Seminare
Faaaliga 2–3, Vaega 1


Faaaliga 2–3, Vaega 1

“Ua Ou Iloa Au Galuega”

Ata
PAINTING BY GREG Olson of Christ knocking on a door

E silafia e Iesu Keriso i tatou uma taitoatasi. Na te silafia mea o loo lelei ona tatou faia, ma Na te silafia mea e mafai ona tatou faia ia lelei atu ina ia avea atili e faapei o Ia. I savali eseese i ekalesia taitasi e fitu i Asia, sa tusifaamaumau ai e Ioane le siufofoga o Iesu Keriso o loo faailoa ai galuega lelei a le Au Paia ma lapataia ai i latou i mea e manaomia ona latou suia. O lenei lesona e mafai ona uunaia ai oe e faalogo i le siufofoga o le Faaola o loo faailoa atu au galuega lelei ma tuuina atu ia te oe se faasa’oga e manaomia.

O le taulai atu e fesoasoani i tagata aoga. I le taimi o sauniuniga o le lesona, taulai atu i tagata aoga ae le na o anomea o le lesona. Fesili atu “O le a se mea o le a fai e tagata aoga i le vasega i le aso?” po o le “E mafai faapefea e tagata aoga ona maua upumoni o le a anoa ia i latou?”

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e faailoa mai po o fea o vaega o o latou olaga ua latou lagona e ono fiafia i ai le Faaola. O se vaega o lenei valaaulia, e mafai e tagata aoga ona tatalo ma ole atu i le Tama Faalelagi e fesoasoani ia latou malamalama i mea o loo lelei ona latou faia. E mafai foi ona latou fai atu i o latou matua e fesoasoani ia i latou.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

Ia maitau o savali a Ioane o loo aofia ai foi folafolaga a le Faaola ia i latou o e manumalo i tofotofoga ma luitau o le olaga faaletino. O le a talanoaina auiliili atili lenei mea i le lesona o le a sosoo ai.

Faalogo i le siufofoga o le Faaola

Faaali atu se ata o Iesu o loo tuitui i se faitotoa a o mafaufau tagata aoga i le fesili lenei.

Ata
Jesus Christ depicted knocking on a door. Christ is portrayed wearing red and white robes. The painting illustrates the concept of Christ “knocking on the door,” as described in scripture. There is no doorknob depicted in the painting, symbolizing that the door must be opened from within.
  • O a ni ou lagona e i ai pe afai e te faalogoina se tu’itu’i i le faitotoa o lou fale ma iloa ai o le Faaola? Aisea?

I lana savali i tagata o le Ekalesia i Laotikaia (lea sa faatuina ai se tasi o ekalesia e fitu na tusi atu ai Ioane i Asia; tagai i le Faaaliga 1:11), sa faaiuina ai e Ioane i se valaaulia mai ia Iesu Keriso.

Faitau le Faaaliga 3:20 ma faailoa mai le valaaulia a le Faaola.

Faaalu sina taimi e fesoasoani ai ia malamalama le vasega i le faatusa o Iesu o loo tu i le faitotoa ma tuitui atu. Mafaufau e talanoaina le uiga o le tuitui atu o Ia ma afio mai ma talisua faatasi ma i tatou i o tatou aso. Mo se faataitaiga, a o tatou valaaulia le Faaola i o tatou olaga e mafai ona Ia tuuina mai le malosi, tausiga, ma le mafanafana i o tatou agaga.

  • O le a sou manatu o le a le uiga faafaatusa o le Faaaliga 3:20 ?

  • Aisea ua e manatu ai e tuitui mai le Faaola i le faitotoa nai lo le tau lava o le ulufale atu i totonu?

  • E mafai faapefea ona e tatalaina le faitotoa ia Iesu Keriso ma saili ia lagona atili i Lona siufofoga?

  • O le a se mea na e faia talu ai nei e te lagona ai Lona siufofoga ma tatala ai le faitotoa?

E ui o Ioane o le avefeau, o Iesu o le siufofoga o savali i ekalesia e fitu. A o e suesue i savali i le Faaaliga 2–3, faalogo mo le siufofoga o Iesu Keriso ia te oe. Mafaufau i ni auala e mafai ona e tatalaina ai le faitotoa e faataga ai le Faaola e faatasi atu ma faamalosi ia te oe.E ui o savali taitasi e fitu e tulaga ese, ae o loo i ai foi ni isi o mea e talitutusa ai.

