Seminare
Mataio 2:11–23


Mataio 2:11–23

“Ua Lapataia i latou e le Atua”

Ata
Joseph leading a donkey by a rope, Mary is walking along the side of the donkey holding a young Jesus on their way to Egypt. Outtakes include Mary walking with Jesus ahead of Joseph as well as Mary walking behind

Ina ua maea ona tuu atu meaalofa a Makoi i le pepe Keriso, sa lapataia latou e le Alii e aua nei foi ia Herota le tupu. Sa faaali atu le agelu ia Iosefa i le miti ma fai iai e ave lona aiga i Aikupito. O lapataiga nei na laveai ai Iesu ao laitiiti mai e Herota o tamaiti e ta’ilua tausaga le matutua ma lalo ifo mai i Peteleema ma nuu tuaoi uma. Ina ua mavae le oti o Herota, sa toe faatonu Iosefa e le Alii e toe foi i Isaraelu. E pei lava ona faamanuia e le Alii le Au Makoi, Iosefa, ma Maria i faaaliga, e finagalo foi o Ia e faamanuia oe i faaaliga. I lenei lesona e faailoa atu ni auala e mafai ona faafesootai atu le Alii ia te oe. E moomia foi lou vaai pe maua nei fesootaiga i lou lava olaga.

Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mataupu faavae O se tomai faapitoa e taua tele mo tagata aoga ona maua ma faataitai i lo latou taimi i le seminare, o le tomai lea e faailoa ai mataupu faavae mai mau. A mafai ona faailoa e tagata aoga mataupu faavae, o le a faateleina lo latou tomai e malamalama ai ma ola i le talalelei.

Tapenaga mo tagata aoga: Faatonu le vasega e ua’i i auala o loo taumafai le Alii e talanoa atu ai ia i latou, e aofia ai faaaliga ma musumusuga mai le Agaga Paia. Faamalosiau atu i tagata aoga ia faamau i lalo nei fesootaiga.

Galuega e Mafai ona Faaaoga e Aoao Mai Ai

Ua Lapataia e le Alii le Au Makoi ma Iosefa

Mafaufau e faaali fesili nei. Ina ia fesoasoani atu i tagata aoga ia iloa mea ua latou iloa ma mea atonu latou te le iloa e uiga i le mauaina o faaaliga, valaaulia i latou e tali fesili nei i a latou api talaaga mo suesuega.

Mafaufau i auala ua faafesootai atu ai le Tama Faalelagi ia te oe i lou olaga, ma tali fesili nei.

  • O le a se lelei ua e manatu ua e iloa ai ua fesootai mai le Tama Faalelagi ia te oe?

  • O a ni auala ua tuuina atu ai e le Atua ni faaaliga poo ni taiala ia te oe?

  • O le a le vaega o lou olaga e te lagona e sili ona e moomia ai le taiala ma le taitaiga mai le Tama Faalelagi?

Mafaufau e fesili i le vasega e faasoa mai ni auala e fesootai mai ai le Atua ia i latou pe valaaulia i latou e fai mai ni a latou fesili e uiga i faaaliga.

A o outou suesueina le Mataio 2, o le a e maua le avanoa e aoao ai e uiga i le mauaina o le taiala ma le taitaiga mai le Tama Faalelagi.

I le taimi sa soifua mai ai le Faaola, o Herota le Silisili sa avea ma tupu o Iutaia. O ia o se tagata amioleaga tele. Ina ua feiloai o ia ma le Au Makoi, na ia poloaiina i latou e toe foi atu ma logo atu ia te ia mea sa latou mauaina e uiga i le pepe o Keriso (vaai le Mataio 2:8). Ona o le amioleaga o Herota, na lapataia ai le Au Makoi e le Atua ma auina atu se agelu e lapata’ia Iosefa i se miti.

O le faamoemoe o le isi vaega o le lesona o le fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai mataupu faavae pe a latou suesue i tusitusiga paia.

Ao e suesueina tusitusiga paia, e taua ona e iloilo mai mataupu faavae. O se mataupu faavae o se mea moni e tumau faavavau e mafai ona maua ai se isi vaaiga ma fesoasoani atu ia te oe i le faiga o au filifiliga. E mafai ona tatou faailoa soo mataupu faavae e ala i le taliina o fesili e pei o fesili nei:

  • O le a sou manatu i le sini autu o lenei tala?

  • O le a sou manatu, pe aisea na faaaofia ai e le tusitala nei mea na tutupu po o nei tala i totonu o latou faamaumauga?

  • Mata o a lesona na faamoemoe i ai le tusitala tatou te aoaoina?

Filifili se tasi o fesili o i luga, e tali a o e mafaufau loloto i le Mataio 2:11-16 .

