Seminare
Efeso 1


Efeso 1

“Faapotopoto Faatasi Mea Uma ia Tasi ia Keriso”

Ata
Iosefa Samita, Le Itiiti o loo tootuli i le Vao Paia i le taimi o le Uluai Faaaliga. O loo i ai ave malolosi o le malamalama o loo susulu mai i luga o Iosefa.

Pe na i ai se taimi na e mafaufau ai pe o le a faapefea lou olaga e aunoa ma le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso? I le avea ai ma se vaega o lana tusi i tagata Efeso, sa aoao atu ai e Paulo o le a tupu se Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso a o lei oo i le Afio Mai Faalua o le Faaola. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e iloa ai faamanuiaga ua avanoa ona sa toefuatai mai e Iesu Keriso Lana talalelei i le lalolagi i aso e gata ai.

O le faaaogaina o upu a perofeta o aso nei e malamalama ai i aoaoga faavae. Valaaulia tagata aoga e suesue i upu a perofeta o aso nei ia malamalama atili ai i le aoaoga faavae o i le Feagaiga Fou ma saili ni auala e faaaoga ai le aoaoga faavae i o latou olaga. O le suesueina o aoaoga a perofeta o ona po nei e mafai ona valaaulia ai le Agaga Paia e molimau atu i tagata aoga e uiga i nei upumoni faaleaoaoga faavae ma fesoasoani ai i tagata aoga ia lagona le fesootai atili ai i perofeta i aso nei.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e lisi ni auala latou te lagona le aafia ai o o latou olaga e le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso. Fai atu ia i latou e aumai a latou lisi i le vasega.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Mai Ai

Faamalosia o tagata fou liliu mai

Mafaufau e vaevae tagata aoga taitoalua pe i ni vaega toalaiti e talanoaina ai le tulaga lenei.

Manatu faapea e i ai sau uo faatoa auai i le Ekalesia.

  • Mata o a nisi o ou manatu ma atugaluga mo i latou?

  • O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i lau uo ia tuputupu ae i lo latou malamalama o le talalelei ma tumau faamaoni i a latou feagaiga?

Afai e i ai ni tagata aoga i le vasega na papatisoina talu ai nei pe i ai nisi aafiaga e faatatau i lenei ata faataitai, mafaufau e valaaulia i latou e faasoa mai po o a nisi o o latou atugaluga, pe sa i ai foi, ma mea na fesoasoani ia i latou.

Ona faasoa atu lea pe aotele le parakalafa lenei e fesoasoani ai ia malamalama le vasega i le anotusi o le tusi a Paulo i Efeso.

I lana tusi i Efeso, o loo talanoa ai le Aposetolo o Paulo i le Au Paia sa i Efeso ma nofoaga taulalata ane. O lona faamoemoega o le faamalolosia o i latou ua auai i le Ekalesia, ma fesoasoani ai i tagata faatoa liliu mai ia tuputupu ae i le malamalama faaleagaga ma tumau faamaoni i a latou feagaiga. O nisi o aoaoga faavae sa ia aoao atu i lenei tusi e aofia ai le muai faau’uina (tagai i le Efeso 1:4–6); le mana faamau o le Agaga Paia (tagai i le Efeso 1:13–14); le taua o perofeta ma aposetolo (tagai i le Efeso 2:19–22); le manatu o le Ekalesia moni e tasi ma le lotogatasi (tagai i le Efeso 4:1–7); ma tofi, valaauga, ma galuega eseese i totonu o faalapotopotoga o le Ekalesia (tagai i le Efeso 4:11–14).

O le isi aoaoga faavae na aoao atu e Paulo e faamalolosia ai tagata o le ekalesia i ona aso e faatatau i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai.

  • Aisea e te manatu ai o le aoao e uiga i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai o se auala na ono faamalosia ai le Au Paia i ona po o Paulo?