O le a maua e tagata aoga le avanoa e suesue auiliili atili ai nei fuaiupu i se taimi mulimuli ane o le lesona. Mo lenei gaoioiga, tau lava o le valaaulia o i latou e faailoa ma talanoaina le taua o le fasifuaitau fai soo “Ua ou iloa au galuega.”

Vaavaai ma mafaufau e maka le fasifuaitau faia soo “Ua ou iloa au galuega” i le Faaaliga 2:2, 9, 13, 19 ; 3:1, 8, 15 . O loo faamaumau e Ioane le siufofoga o Iesu Keriso i nei fuaiupu, ma o loo faatusaina foi lea i le finagalo o le Tama Faalelagi.

  • Aisea e ono taua ai ona malamalama e faapea o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ua “iloa [au] galuega”?

O se upumoni e tasi o le a tatou maua i le Faaaliga 2–3 e faapea, ona e silafia e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i tatou taitoatasi, e mafai ona La faailoa mai a tatou galuega lelei ma lapataia i tatou i suiga manaomia. Vaavaai mo faamaoniga o lenei upumoni a o e suesue i fautuaga i ekalesia e fitu.

Fautuaga i ekalesia e fitu

Faaali atu le faafanua ma mau faasino nei. Mafaufau e suesue se tasi o ekalesia e fitu faatasi o se vasega e faataitai ai pe faapefea ona tali ia fesili o loo mulimuli mai i mau faasino. Ona mafai lea ona vaevaeina ekalesia o loo totoe i le vasega. Valaaulia tagata aoga e suesue fuaiupu ma tali fesili e i latou lava pe i ni vaega toalaiti. Asiasi atu i tagata aoga a o latou suesue ma tuuina atu le fesoasoani pe a manaomia.

O faamatalaga o loo i mau faasino nei ma le vaega o “Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga” e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e malamalama ai i upu ma fasifuaitau faigata.

Ata
Map of the Mediterranean.

Vaai i le faafanua o ekalesia e fitu ma filifili ia le itiiti ifo ma le lua ni ekalesia e suesue i ai. Vaavaai mo galuega lelei o loo faailoa mai e Iesu Keriso i ni isi o ekalesia ma aoaiga na Ia tuuina mai i ekalesia taitasi.

  1. Efeso ( Faaaliga 2:1–7): O le au Nikalaitai o se vaega faalelotu sa fai mai e mafai ona latou faia agasala faalefeusuaiga e aunoa ma se faasalaga ona o le alofa tunoa o le Atua o le a laveaiina ai i latou.

  2. Semurana ( Faaaliga 2:8–11)

  3. Perekamo ( Faaaliga 2:12–17): O le aoaoga faavae a Palaamo e faasino i le solia o poloaiga a le Atua e faamalie ai manaoga faalelalolagi po o le sailia o viiga a tagata (tagai i le 2 Peteru 2:15). Maitau le faauigaga o le au Nikalaitai o loo i luga.

  4. Tuatira ( Faaaliga 2:18–29)

  5. Sarataisa ( Faaaliga 3:1–6)

  6. Filatelefaia ( Faaaliga 3:7–13): O lenei savali e na o galuega lelei e faailoa mai ai.

  7. Laotikaia ( Faaaliga 3:14–22): O lenei savali e na o le faasa’oina o galuega le atoatoa. Ia maitau o le faaleogalua o lona uiga o le le tuuto atoatoa atu i le talalelei a Iesu Keriso.

  • O a galuega lelei na faailoa mai e Iesu Keriso? O faapefea ona e vaaia ni galuega lelei faapena i tagata o le Ekalesia i o tatou aso?

  • O le a se faasa’oga po o se fautuaga na tuu atu e Iesu i le ekalesia na e filifilia? Aisea e lelei ai foi lenei fautuaga mo le Ekalesia i aso nei?

