Seminare
Mataio 5:48


Mataio 5:48

“Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio”

Ata
Head and shoulder image of Jesus Christ. Christ is depicted with one arm raised as He participates in the creation of the earth. Galaxies and stars are depicted in the background.

Ina ua uma ona aoao i Faaamuia ma le tulafono maualuga atu, sa tuu mai e le Faaola se poloaiga e faatatau i uiga auaumama o Lona Tama o i le Lagi. O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani atu ia te oe ia e malamalama i le poloaiga a le Faaola ia “atoatoa ona lelei … e pei o lo [tatou] Tama o i le lagi e atoatoa ona lelei o ia” (Mataio 5:48).

Saili ma le agaga tatalo le fesoasoani mai a le Alii ao e aoao atu. O le aoao atu o le talalelei o le galuega a le Alii, ua Ia finagalo ia e manuia i lena galuega. Afai e te saili ia te Ia i aso uma, e te lagonaina ma maitauina Lana fesoasoani (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:5–8).

Tapenaga a tagata aoga: Ao lei amata lenei lesona, valaaulia tagata aoga, pe afai e mafai, e aumai i le vasega ni o latou ata sa pue ao laiti. Atonu e sili atu ona aoga le vave fai o lenei mea po o se vaiaso ma le fesoasoani a matua.

Gaoioiga e Mafai ona Fai e Aoao Mai Ai

Na faapefea ona suia oe?

Mafaufau e faaaoga fesili nei pe o ni fesili foi faapea e fesoasoani ai i tagata aoga ia latou iloaina pe na faapefea ona latou tuputupu ae ma suia talu mai lo latou laiti.

Sue se ata o le taimi sa e laitiiti ai, pe mafaufau pe na faapei lou tagata i le taimi sa e laitiiti ai.

  • Ua faapefea ona e tuputupu ae pe suia faaletino pe faaleagaga talu mai lena taimi?

  • Aisea e te manatu ai o suiga o se mea o le natura ma se vaega taua o le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

  • Ua faapefea ona e tuputupu ae i nai tausaga talu ai ia e avea atili ai e pei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? Afai e te lagonaina e lei lava lou tuputupu ae faaleagaga, o a ni mea o loo taofia ai oe, ma o le a se mea e mafai ona e faia e suia ai lenei mamanu?

Faitau i le Mataio 5:48, vaavaai pe na faapefea ona faaiu e le Faaola Ana aoaoga mai le mataupu 5 . Manatua o le upu Eleni mo le atoatoa e pei ona faaaogaina i lenei fuaiupu e mafai ona faaliliuina o le “mae’a, uma [po o le] atoa ona atiina ae” ( Mataio 5:48, vaefaamatalaga e).

Mai aoaoga a le Faaola i le Mataio 5:48 tatou te aoao ai ua poloai mai Iesu Keriso ia tatou atoatoa e pei o le Tama Faalelagi.

  • O le fea o aoaoga a le Faaola mai le Mataio 5 ua musuia oe e te galue ai nei ina ia avea atili ai e faapei o le Tama Faalelagi? E faapefea?

E mafai ona aoga i tamaiti aoga le faaaoga o ni nai minute e toe iloilo ai aoaoga mai le Mataio 5, e aofia ai ma ni a latou tusigamanatu ia latou tusitusiga paia po o api talaaga mo suesuega.

  • O a ni ou lagona i le poloaiga a le Faaola ia atoatoa ona lelei ?

  • E mafai faapefea e le le malamalama i lenei poloaiga ona i ai se aafiaga le lelei i la tatou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Malamalama i le uiga o le “atoatoa ona lelei”

Mafaufau e vaevae le vasega i vaega toalaiti e suesue ai i saunoaga nei a Peresitene Russell M. Nelson, Elder Jeffry R. Holland, ma Elder Gerrit W. Gong. E mafai ona lolomi ni kopi o nei faamatalaga ma tuu solo i le potu pe faaali foi i nisi auala.

Faitau i le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson, Elder Jeffrey R. Holland o le Korama o Aposetoo e Toasefululua, ma Elder Gerrit W. Gong o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, ma vaavaai mo se fesoasoani po o se faamafanafanaga i la tatou malaga ia atoatoa ona lelei e pei o le Tama Faalelagi.

Ata
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

I le Mataio 5:48, o le upu atoatoa sa faaliliuina mai le upu Eleni o le teleios, o lona uiga “ua atoa.” … O le fatuga faasino o le veape o le teleiono, o lona uiga o le “ia tau i se faaiuga mamao, ia atoatoa ona atiina ae, ia faamae’a, pe faauma.” Faamolemole ia maitau o le upu e le faauiga i le “saoloto mai mea sese”; ae o le “ausia o se faamoemoega mamao.” …

… Tatou te le manaomia ona faanoanoa i a tatou taumafaiga lelei e agai atu i le atoatoa, e foliga mai nei e matua faigata ma e le muta. O loo faatalitali le atoatoaga. E oo mai lona atoatoaga pe a maea le Toetu ma e na o le Alii lava e ala ai. O loo faatalitali mai mo i latou uma o e alolofa ia te ia ma tausia ana poloaiga.

