A o malaga Iesu mai Kalilaia agai atu i Ierusalema, sa faamalolo e Ia lepela e toasefulu. Na o le toatasi lava o i latou na faamaloloina na toe foi e avatu le faafetai ia Iesu. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e lagona ma faaalia lou agaga faafetai i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma isi.
Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai
O ou lagona o loo i ai nei e uiga i le agaga faafetai
I le faaaogaina o upu “masani,” “o nisi taimi,” po o le “leai,” e iloilo ai e oe lava ia fuaitau nei:
Ou te lagona le agaga faafetai mo le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma isi.
Ou te faailoa atu o’u lagona o le agaga faafetai.
O le faaalia o le agaga faafetai ua i ai se aafiaga lelei i lo’u olaga.
A o faaauau au suesuega, saili le taiala a le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe ia iloa pe faapefea e le faaalia o lou agaga faafetai ona mafai ona faamanuiaina ai lou olaga.
Lepela
O le a se mea ua e iloa e uiga i le faamai o le lepela?
O le lepela, ua sili ona taatele anamua nai lo aso nei, o se faamai o le pa’u e mafai ona oo atu ai i le faaleagaina o le tino ma le oti. I taimi o le Tusi Paia, o tagata na maua i le lepela na vavae ese mai tagata lautele ma na manaomia le faailo “E le mama!” e lapatai ai se tasi e taulalata atu ia i latou (tagai i le Bible Dictionary, “ Leper,” “ Leprosy ”).
Faamata o a ni lagona ma tulaga masani o se lepela i lea aso ma lea aso i taimi o le Tusi Paia?
O a nisi o mafuaaga e ono aafia ai talavou i ni lagona faapena i o tatou taimi?
Faitau le Luka 17:11–14, vaai faalemafaufau ma le totoa i mea e te faitauina. O le faitau toto’a, maitau lelei i auiliiliga, ma vaai faalemafaufau i mea e te faitauina e mafai ona taitai atu ai i le tele o aafiaga anoa mai le suesueina o tusitusiga paia.A uma ona faitau nei fuaiupu, taumafai e tali, po o le a lava le tele e te mafaia, o fesili e lima o loo sosoo, e uiga i auiliiliga o loo i le Luka 17:11-14 e aunoa ma le faaaogaina o tusitusiga paia.
Faitau toto’a, maitau lelei auiliiliga
O le a le latalata o lepela i le Faaola?
O a fesili a lepela na fai i le Faaola?
O a fetalaiga a le Faaola na fai atu ia i latou?
E toafia lepela na i ai le faatuatua e faia ai le mea na finagalo i ai le Faaola?
O a mea a lepela sa fai ina ua faamaloloina i latou?
Vaai faalemafaufau i mea o loo e faitau i ai
Mafaufau faapea o oe o se tasi o lepela na faamamaina.
Faamata e faapeī le faamaloloina mai le lepela? Faamata o a ni ou lagona?
Aisea e te manatu ai na tupu le faamalologa i lenei tala “a o latou o”? ( fuaiupu 14).
O le a sou manatu i se mea e te faia i le taimi lava e te iloa ai ua faamamaina oe e le Faaola?
Faitau toto’a le Luka 17:15-19 faaauau pea ona faataitai le vaai faalemafaufau i mea o loo e faitauina ma suesue auiliiliga taua.
O a auiliiliga mai nei fuaiupu e foliga sili ona taua ia te oe?
O le a se mea na e aoaoina e uiga i le faaalia o le agaga faafetai ma faamanuiaga e mafai ona aumai ai?
O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai Lana tali i lē na toe foi mai?
E fiafia le Tama Faalelagi e faamanuia ia i tatou ma o loo faia i le tele o auala. Na Ia auina mai foi le Faaola o Iesu Keriso ma faamanuia Ana fanau e ala i le Faaola. O se tasi upumoni ua tatou aoaoina mai lenei tala o le a o tatou faailoa atu le agaga faafetai mo faamanuiaga ua tatou maua mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, e mafai ona faaatoatoaina i tatou.
Atonu e aoga le iloa afai na faamaloloina lepela mai le mai lepela, latou te manaomia, i lalo o le tulafono a Mose, ona faaali i latou lava i le ositaulaga ina ia mafai ona ta’u mamaina ma toe foi atu i o latou fale ma le sosaiete (tagai Levitiko 14). Tatou te le iloa mafuaaga na ala ai ona le toe foi mai isi alii e toaiva e avatu le faafetai. Na latou faaalia le faatuatua i le Faaola, na usitai, ma na faamaloloina, ae na tau atu e le Faaola i le na toe foi ane ma avatu le faafetai, o lē sa avea ma se Samaria, o lona faatuatua na ia “ola ai” ( Luka 17:19).
O le a le eseesega o le faamaloloina o le lepela ma le ola ai?
O le a se mea na e aoao mai lenei tala e ono aafia ai lou va feagai ai ma le Faaola?
Na faapefea ona aafia lou aoaoina i lou faitauina ma le toto’a, maitauina o auiliiliga, ma le vaai faalemafaufau i nei fuaiupu?
Faitau i saunoaga faaperofetaga nei, mafaufau pe faapefea ona faaaoga nei aoaoga e uiga i le agaga faafetai i le lepela e toatasi ma i lou lava olaga.Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson:
Ata
Official portrait of President Thomas S. Monson, 2008.
O le tuuina atu o le faafetai ma le loto atoa, e le gata e fesoasoani ai ia tatou iloa o tatou faamanuiaga, ae e talaia ai foi faitotoa o le lagi ma fesoasoani mai ia tatou lagonaina le alofa o le Atua.