A o e suesue i lenei lesona atoa i mea na aoao atu e Paulo ma isi e uiga i le Toefuataiga, mafaufau pe mafai faapefea e lenei aoaoga faavae ona faamalosia lou faatuatua ia Iesu Keriso.

O le tisipenisione o le atoaga o taimi

O le tisipenisione o se vaitaimi e faaali atu ai e le Alii Ana upumoni, pule o le perisitua, ma sauniga i tagata o le lalolagi. Sa iai ni tisipenisione e tele o le talalelei i le talafaasolopito atoa o le lalolagi.

I le tusi a Paulo i Efeso, sa valoia ai e Paulo se tisipenisione patino faapitoa. Faitau le Efeso 1:10, ma vaavaai mo le tisipenisione faapitoa na valoia e Paulo ma mea o le a tutupu i lea taimi.

Atonu e aoga le faaalu o se taimi e fesoasoani ai i tagata aoga ia malamalama i uiga o nisi o upu ma fasifuaitau autu mai le Efeso 1:10 . E mafai ona faia lenei mea e ala i le faasino atu o i latou i le vaega o le “Upu ma le Upu” o le lomiga o Setema 2023 o le mekasini o le Mo le Malosi o le Autalavou . O le gaoioiga “Efeso 1:10: O le a ‘faapotopoto faatasi e le Atua mea uma ia tasi ia Keriso’” o loo maua i le otootoga o le Oketopa 2–8 Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023 e mafai ona avea ma se isi punaoa aoga.

O se isi auala o le fai i le vasega e faasoa mai po o le fea upu po o fasifuaitau mai le Efeso 1:10 latou te manaomia le fesoasoani atili e malamalama ai. E mafai ona lisiina nei mea i luga o le laupapa. Ona mafai lea ona valaaulia tagata aoga e vaai pe mafai ona latou maua tali e faaaoga ai punaoa e pei o vaefaamatalaga o tusitusiga paia po o le polokalama o le Potutusi o le Talalelei.

  • O le a le taimi i le lumanai na faatatau iai le tala a Paulo i le Efeso 1:10 ?

  • O le a le valoaga a Paulo i le mea o le a tupu i le taimi o “le tisipenisione o le atoaga o taimi”?

Ola ai i le atoaga o taimi

I tisipenisione ua mavae, sa faaali mai ai e le Alii i Ana perofeta le tele o upumoni, tusitusiga paia, feagaiga, ma mana. O se tasi o upumoni tatou te aoao mai le Efeso 1:10 o le, i le taimi o le tisipenisione o le atoaga o taimi, o le a toefuatai mai ai mea uma mai tisipenisione ua mavae.

Mafaufau e tusi se ata i luga o le laupapa e pei o lenei.

Manatu faapea o vaitafe taitasi i le ata lenei e faatusa i se tisipenisione o le talalelei.

Ata
Atatusi o vaitafe o loo tafe atu i totonu o se vaituloto.
  • E mafai faapefea e le tisipenisione o le atoaga o taimi ona faatusa i se vai atoa o loo tafe atu i ai ia vaitafe?

Na molimau mai Elder B.H. Roberts (1857–1933) o le Fitugafulu i le mea o le a tupu o se vaega o le tisipenisione o le atoaga o taimi.

Ata
Ata uliuli ma le paepae o le talafaasolopito o B. H. Roberts.

O le tisipenisione lenei o le atoaga o taimi, ma ua tatou vaaia le taufetuli mai i ai, e pei o le tatafe atu o auvai malolosi i le vasa, o tisipenisione uma sa i ai muamua, ua tatou fesootai atu ia i latou, ua fesootai mai i latou ia i tatou; ma ua tatou vaaia ai ua i ai le faamoemoega tele e tasi o le Atua mai lava i le amataga, ma o lena mea o le faaolataga o Lana fanau. Ma o lenei la ua oo mai le toe aso, le tisipenisione faaiu, lea e ao ai ona lolovaia le lalolagi i le upumoni ma le malamalama ma le amiotonu.