(Russell M. Nelson, “Faatali mo le Atoaga,” Ensign, Nov. 1995, 86, 88)

Ata
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

Uso e ma tuafafine, o i tatou uma lava o loo saili atu i se olaga sili FaaKeriso nai lo le faamanuiaina masani i le olaga. … Afai tatou te tutumau, ona i ai lea o se mea i le faavavau o le a faamaea ai lo tatou faaatoatoaina—o le faauigaga lea o le Feagaiga Fou o le atoatoaga.

Ou te molimau atu i lena taunuuga sili, lea ua faaavanoa mai ia i tatou e le Togiola a le Alii o Iesu Keriso, o Ia lava e faaauau pea “mai le alofa tunoa i le alofa tunoa” [ Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:13 ] seia oo i Lona tino ola pea sa Ia maua ai le atoatoaga o le mamalu selesitila.

(Jeffrey R. Holland, “Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio—I Le Iuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 42)

Ata
Official Portrait of Gerrit W. Gong. Photographed in 2018.

O le upu atoatoa … o nisi taimi e sese ai faapea o le uiga o le le faia lava o se mea sese. Atonu o oe po o se tasi e te iloa o loo taumafai malosi ina ia atoatoa i lenei auala. Ona o lena atoatoa e masani lava e foliga mai e le mafai ona ausia, e oo lava ia tatou taumafaiga e sili ona lelei e mafai ona maua ai i tatou le popole, lotovaivai, po o le le lava. Tatou te taumafai e aunoa ma se faamanuiaina e pulea o tatou tulaga ma tagata o siomia ai i tatou. Tatou te popole i vaivaiga ma mea sese. O le mea moni, o le tele lava o lo tatou taumafai, o le mamao foi lea o lo tatou lagonaina o le tulaga atoatoa o tatou sailia. …

O se malamalama sese i le uiga o le ia atoatoa e mafai ona iu i le fiaatoatoa—o se uiga faaalia po o se amioga e avea ai se manao matagofie ina ia lelei ma faaliliuina i se faamoemoega le talafeagai ina ia atoatoa nei. O le fiaatoatoa o nisi taimi e oo mai i le lagona faapea ua na o i latou e atoatoa e tatau i ai le alofaina po o le faapea tatou te le agavaa mo le fiafia seiloga ua tatou atoatoa.

(Gerrit W. Gong, “Faaatoatoaina ia Keriso,” Liahona, Iulai 2014, 14–15, 17)

Ia manatua o tatou taumafaiga uma e tausi poloaiga ma salamo i a tatou agasala e le taitai lava pe afai e leai le faamamaina mai le agasala ma le toetu mai le oti ua tatou mauaina mai Iesu Keriso le Faaola e ala i Lana Togiola. (Tagai i le 2 Nifae 25:23 ; Alema 34:9–10 .)

Afai e manaomia e tagata aoga se fesoasoani atili ia malamalama ai i le poloaiga ina ia atoatoa, pe o tauivi foi ma le manatu faavae o le fiaatoatoa, e ono mafai ona fesoasoani le vitio “Perfectionism: Will I Ever Be Good Enough?” i le vaega o le “Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai.”

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu i le vasega mea sa latou talanoaina i a latou vaega.

Ina ia malamalama atili le vasega i le matafaioi a le Faaola i le fesoasoani mai ia tatou atoatoa, mafaufau e faitau ma faatalatalanoa le Moronae 10:32 .

O ni fesili e mafai ona faaaoga mo talanoaga

Mafaufau pe faaaoga se tasi pe sili atu o fesili nei e tuu atu i le vasega e latou te talatalanoa iai. Po o le faaali atu o fesili nei po o ni fesili e talitutusa iai ma valaaulia tagata aoga e tali se lua pe sili atu o na fesili i totonu o a latou api talaaga mo suesuega. A maea, e mafai ona talatalanoa le vasega i mea na latou tusia.

  • O le a se mea e aoaoina ai tatou e upu a nei perofeta i le uiga o le “ia atoatoa ona lelei”?

  • O le a se mea e aoaoina ai tatou e perofeta i mea e le o faauigaina e nei upu?

  • O le a le matafaioi a le Faaola i le fesoasoani ina ia atoatoa ona tatou lelei?

  • O le a se mea e te iloaina e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e te maua ai le faamoemoe faapea o le a i ai se aso e te atoatoa ai e faapei o i La’ua?

  • O a ni taumafaiga faaleagaga, faaletino, faaleagafesootai, pe faaleatamai o e faia i le taimi nei e avea atili ai e faapei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Mafaufau e molimau e uiga i le Faaola, o Ana aoaoga i le Mataio 5, ma Lana matafaioi i le fesoasoani mai ia i tatou ia atoatoa e faapei o le Tama Faalelagi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

E mafai faapefea ona atoatoa ona lelei o la’u amio?