A manaomia, fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai a latou lava mataupu faavae. Fuafua e valaaulia tamaiti aoga e tusi a latou mataupu faavae i luga o le laupapa. Faamalo atu i tagata aoga pe a latou faailoa mai mataupu faavae. E mafai e tagata aoga ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: O le Alii e mafai ona logoina i tatou ma puipui mai lamatiaga.

  • E faapefea ona fesoasoani ia te oe le mataupu faavae na e faailoa mai, i faaiuga i lou olaga?

O le a lapataia i tatou e le Alii

Mai le Mataio 2:11-16, atonu sa e faailoa maia se mataupu faavae e uiga i le mauaina o lapataiga mai le Alii. O Peresitene Boyd K. Packer (1924-2015) o se tasi o le Korama o Aposetolo e Toasefululua sa tuuina mai se folafolaga e uiga i lapataiga e ala mai i le Agaga Paia.

Ata
Final official portrait of Elder Boyd K. Packer, President of the Quorum of the Twelve Apostles, 2000. Passed away 3 July 2015.

E le o faamoemoeina e te ola i lenei olaga e aunoa ma le faia o se mea sese, ae mautinoa o le a e le faia se mea matuia e aunoa ma se lapataiga muamua o oe e uunaiga a le Agaga Paia. O lenei folafolaga e faatatau i tagata uma o le Ekalesia.

(Boyd K. Packer, “Fautuaga i le Autalavou,” Ensign po o le Liahona, Novema 2011, 18)

  • O le a se mea ua finagalo le Tama Faalelagi e lapataia ai i tatou e ala i le Agaga e uiga i Lona natura ma uiga?

  • Pe mata e faapefea mo oe i le taimi nei ma le lumanai lou vaavaai mo tali i uunaiga ma lapataiga a le Agaga Paia?

Ua foi Iosefa, Maria, ma Iesu mai Aikupito

Mafaufau i le taimi avanoa ma manaoga o le tagata aoga ma, fetuunai le isi vaega o le lesona e tusa ai. Mo se faataitaiga, e mafai ona faitau le vasega i le Mataio 2:19-23 ma faailoa ni a latou lava mataupu faavae, e mafai ona latou aotele ia fuaiupu, pe e mafai foi ona latou talanoaina auala e mafai ona fesootai mai ai le Alii ia i tatou.

I le Mataio 2:19-23, na tatou faitau ai ina ua oti Herota, na tuu atu e le Alii ia Iosefa le isi feau a o i ai o ia, Maria ma Iesu i Aikupito. Mai nei fesootaiga ma Iosefa, tatou te iloa ai a tatou mananao e faalogo ma usiusitai, e mafai ona tatou maua faaaliga ma taiala.

Faitau i le Mataio 2:19-23, ma vaavaai mo faamatalaga o loo aoao mai ai lea mataupu faavae.

Ao faasoa le vasega i mea na latou maua, fesoasoani iai ia malamalama i ni nai auala e mafai ai ona fesootai mai le Agaga Paia ma i tatou. Mafaufau e faaaoga nisi o anomea mai vaega o le “Tala ma Faamatalaga o Talaaga” ma le “Galuega Faaopoopo e Aoao Mai Ai”.

Atonu e maua foi e le vasega le malamalama atili pea matamata i le ata “Taulimaina o Faaaliga” (4:17), ma maitau ni auala e ono musumusu mai ai le Agaga Paia. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

I le Mataio 2, na faafesootai atu le Atua i le Au Makoi ma Iosefa e ala i miti ma asiasiga a agelu. E tele foi isi aula e fesootai mai ai foi le Tama o i le Lagi i Ana fanau, e aofia ai musumusuga ma faaaliga mai le Agaga Paia. Ao e suesue i le talalelei i lou fale ma le seminare, ia ua’i atu i mea ua aoaoina mai i tusitusiga paia e faapea ma mea o loo aoao mai e le Tama Faalelagi ia te oe e ala mai i le Agaga Paia. E ao ona atili lelei ou suesuega o le talalelei ma iloa mea e patino i lou lava tagata pea e faalogo mo mea oloo aoai ai oe e le Atua e ala mai i Lona Agaga.

Fesili e mafai ona faaaoga mo talanoaga

  • O a ni auala e fesootai atu ai le Alii ia te oe?

  • O le a sou aafiaga na i ai na lapataia ai oe pe taiala e le Agaga Paia? E faapefea ona aafia lou olaga i nei aafiaga?

  • A faapea e te faalogoina le siufofoga o le Faaola o talanoa atu ia te oe e ala mai le Agaga Paia ao e suesue, o le a aafia ai faapefea lou aafiaga i le seminare ona o lenei mea?