(B. H. Roberts, in Conference Report, Oct. 1904, 73)

  • O a upumoni, tusitusiga paia, feagaiga, ma mana mai tisipenisione ua mavae atu ua toefuataiina mai pe aumaia i le tisipenisione o le atoaga o taimi?

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e o mai i le laupapa ma faaigoa vaitafe o loo faailoa mai ai upumoni, tusitusiga paia, feagaiga, ma mana mai tisipenisione ua mavae ua toefuataiina pe ua toe aumaia i le tisipenisione o le atoaga o taimi. (O igoa e mafai ona aofia ai le mana o faamauga, sauniga faaola, o le Tusi a Mamona, ma isi mea faapena; e mafai e tagata aoga ona tusi nisi vaitafe faaopoopo pe a manaomia.)

O le folafolaga o le Toefuataiga

I le konafesi aoao faatalafaasolopito ia Aperila 2020 o le faamanatuina o le 200 tausaga o le amataga o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i Aso E Gata Ai, sa folasia mai ai e Peresitene Russell M. Nelson “O Le Toefuataiga o le Atoatoaga o le Talalelei a Iesu Keriso: O Se Folafolaga o le Faamanatuina o le Lua Seneturi i le Lalolagi” (ChurchofJesusChrist.org). Faaaoga ni nai minute e faitau ai lenei folafolaga, mafaufau i ni auala ua faamanuiaina ai lou olaga ona o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

E ono fesoasoani le saunia o kopi lolomi o le folafolaga o le Toefuataiga mo tagata aoga o e e le mafai ona maua se kopi mai se masini faatekinolosi.

  • O a vaega o le folafolaga o le Toefuataiga na tulagaese ia te oe?

  • O le a se mea e ono mafai ona e faasoa atu i se tagata o le Ekalesia e le o mautinoa pe latou te talitonu i le Toefuataiga po o se tasi e le o lagonaina le taua ia i latou?

Faaaoga sina taimi e mafaufau ai i auala uma ua faamanuiaina ai e Iesu Keriso lou olaga e ala i Lana talalelei toefuataiina.

Afai na faamaea e tagata aoga le gaoioiga sauniuni a le tagata aoga a o lei amataina le vasega, valaaulia i latou e vaai i le lisi sa latou faia ma mafaufau i mea e mafai ona latou faaopoopo i le maea ai o lo latou aafiaga i le suesueina o le Efeso 1 .

  • O a vaega faapitoa o le Toefuataiga e te matuā faafetai ai? O faapefea ona aafia ai lou olaga?

  • O le a sou lagona i le mea e finagalo le Alii e te faia e auai ai i Lana Toefuataiga faifai pea e fesoasoani ai e faapotopoto mai isi ia te Ia?

Talatalaga ma Faamatalaga o Talaaga

Aisea e taua tele ai le galuega o le Toefuataiga?

Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita (1805–1844):

Ata
Ata pito i luma e afa le umi o le Perofeta o Iosefa Samita, ua liliu atu le ulu o Iosefa i autafa i se vaaiga e tolu kuata, lima taumatau i luga o le suilapalapa ma lona lima agavale o loo uuina pepa. O loo faaalia lona ofuina o se suti enaena pa’auli ma se ofutino paepae ma se fusiua.

Ua tuua mo i tatou [i aso e gata ai] e vaai, auai ma fesoasoani e tulei i luma le mamalu o Aso e Gata Ai, ‘i le sauniga o le faaatoaga o tausaga, pe a faapotopoto faatasi e le Atua o i latou uma lava o i le lagi, atoa ma i latou o i lalolagi, ia tasi uma lava’ [tagai i le Efeso 1:10 ]. … [O lenei] o se galuega na magafagafa loloto i ai le Atua ma agelu ma le fiafia mo tupulaga ua mavae; na tutuina agaga o peteriaka ma perofeta anamua; o se galuega ua faamoemoe e aumaia le faafanoga o mana o le pouliuli, le faafouina o le lalolagi, le mamalu o le Atua, ma le faaolataga o le auaiga o tagata soifua.”

