Seminare
Ioane 17


Ioane 17

O Le Tatalo Faapuluvaga Sili a le Faaola

Ata
Jesus has his eyes closed in prayer, the back of the disciples heads are in the foreground. Outtakes include a view of just the disciples in prayer and just Jesus in a green field with his head bowed in prayer.

Sa ofoina atu e Iesu Keriso Lana Tatalo Faapuluvaga sili (o lona uiga sa Ia aioi atu i le Tama Faalelagi e fai ma sui o Ana Aposetolo ma i latou uma o e talitonu ia te Ia) i se taimi e lei mamao atu ona tigaina ai lea mo a tatou agasala. O se vaega o Lana tatalo, na taua ai e Iesu e faapea, o le iloaina o le Tama ma le Alo o le mauaina lea o le ola e faavavau (tagai i le Ioane 17:3). O lenei lesona o le a uunaia ai oe ina ia e iloa patino atili ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i lou olaga.

Faaaogaina o le laupapa. O le faaaoga lelei o le laupapa i le taimi o le lesona e mafai ona saunia ai tagata aoga e aoao. E mafai foi ona valaaulia ai le auai anoa, aemaise lava mai ia i latou e faigofie ona aoao e ala i le vaai. E mafai ona e faaaogaina le laupapa e otootoina ai manatu iloga po o mataupu faavae o se lesona, tusi ai ata o se aoaoga faavae po o se mea o tupu, faapipii ai faafanua, tusi ai ata o meafaitino o loo faamatala mai i tusitusiga paia, amata fatu ai siata faasolo, pe fai ai isi gaoioiga o le a faalautele ai le aotauina.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e faitau i le 3 Nifae 19:16, 26–33 ma mafaufau loloto pe o a ni lagona o le faalogo atu i le Faaola o tatalo i le Tama Faalelagi mo i latou.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

O le Iloa Patino Ai o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso

Ina ia fesoasoani e fausia le lotogatasi o le vasega, mafaufau e fetuutuunai le gaoioiga lenei. Nai lo le fai atu o fesili muamua e lua e uiga i se tagata taua i talafaasolopito, ia tofia mo tagata aoga taitasi se paga atonu latou te le masani lelei ai. Valaaulia i latou e mafaufau i se mea se tasi pe lua latou te iloa e uiga i lena tagata. Ona tuu atu lea ia i latou ni minute se lua e talanoa ai i a latou paga ma ni faatonuga faigofie e “iloa lelei atili teisi ai i latou.” A uma minute e lua, valaaulia tagata aoga e talanoaina le eseesega i le va o le iloaina o mea e uiga i se tasi ma le iloaina moni lava o i latou.

Mafaufau i se tagata taua i le talafaasolopito o lou lava atunuu.

  • O a nisi o mea e te iloa e uiga i lena tagata?

  • E faapefea ona e faamatalaina le eseesega i le va o lou malamalama e uiga i le tagata i le talafaasolopito ma le lelei o lou iloa o se tagata vavalalata o le aiga?

Faaaoga se taimi e tusi ai i lau api faamaumau suesuega ou lagona e uiga i lou malamalama i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Pe ua na ona faavae i mea moni ua e iloa e uiga ia i Laua, pe o le a sili atu ona patino nai lo lena? O le a sou manatu o le a faapefea ona faamanuiaina ai lou olaga i le iloaina ai o i Laua i se tulaga e matua sili atu ona patino?

Sa tatalo Iesu mo Ona soo

I le po a o lumanai Ona puapuaga i Ketesemane, faalataina, ma le Faasatauroga, sa fofoga atu ai ma le leotele e le Faaola se tatalo paia ua taua o le Tatalo Faapuluvaga sili. Sa Ia tatalo i le Tama Faalelagi e aioi atu ai mo Ona soo, e aofia ai Ona soo o e ola i o tatou aso (tagai i le Ioane 17:20). Taumafai e vaai faalemafaufau pe mata o a ni lagona o Aposetolo i le faalogo atu o tatalo Iesu mo i latou i lena po paia.

Afai na valaaulia tagata aoga e fai sauniuniga a le tagata aoga, mafaufau e fai atu ia i latou e faasoa mai o latou malamalamaaga.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le Faaola mai Lana faataitaiga o le tatalo mo Ona soo ma i latou uma o e mulimuli ia te Ia a o lei oo i Ona puapuaga i Ketesemane ma le pueina faapagota?

Faitau i le Ioane 17:1–3, ma vaavaai mo faamanuiaga na tatalo Iesu Keriso ina ia maua e Ona soo.

  • O le a le mea ua finagalo ai Iesu Keriso mo Ona soo?