  • O le a se mea e te lagonaina e mafai ona e fai ina ia faateleina lou taliaina o taiala ma faaaliga a le Agaga Paia o lea e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e tuu atu ia te oe?

Mafaufau e faasoa atu se aafiaga patino ma valaaulia le vasea e vaavaai mo auala o loo fesootai atu ai le Tama Faalelagi ia i latou i o latou olaga i aso taitasi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

E mafai faapefea ona fesoasoani mai le Agaga Paia ia te au?

Sa aoao mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Official Portrait of President Henry B. Eyring taken March 2018.

O le mafutaga a le Agaga Paia e faia mea lelei ia sili ona faatosina ae faaitiitia le faatauanau o faaosoosoga. E tatau ona lava lea mafuaaga e tatou te naunau ai ia tumau lo tatou agavaa ia faatasi mai pea le Agaga ma i tatou.

(Henry B. Eyring, “O Le Agaga Paia e Fai ma Au Soa,” Ensign po o le Liahona, Novema 2015, 104)

Na aoao mai Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Official Portrait (as of June 2016) of Elder Ronald A. Rasband of the Quorum of the Twelve Apostles.

Na silafia e lo tatou Tama o i le Lagi o le a tatou fetaiai i le olaga faaletino ma luitau, puapuaga, ma faigata; na Ia silafia o le a tatou tauivi ma fesili, faanoanoaga, faaosoosoga ma vaivaiga. Ina ia aumaia ia i tatou le malosi faaletino ma le taitaiga faalelagi, ua Ia tuuina mai le Agaga Paia.

(Ronald A. Rasband, “Tuu Atu i le Agaga Paia e Taitai,” Ensign poo le Liahona, Me 2017, 93)

E mafai faapefea ona ou iloa le taimi e talanoa mai ai le Alii ia te au?

A fia faalogo i ni faataitaiga o isi tagata o maua faaaliga, matamata i le vitio “Taliaina o Faaaliga” (4:17), e maua i le ChurchofJesusChrist.org.

Afai e te manao e aoao atili i uiga i auala e mafai ai e le Agaga Paia ona talanoa mai ia te oe, faitau i le tusiga “O Auala e Valu e Talanoa ai le Atua ia te Oe” tusia e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili (New Era, Setema 2004, 4-8).

Aisea na fasiotia ai e Herota fanau e ta’umamaina?

Ua “atuatuvale” Herota ina ua faalogo ua fanau mai le “Tupu o Tagata Iutaia” ( Mataio 2:2-3), ma manao ai e fasioti ia Iesu ina ia tumau ai lana nofoaiga. Ina ua iloa na fanau mai Iesu i Peteleema pea ma le lua tausaga talu ai, o lea na poloaiina ai e Herota ia fasioti uma tamaiti e lalo ifo o le lua tausaga le matutua (tagai i le Mataio 2:4, 7, 12-16). Ua lauiloa le amio lenei a Herota e faasaga i taufaamata’u sa masalosalo iai, na oo lava i lona toalua ma ona atalii e tolu sa ia fasiotia (tagai i le Lomifefiloi o le Tusi Paia, “Herota”).

Galuega Faaopoopo e Aoao Mai Ai

Auala e mafai ona fesootai mai ai le Agaga Paia ia i tatou

Mafaufau e faaaoga mau nei e fesoasoani ai i le vasega ia iloa auala eseese e mafai ona fesootai mai ai le Alii.

1 Tupu 19:12 ; Ioane 14:26 ; 2 Nifae 32:3 ; Moronae 8:26 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:23 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3 .

E mafai ona fesootai mai le Alii e ala i le seminare

E mafai ona aoga mo le vasega le mafaufau iai ma talanoaina fesili e pei o le “O le a se mea ua e faalogoina mai le Agaga Paia e lei talanoaina i le vasega?” poo le “E mafai faapefea ona e valaaulia le Alii e aoao atu ia te oe ao e suesue i le seminare?” Fautuaina le vasega e tusifaamau taiala ma faaaliga e latou te maua mai le Alii i le seminare. A manomia, tagai ane i le lesona “Aoaoaina e le Agaga Paia.”

O faataitaiga o le lapataia e le Agaga

Afai e aoga mo le vasega pea faalogo i ni faataitaiga a tagata na lapataia e le Agaga Paia, fuafua e faamatala se taasi po o aafiaga uma foi ia e lua:

O Peresitene Wilford Woodruff sa lapataia ia aveese mai lana taavale solofanua (tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff [2004], 46-47).

O Elder Kenneth Johnson o le Fitugafulu sa lapataia lona talavou (tagai i le “Taliaina Musumusuga a le Agaga Paia,” Ensign poo le Liahona, Novema 2002, 89-91).