faapea ifo ma le sao ou te lei faia mea uma i lo’u malosi e faatauanau ai o ia e aloese mai i le leaga.” O nisi o a tatou fanau o loo tumau ma faamaoni, ma e i ai foi nisi ua amata ona sese ese, ma o nisi taimi tatou te le malamalama pe aisea. Ae peitai talosia ia tonu ia i tatou o matua i lenei aso o le a tatou ola latalata i a tatou fanau, o le a tatou talatalanoa faatasi ma i latou, o le a tatou tuuina atu ia i latou le faavae papa o mataupu faavae o upu moni faalelagi.23

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • I le avea ai ma matua, o le a se mea sa fesoasoani ia te oe e faamalosi ai le alofa i le va o oe ma lau fanau? E mafai faapefea e matua ona uai atu i manaoga faapitoa o fanau taitoatasi?

  • Pe aisea e tatau ai i matua ona faailoa atu e le aunoa le faaaloalo mo tagata taitoatasi i nofoaga faitele ma totonu o le aiga?

  • E mafai faapefea e matua ona faamalosia le le manatu faapitoa ma le ositaulaga mo le lelei o isi i totonu o o latou aiga?

  • Aisea e taua ai i matua le alofa i a latou fanau e tusa lava pe o i latou o ni tagata e toetoe a lē alofaina? O a ni ala e mafai ai e matua ona faaali atu lo latou faamaonia o mea lelei o faia e a latou fanau?

  • E mafai faapefea e matua ona faapaleni manaoga o le aiga, ekalesia, ma galuega?

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le saunoaga lenei a Peresitene Lee, “O le galuega sili ona taua a le Alii e te faia o le galuega lea e te faia i totonu o puipui o lou lava fale”?

  • E faapefea ona fesoasoani le talalelei i matua e taofia a latou fanau mai le sese ese? Aisea e taua ai le iloa tusa lava pe tatou te faia mea uma tatou te mafaia, ae e ono mafai lava ona faia e a tatou fanau ni faaiuga sese? O a ni faamautinoaga ua tuuina mai e le talalelei mo matua faamaoni o faaauau pea le alofa ma galulue faatasi ma a latou fanau?

Faamatalaga

  1. Faamatalaga a niusipepa mo Konafesi Faa-Eria a Mekisiko ma Amerika Ogatotonu 1972, 2.

  2. The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams (1996), 281.

  3. I le Conference Report, Oct. 1948, 52, 55.

  4. The Teachings of Harold B. Lee, 271.

  5. The Teachings of Harold B. Lee, 296.

  6. The Teachings of Harold B. Lee, 296.

  7. The Teachings of Harold B. Lee, 606.

  8. I le Conference Report, Konafesi FaaEria Munich Siamani 1973, 112.

  9. Laugaina i le konofesi aoao a le Aoga Sa, 5 Oke. 1973, Matagaluega o Faamaumauga o Talafaasolopito, O le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 7–8.

  10. The Teachings of Harold B. Lee, 296.

  11. The Teachings of Harold B. Lee, 199.

  12. The Teachings of Harold B. Lee, 279–80.

  13. The Teachings of Harold B. Lee, 279.

  14. The Teachings of Harold B. Lee, 279.

  15. The Teachings of Harold B. Lee, 613–14.

  16. Decisions for Successful Living (1973), 24.

  17. The Teachings of Harold B. Lee, 280.

  18. The Teachings of Harold B. Lee, 278.

  19. The Teachings of Harold B. Lee, 278.

  20. The Teachings of Harold B. Lee, 279.

  21. The Teachings of Harold B. Lee, 287.

  22. Ye Are the Light of the World (1974), 275–76.

  23. The Teachings of Harold B. Lee, 276.

Ua lauiloa Peresitene Harold B. Lee i lana fautuaga mo matua: “O le galuega e sili ona taua a le Alii e te faia o le galuega lea e te faia i totonu o puipui o lou lava fale.”