A uma ua lava se taimi, valaaulia tagata aoga e faasoa mai i le vasega mea sa latou aoaoina. Mafaufau e fai se lisi o galuega lelei ma faasa’oga manaomia i luga o le laupapa. A o talanoaina le isi fesili, e mafai ona valaaulia tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga mai le gaoioiga sauniuni.

  • Aisea e tulagaese ai le talafeagai o Iesu Keriso e na te silafia ai mea o loo lelei ona tatou faia ma pe faapefea ona manaomia ona tatou faaleleia?

Fautuaga mo lou lava olaga

Sa fautuaina e Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018) i tatou e tatala le faitotoa ma faataga le Faaola i o tatou olaga. Faitau le faamatalaga lenei pe matamata le ata “Mrs. Patton—ua Toe Faaauau le Tala” mai le faailotaimi 15:08 i le 15:56, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

Ata
Official portrait of President Thomas S. Monson, 2008.

Faatasi ai ma le malosi atoa o lo’u agaga ou te molimau atu ai e alofa lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou uma taitoatasi. Na te faafofogaina tatalo a e loto faamaulalo; Na te faafofogaina a tatou tagisaga mo se fesoasoani. … O Lona Alo, lo tatou Faaola ma le Togiola, o loo fetalai mai ia i tatou taitoatasi i le aso nei: “Faauta, ou te tu atu i le puipui ma tu’itu’i atu; ai se tasi e faalogo mai i lo’u leo, ma tatala mai le puipui, ou te ulufale atu ia te ia” [ Faaaliga 3:20 ].

Pe o le a tatou faalogo atu ea mo lena tu’itu’i? Pe o le a tatou lagona ea lena leo? Pe o le a tatou tatala atu ea le faitotoa i le Alii, ina ia mafai ona tatou maua le fesoasoani ua Ia sauni e tuuina mai? Ou te tatalo o le a tatou faia.

(Thomas S. Monson, “Mrs. Patton—ua Toe Faaauau le Tala,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 24)

Toe tepa i tua i le ata o Iesu o loo tu’itu’i i le faitotoa ma manatunatu i mea ua e aoaoina.

Mafaufau e tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai i fesili nei ma tali i a latou api faamaumau mo suesuega.

  • O le a sou manatu o le a le mea ua finagalo le Faaola ia e iloa o loo lelei ona e faia?

  • O le a se mea atonu e uunaia oe e le Faaola e sui i lou olaga?

Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai

O se faatomuaga ia Iesu Keriso

O savali taitasi e fitu e amata i se faatomuaga o Iesu Keriso. Faamanatu i tagata aoga le faafaatusa sa latou aoaoina i le Faaaliga 1. Valaaulia i latou e suesue le fuaiupu muamua o savali taitasi na auina atu i ekalesia taitasi e fitu, ma vaavaai mo se faamatalaina o Iesu Keriso (tagai i le Faaaliga 2:1, 8, 12, 18 ; 3:1, 7, 14). Ona valaaulia lea o tagata aoga e faasoa mai i le vasega mea ua latou aoaoina e uiga i le Faaola mai faamatalaga taitasi.

O le tuuto atoatoa atu ia Iesu Keriso

A uma ona iloa e tagata aoga e faapea, o le Au Paia i Laotikaia sa “faaleogalua” (tagai i le Faaaliga 3:15–16), valaaulia i latou e mafaufau pe faape’i foliga o le faaleogalua i le talalelei. Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i fesili nei: I se fua o le 1–10, e faapefea ona e fuaina lau tautinoga ia Iesu Keriso? Ina ia aloese mai le faaleogalua, o le a se mea e mafai ona e faia ina ia faafetaui atili ai lau tautinoga i le Faaola ma Lana tautinoga ia te oe?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e aoao atili e uiga i le tuuto atoatoa, mafaufau e matamata le vitio “O Soo Moni o le Faaola” mai le faailotaimi 2:22 i le 4:37, o loo maua i ChurchofJesusChrist.org. Faamalamalama atu e faapea, i Ausetalia o le fasifuaitau “fair dinkum” o lona uiga ia tuuto atoatoa atu pe le faapa’ole, o le faafeagai o le faaleogalua. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea e talitutusa ai tala a Elder Vinson ma le tuuto atu i le talalelei a Iesu Keriso.