Na aoao mai Elder Scott D. Whiting o le Fitugafulu e faapea:

Ata
Official Portrait of Elder Scott D Whiting. Photographed in March 2017.

O le poloaiga ia avea e faapei o Ia, e le o faamoemoe ia e lagona ai le ta’usalaina, le lē agavaa, po o le lē alofaina. O o tatou aafiaga uma i le olaga faitino e faatatau i le alualu i luma, tofotofoina, toilalo, ma faamanuiaina. …

Ua lava lou lelei, e alofagia oe, ae e le faapea ai la ua e atoa. O loo i ai le galuega e tatau ona faia i lenei olaga ma le isi. E na o Lana fesoasoani faalelagi lava e mafai ai ona tatou alualu ai uma i luma i le avea ai e faapei o Ia.

I nei taimi ua foliga mai ai ua “vāvāō mea uma; ma … [e foliga mai] ua oo mai le mata’u i tagata uma” [ Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:91 ], e pau lava o le tali, pau le vaifofo, o le tauivi lea ia avea e faapei o le Faaola, le Togiola o tagata uma, le Malamalama o le Lalolagi, ma ia saili atu i Le na tautino mai, “O A’u o le ala” [ Ioane 14:6 ].

Ou te iloa o le avea e faapei o Ia e ala i Lana fesoasoani ma le malosiaga faalelagi e mafai ona ausia i lea la’a ma lea la’a. Pe ana le mafaia, semanu Na te le tuuina mai ia i tatou lenei poloaiga [tagai i le 1 Nifae 3:7 ].

(Scott D. Whiting, “Avea Faapei o Ia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2020, 14)

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Mai Ai

O se isi auala e mafai ona amata ai lenei lesona: O le faia o se mea e foliga mai e le mafai ona fai

Fesoasoani i le vasega ia iloa pe a maua le vaaiga e tatau ai, faatonuga ma le fesoasoani, e mafai lava ona fai o mea e foliga mai e le mafai ona fai. Mafaufau e faataitai muamua lenei gaoioiga ao lei amataina le vasega.

Togafiti o le savali-i-totonu-o-le-fasipepa: Tufa atu i tamaiti aoga se laupepa atoa ma ni seleulu. Faatonu i latou e oti ese se vaega o le laupepa ina ia maua se avanoa e mafai ona latou savavali ai i totonu. A uma ona tuu atu le avanoa e latou te taumafai (ae e le manuia), tuu atu i ai faatonuga nei ma se laupepa fou:

Laasaga 1: Gaugau le laupepa i le itu umi.

Laasaga 2: Ia faasaga atu ia te oe le itu ua gaugauina, ia otioti ni laina se valu ia tutusa lelei le mamao ia tau i le itu taumamao o le pepa, ae ia totoe se va e 1 le senitimita (1/2 inisi) mai le itu faafeagai ina ia le oti atoaina le pepa.

Laasaga 3: Liliu le pepa ina ia faau ese le pito o le gagau mai ia te oe. Otioti ni laina se fitu i va o otiga sa e faia muamua, ma ia gata foi i le va e 1 le senitimita (1/2 inisi) mai le gagau ina ia le oti atoaina le pepa.

Laasaga 4: Toe i le pito sa gaugau. O otiga e valu sa e faia i le pito sa gagau e maua ai ni pu e iva. Otioti gauga o pu taitasi sei vagana ai le vaega muamua ma le vaega mulimuli.

Laasaga 5: Talatala ma le faaeteete le pepa ina ia le masae. Ua tatau nei ona i ai se pu lapoa e mafai ona e ofi ai.

Malamalama i le fiaatoatoa

Afai e aoga ma i ai se taimi i le lesona, mafaufau e faaali le vitio “Perfectionism: Will I Ever Be Good Enough?” (4:33), e maua i le ChurchofJesusChrist.org.

Sa aoao atu e le Faaola ia Sa Nifae e uiga i le atoatoa

Faatusatusa mea sa aoao mai e le Faaola ao lei Toetu o Ia e uiga i le atoatoa (tagai i le Mataio 5:48) i mea sa Ia aoao atu i a Sa Nifae ina ua mavae Lona Toetu (tagai i le 3 Nifae 12:48). Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e faaaoga auala faatekinolosi e fefaasinoai ai nei fuaitau ia latou tusitusiga paia. A manaomia, faasino atu iai sa faaaofia e le Faaola Ia lava i le faamatalaga o le atoatoai i Sa Nifae. Talatalanoa i mea e aoaoina ai tatou e nei fuaitau.

Gaoioiga i le Lauga i luga o le Mauga mo le api talaaga

Afai na valaaulia tagata aoga e amata se tusiga i totonu o a latou api talaaga mo le lesona i le “Mataio 5:1–12”, mafaufau e valaaulia foi i latou e faaopoopo atu o latou manatu ma lagona mai le lesona o le aso i lena tusiga i le api talaaga.