O fasifuaitau o le “ola faavavau” ma le “faavavau le ola” ( fuaiupu 2–3) e masani ona sese le malamalamaga i ai i le na o le ola e faavavau. Sa tatalo le Faaola ina ia tele atu mea tatou te maua nai lo o lena. O le “ola faavavau” o le “tulaga lelei lea o le ola lena o loo soifua ai lo tatou Tama Faavavau. … O le ola faavavau, po o le faaeaga, o le ola lea i le afioaga o le Atua ma faaauau ai o ni aiga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4)” (Autu o le Talalelei, “Ola Faavavau,” topics.ChurchofJesusChrist.org). Mafaufau e tusi le faauigaga lenei i au tusitusiga paia i autafa o le fuaiupu 3 .

  • E tusa ai ma le fuaiupu 3, o le a se tasi o mea e manaomia mai ia i tatou e maua ai le ola faavavau?

O se tasi o upumoni tatou te aoao mai le tatalo a le Faaola o le ina ia maua le ola faavavau, e tatau ona tatou iloa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

  • Aisea e te manatu ai e manaomia ona tatou iloa moni le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ina ia maua ai le ola faavavau?

Sa faamalamalama mai e Elder Michael John U. Teh o le Fitugafulu le taua o le iloaina o le Faaola:

Ata
Official Portrait of Elder Michael John U. Teh. Photographed in 2015. Background replaced in March 2017.

E ao ina tatou iloa o le Faaola o le sailiga aupito sili lea ona taua o o tatou olaga. E ao ona faamuamua i lo o se isi lava mea.

(Michael John U. Teh, “O Lo Tatou Faaola Patino,” Liahona, Me 2021, 99)

  • Aisea e te manatu ai o le iloaina o le Faaola o le sailiga aupito sili ona taua lea o o tatou olaga?

  • O le a se mea e mafai ona faigata ai ona faamuamua le iloaina o le Faaola nai lo isi sailiiliga i lou olaga?

Mafaufau mo sina taimi e uiga i le auala na atiae ai se sootaga vavalalata ma se tagata o lou aiga po o se uo. O le a se mea na e faia ia iloa atili ai o i latou? Pe sa i ai ni aafiaga autu na fesoasoani ia te oe e te iloa lelei ai i latou? O le a le umi na atiina ae ai le sootaga?

  • E mafai faapefea ona e faaaogaina faatinoga na fesoasoani ia te oe e atiina ae ai se sootaga vavalalata ma se tagata o le aiga po o se uo ia iloa ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Mo nisi manatu faaopopo i le auala e iloa ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, mafaufau e faasoa atu faamatalaga mai le vaega o “Tala ma Faamatalaga o Talaaga”.

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e tali fesili nei i ni vaega toalaiti ina ia mafai ai e le toatele o tagata aoga ona faasoa mai.

  • O a ni ou aafiaga na fesoasoani ia te oe e iloa ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? O a ni mea ua e aoaoina mai i na aafiaga?

O le iloa o le Faaola e ala i Lana tatalo

Ina ia tuu atu i tagata aoga e suesue le mataupu atoa nai lo le na o fuaiupu o loo fautuaina mai i le parakalafa lenei, mafaufau e atofa atu vaega o le mataupu i tagata aoga eseese, ona valaaulia lea o i latou e faasoa mai mea sa latou aoaoina i le vasega.

O se tasi o auala e iloa ai le Faaola e ala lea i Ana tatalo. Faaalu ni nai minute e aoao lelei ai po o ai le Faaola e ala i le suesueina o mea sa Ia tatalo ai i le Ioane 17 . O nisi o fuaiupu e mafai ona e filifili e taulai atu i ai o le Ioane 17:4–11, 20–26 .

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le sootaga a Iesu Keriso ma Lona Tama mai lenei tatalo?

  • O a faamanuiaga e finagalo ai Iesu Keriso mo i tatou?

  • Aisea e te manatu ai o le a Ia tatalo mo oe ina ia maua nei faamanuiaga patino?

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga ia Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi e fesoasoani e te manao ai ia iloa atili i Laua?

Vaai faalemafaufau pe faapei le latalata tele atu i le Tama Faalelagi ma le Faaola e mafai ai ona faamatalaina la oulua sootaga o le tasi ma i Laua. O a ni ou lagona i lena mea? O le a faapefea ona lelei atu lou olaga? E alofa tele le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te oe ma naunau ina ia tasi ma oe. Sa tatalo Iesu Keriso i le Tama Faalelagi e fesoasoani ia te oe ia maua se sootaga vavalalata ma i Laua. Ia manatua o lena sootaga o le a alu ai se taimi ma se taumafaiga e atiina ae, i lenei olaga atoa ma le isi olaga.

Faamaumau i lau api faamaumau suesuega mea ua e naunau e fai ia iloa atili ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Ia aofia ai le auala e te manatu o le a e iloa ai o loo tuputupu ae malosi atili lou sootaga ma i Laua ma le auala e te talitonu ai o lena sootaga o le a faamanuiaina ai lou olaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le a se mea e mafai ona tatou faia ia iloa atili ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Na aoao mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Official Portrait of President Henry B. Eyring taken March 2018.

