Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó
Vakai ki he kau akó ʻi he founga ʻoku ʻafioʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá.


“Vakai ki he kau akó ʻi he founga ʻoku ʻafioʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá,” Fakatupulaki Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó: ʻOfa ʻi he Niʻihi ʻOkú Ke Akoʻí (2023)

“Vakai ki he kau akó ʻi he founga ʻoku ʻafioʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá,” Fakatupulaki Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó: ʻOfa ʻi he Niʻihi ʻOkú Ke Akoʻí

Vakai ki he kau akó ʻi he founga ʻoku ʻafioʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá.

Pōtoʻi Ngāué

Ako ʻa e ngaahi pōpoaki fakaepalōfita kimui ní ke mahino ʻa e founga ʻoku ʻafio mai ai ʻa e Tamai Hēvaní ki he kakai kei talavoú.

ʻĪmisi
ko e tangata ʻoku fai ʻene ako

Fakaʻuhingaʻí

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani, “Ko e founga lelei taha ke tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé, ko e pau ko ia ke tau vakai kiate kinautolu ʻi he fofonga … [ʻo e] Tamai Hēvaní.” (“ʻI he Fofonga ʻo e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 94). Ko e kau palōfita moʻuí ko ha kau tangata kuo ueʻi fakalaumālie pea ui kinautolu ke nau lea maʻá e ʻEikí. ʻI he mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he kau palōfitá fekauʻaki mo e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní, te ke lava ʻo vakai ki hoʻo kau akó ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá mo ʻiloʻi lelei ange ʻa e founga ke tokoniʻi ai kinautolu ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi pōpoaki fakaepalōfitá ke ʻiloʻi ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e toʻu tupú?

  • Ko e hā ʻoku kole ʻe he kau taki ʻo e Siasí ki he toʻu tupú ke nau faí?

  • Ko e hā ʻoku fakahā ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló fekauʻaki mo e ngaahi ʻamanaki, loto-holi, ongo, mo e finangalo ʻo e ʻEikí ki he kakai kei talavoú?

ʻI hoʻo ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ke maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pe ko ha konga ʻo hoʻo ngaahi fehuʻí, ʻe tupulaki hoʻo mahino ki he founga ʻoku ʻafio mai ai ʻa e ʻOtuá ki he toʻu tupu ʻo e Siasí. ʻI hoʻo vakai lelei ange ki he kau akó ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá, ʻe ueʻi fakalaumālie koe ke ke akoʻi mo feohi mo e toʻu tupú ʻi ha ngaahi founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange.

Fakatātaaʻi

  • ʻOku ʻamanaki ke faiako ʻa Sisitā ʻAniteli ʻi hono fuofua taʻu ʻi he ʻinisititiutí. Kimuʻa peá ne feʻiloaki mo ʻene kau akó, ʻokú ne ako e lea ʻa Palesiteni Nalesoni “Ngaahi Fili ki he Taʻengatá” mo fakalaulauloto ki he fehuʻi “Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe he palōfita ʻa e ʻEikí ke mahino kiate au fekauʻaki mo e kakai lalahi kei talavou te u akoʻí?” ʻOkú ne vakai lelei ange ki he anga e ʻafio mai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻene kau akó ʻi heʻene lau ʻa e konga lea: “Ko e ʻuluaki mo e muʻomuʻa tahá, ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá. Uá, ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, ko e fānau koe ʻo e fuakavá. Pea tolú, ko ha ākonga koe ʻo Sīsū Kalaisi.”

  • Kuo loto-mamahi ʻeni ʻa Misa Miula ʻi he hangē ʻoku ʻikai ke tokanga ʻa e fānau ako ʻi heʻene kalasi seminelí. ʻOkú ne fekumi ki ha tokoni ʻaki hono ako e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahi fakamuimuitahá ke maʻu ʻa e tali ki he fehuʻi “Ko e hā naʻe vahevahe ʻe he kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo e ngaahi ʻamanaki, ngaahi holi, ngaahi ongo, mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakai kei talavoú?” ʻOku fakamālohia ʻene fakakaukau ki heʻene kau akó ʻi heʻene lau e ngaahi lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa: “Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, tuku ke u toe fakaongo atu, kapau naʻe tuʻu ʻi heni e Fakamoʻuí ʻi he ʻahó ni, te Ne fakahaaʻi mai ʻEne ʻofa taʻe fakangatangata ʻiate koé, mo ʻEne falala kakato kiate koé” (“Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mālohinga ʻo e Toʻu Tupú,” Liahona, Nōvema 2022, 12).

Fakaangaanga

  • Ako ha pōpoaki fakaepalōfita kimuí ni pea kumi ha ngaahi fakakaukau ʻe tokoni ke mahino kiate koe ʻa e founga ʻoku ʻafioʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo kau akó.

Fakatahaʻi

  • Hiki ha lisi ʻo e ngaahi lea fakaepalōfita mei he taʻu kuo hilí ʻoku tokoni ke ke vakai ki he toʻu tupú ʻi he fofonga ʻo e Tamai Hēvaní.

Aleaʻi pe Fakalaulauloto

ʻOku lava fēfē ʻe hoʻo vakai ki he toʻu tupú ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá ʻo liliu hoʻo tōʻonga kiate kinautolú?

  • Ko e hā ha ngaahi fakamatala fakaepalōfita kuó ne tokoniʻi koe ke ke vakai ki he toʻu tupú ʻi he founga ʻoku ʻafioʻi ai kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní, pea ko e hā ha faikehekehe kuo hoko kiate koe?

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi kehe te ke ala fakalaulauloto ki ai lolotonga hoʻo ako ʻa e ngaahi pōpoaki fakaepalōfitá ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí?

Fie Ako Lahi Ange?

  • Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki he Taʻengatá” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 15 Mē 2022), ChurchofJesusChrist.org

  • Dale G. Renlund, “ʻI he Fofonga ʻo e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 93–94

  • Chad H Webb, “Ko Hono Kau Fakafofongá” (Fakamafola ʻo e ako fakataʻu ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú, 21 Sānuali 2022), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org