(Thomas S. Monson, “O Le Meaalofa Faalelagi o le Lotofaafetai,” Ensign po o Liahona, Nov. 2010, 87)
Na faamamafa mai e Peresitene Russell M. Nelson le taua o le lagona o le agaga faafetai i le Alii. Matamata le vitio “Peresitene Russell M. Nelson i le Mana Faamalolo o le Agaga Faafetai” mai le faailotaimi 3:42 i le 4:28 pe faitau le anotusi o loo i lalo.
Ata
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018
I le silia ma le ivasefulu ma le afa o tausaga o lo’u olaga, ua ou faaiuina ai e faapea, o le faitauina o o tatou faamanuiaga e sili mamao atu i lo le toe faitauina o o tatou faafitauli. Po o a lava o tatou tulaga, o le faaalia o le lotofaafetai mo o tatou faamanuiaga o se vaifofo faaleagaga lea e vave maua ai le toomaga ma umi ona tumau.
Faamata e faasao i tatou e le lotofaafetai mai faanoanoaga, lofituina, faavauvau, ma tiga? Leai, ae na te faamālūina o tatou lagona. Na te aumaia ia i tatou se vaaiga sili atu e uiga i le faamoemoega tonu ma le olioli o le olaga.
(“President Russell M. Nelson on the Healing Power of Gratitude,” ChurchofJesusChrist.org)
Ina ia fesoasoani e iloa ma faaleleia lou faailoaina atu o le agaga faafetai mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, kopi le siata lenei i lau api faamaumau suesuega.
Faamanuiaga ua ou mauaina mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso:
Auala e mafai ai ona ou faaalia le agaga faafetai mo nei faamanuiaga:
Ua faamanuiaina oe e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i ni auala anoa ma faaletagata lava ia. Mafaufau loloto ma le toto’a i nei faamanuiaga, ma tusi i le koluma muamua. Atonu e aoga le faia o se tatalo le leoa e ole atu mo le Tama Faalelagi e fesoasoani ia te oe ia iloa le tele o auala ua Ia faamanuiaina ai oe. Ona tusi lea o ni nai auala i le koluma lona lua e mafai ona e faaalia ai le agaga faafetai mo nei faamanuiaga. O fuaiupu nei e ono fesoasoani ia te oe e faatupu manatu: Mosaea 2:20–22 ; Mataio 25:40 ; Filipi 1:1–3 ; 1 Nofoaiga a Tupu 16:29 .
Na faapefea ona e aafia patino i le faaaluina o se taimi e mafaufau loloto ai i nei faamanuiaga?
O le iloiloina o lau lisi o auala e faaali ai le agaga faafetai, o lē fea e te manao faapitoa e faaleleia pe amata ona faia? Aisea? Faamata e faapefea ona e amata?
Fesoasoani i tamaiti aoga e faasoa mai ni aafiaga mai le aoaoina ma le suesueina i le asō. Mafaufau e faatagaina i latou e aoao le tasi i le isi e ala i le faasoaina atu o a latou lisi o faamanuiaga, auala e faaalia ai le faafetai, ma a latou sini mo le faaleleia atili ma le faaaogaina. Molimau atu, pe valaaulia se tamaitiiti aoga e molimau atu, i le mana o le faailoa atu o le agaga faafetai.
Tala ma Faamatalaga o Talaaga
Luka 17:14 . Mata e afaina o le lepela na toe foi mai o ia o se tagata Samaria?
O tagata Samaria o i latou na nonofo i Samaria o o latou “tapuaiga sa fefiloi o ni talitonuga faa-Iutaia ma faapaupau” (tagai O le Taiala i Tusitusiga Paia, “ Tagata Samaria ”). E masani ona vaai maualalo i ai le toatele o tagata Iutaia. Mafaufau pe aisea na taua ai e Luka o le lepela loto faafetai o se Samaria. O le a se mea ua faaopoopo e lenei auiliiliga i lo tatou malamalama i lenei tala? O le a se mea ua aoao atu e lenei mea ia te oe e uiga i le Faaola?
E faapefea ona ese le agaga faafetai nai lo le fai atu faafetai?
Sa aoao mai Peresitene David O. Makei e uiga i le agaga faafetai ma le faafetai atu:
Ata
Crop of portrait of President David O. McKay wearing a dark blue suit and seated in a chair with his hands are clasped.
O le agaga faafetai e loloto atu nai le faafetai atu. O le faafetai atu o le amataga o le agaga faafetai. O le agaga faafetai o le atoaga lea o le faafetai atu. O le faafetai atu atonu e aofia ai na o ni upu. O le agaga faafetai e faaalia i faatinoga.
(David O. MaKei, “The Meaning of Thanksgiving,” Improvement Era, Nov. 1964, 914)
E aafia faapefea lo’u olaga i le agaga faafetai?
O vitio nei o loo faaalia ai aafiaga o le agaga faafetai.
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai
Faatusatusa ma faaeseese
Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e aoao atili e uiga ia Iesu Keriso, valaaulia i latou e iloilo mea e tutusa ma eseese ai mai faamalologa i le Luka 5:12–15 ma le Luka 17:11–19 . O a ni mea o loo faamalamalama ma aoao mai e nei tala eseese e uiga ia Iesu Keriso?
Faaaliga o le agaga faafetai
Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e tusi se tusi i le Tama Faalelagi e faailoa atu ai lo latou agaga faafetai mo faamanuiaga ua Ia tuuina mai ia i latou, aemaise lava e ala i Lona Alo, o Iesu Keriso. O le a se mea e sili ona aoga e ao ona aofia ai i lenei tusi? O le a le eseesega e ono i ai ona o le tusiina o lenei tusi? O ai isi atonu e finagalo le Alii e te aapa atu i ai ma faailoa atu i ai le agaga faafetai?