Afai e te fia faalatalata pea i se tasi e pele ia te oe, ae o loo mamao ese mai ia te oe, e te iloa lava le ala e fai ai. O le a e sailia se ala e te talanoa atu ai ia te i latou, o le a e faalogo atu ia te i latou, ma o le a e iloa foi ni ala e faia ai ni mea mo i latou taitoatasi. O le faateleina o le tupu soo o lena mea, o le umi atu foi lena e faaauau ai, o le loloto atili foi lena o le sootaga o le alofa. Afai e tele se taimi e alu e aunoa ma se toe talanoa atu i ai, faalogo atu i ai, ma faia se mea mo i latou, o le a faavaivaia lea sootaga.

E atoatoa ma mamana le Atua, a o oe ma au o ni tagata faaletino. Ae o ia o lo tatou Tama, e alofa o ia ia i tatou, ma ua ia ofoina mai lea lava avanoa e tasi e faalatalata atu ai ia te ia e pei ona faia i se uo pele. Ma o le a e faia i le ala lava e tasi: tautala, faalogo, ma faatino.

(Henry B. Eyring, “To Draw Closer to God,” Ensign, Me 1991, 66)

Na faamalamalama mai e Elder C. Scott Grow o le Fitugafulu:

Ata
Official Portrait of Elder C. Scott Grow. Photographed March 2017.

Au uo talavou, e mafai ona tatou amata iloa le Atua e ala i le tatalo. …

… A o e suesueina tusitusiga paia i aso taitasi, na o oe, ma faatasi ai ma lou aiga, o le a e aoao e iloa le siufofoga o le Agaga ma o le a [e] silafia le Atua. …

A o tatou saili e faia le finagalo o le Atua e ala i le auauna atu ma le faatuatua ia te Ia ma o tatou uso a tagata, tatou te lagona Lona faamaonia ma oo ina iloa moni o Ia.

Ua tau mai e le Faaola ia i tatou o le auala sili e iloa ai le Atua o le avea lea e pei o Ia. Sa Ia aoao mai: “O lea, o a ituaiga o tagata e tatau ona i ai outou i ai? E moni, ou te fai atu ia te outou, e pei lava o a’u nei” [ 3 Nifae 27:27 ].

E taua le agavaa ina ia avea ai e pei o Ia. …

E silafia outou e le Atua, ma valaaulia outou ia iloa o Ia. Tatalo i le Tama, suesue tusitusiga paia, saili e faia le finagalo o le Atua, taumafai e avea e faapei o le Faaola, ma mulimuli i faufautua amiotonu. A o outou faia, o le a oo ina outou iloa le Atua ma Iesu Keriso, ma o le a outou maua le ola faavavau.

(C. Scott Grow, “O Le Ola e Faavavau Foi Lenei,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 121–24)

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai

Vitio}—avea ai ma e tasi

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le ala e mafai ai e soo o Iesu Keriso ona tasi e ala ia te Ia, e ui lava i o latou eseesega, mafaufau e faaali le vitio “One in Christ” (4:48), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

Gaoioiga tusi ata—avea ai ma e tasi

Mafaufau e valaaulia se tagata aoga se toatasi e faataitai le gaoioiga lenei i luga o le laupapa a o faauma e isi tagata aoga i a latou api faamaumau suesuega.

Valaaulia tagata aoga e fatu se ata i luga o se itulau avanoa e ala i le tusia o o latou igoa i le tulimanu agavale pito i lalo, o le igoa o se uo i le pito i lalo e latalata i le ogatotonu, o le igoa o se tagata o le aiga i le tulimanu taumatau pito i lalo, ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i le pito i luga e lata i le ogatotonu.

Sosoo ai, fai i le tagata aoga e tusi se laina sao mai lo latou igoa ia Iesu Keriso, ona sosoo ai lea ma isi suafa taitasi ia Iesu Keriso.

Valaaulia i latou e vaai faalemafaufau faapea o tagata taitoatasi o loo i luga o le itulau o loo agai atu ia Iesu Keriso i luga o laina na tusia e le tagata aoga. O le a le mea e tupu i le mamao o le va o nei tagata a o latalata atu tagata taitoatasi i le Faaola?

Fai i tagata aoga e faitau le Ioane 17:18–26, ma vaavaai mo mea e masani ona tupu i le sootaga i le va o soo o Iesu Keriso a o avea atili tagata taitoatasi e faapei o le Faaola.

Faaaogaina o le konafesi aoao e faaloloto ai lo tatou malamalama i tusitusiga paia

Tuu atu i tagata aoga taitasi se kopi o le saunoaga a Elder David A. Bednar ua faaulutalaina “Ana Iloa e Outou o A’u” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 102–5). Tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai ma vaavaai mo mafuaaga faaopoopo e manaomia ai ona tatou iloa le Faaola, faapea foi mea e mafai ona tatou faia e iloa atili ai o Ia.