(Iosefa Samita, Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 513–15)

O le a le tisipenisione?

Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tisipenisione o le talalelei ma le mafuaaga ua tulaga ese ai lenei tisipenisione mulimuli.

O le a tonu lava le Toefuataiga?

O se faamalamalamaga o le toefuataiga o le talalelei.

E mafai faapefea ona aafia ai lo‘u olaga i le i ai o se molimau o le Toefuataiga?

Vaega 2: Ua faasoa mai e le autalavou a latou molimau e uiga i le Toefuataiga ma le auala na aafia ai o latou olaga. E faavae i se lauga na tuuina mai e Elder Craig C. Christensen ia Oketopa 2016.

Ua faasoa mai e alii ma tamaitai talavou le i ai o se aafiaga moni o mea na tutupu i le vaitaimi o le Toefuataiga i o latou olaga i aso uma.

I le konafesi aoao ia Oketopa 2019, sa faasoa mai ai e Peresitene Russell M. Nelson ia fesili o le faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu, lea e aofia ai le fesili “E i ai sau molimau i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso?” (tagai i le “Malelega Faaiu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2019, 121).

Mafaufau loloto pe aisea o le a faaaofia ai lenei fesili o se tulaga manaomia e ulu atu ai i le maota o le Alii. E mafai faapefea e le malamalama, talitonu, ma le auai i le Toefuataiga faifai pea ona aafia ai lou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

O le a le uiga o le faapea ane o loo tupu pea le Toefuataiga?

Na aoao mai e Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o i ai i le Au Peresitene Sili, le natura faaauau o le Toefuataiga.

Ata
O le ata aloaia o Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, 2006. Valaauina e avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, 3 Fepuari 2008. Na faia se ata aloaia i le 2008 e sui ai le ata na pueina i le 2004.

O nisi taimi tatou te mafaufau ai i le Toefuataiga o le talalelei o se mea ua atoatoa, ma ua tea atu ma tatou—sa faaliliuina e Iosefa Samita le Tusi a Mamona, na ia mauaina ki o le perisitua, na faatulagaina le Ekalesia. Ae o le mea moni, o le Toefuataiga o se faagasologa faifai pea; o loo tatou ola ai i le taimi nei. O loo aofia ai “mea uma na faaali mai e le Atua, mea uma ua ia faaali mai nei,” ma le “tele o mea silisili ma le taua” lea “o le a Ia faaali mai” ( Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9). Uso e, o atinaega maoae o aso nei o ni vaega o lena vaitau o sauniuniga ua leva ona muai tau mai lea o le a faaiuina i le Afio Mai Faalua ma le mamalu o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.

(Dieter F. Uchtdorf, “O E Moe i Lenei Taimi o le Toefuataiga?Ensign po o le Liahona, Me 2014, 59)

Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai

O le a le uiga o le Toefuataiga ia te oe?

O se isi auala e amata ai le lesona, mafaufau e fai atu i tagata aoga e faasoa mai se mea o loo latou tulimatai atu i ai i le lumanai ma faamatala pe aisea. E mafai foi ona fesiligia tagata aoga e faasoa mai mea latou te manatu e ono faamoemoeina e isi e uiga i le lumanai.

Ona mafai lea ona faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Ata Aloaia (mai ia Iuni 2016) o Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

E ala i le mamanu paia mai luga, na valoia ai e perofeta anamua a le Atua, pe a uunaia ai e le Agaga Paia, le Toefuataiga ma mea o le a oo mai i o tatou taimi, o le tisipenisione mulimuli ma le atoaga o taimi. O le galuega tonu lava lea na “faaosofia agaga” o uluai tagatavaai [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 515]. I le gasologa o augatupulaga o taimi, sa latou muai ta’u maia, moemiti, ma vaaia faaaliga, ma valoia le lumanai o le malo o le Atua i le lalolagi, lea na ta’ua e Isaia o “o le vavega lava, o le mea foi e ofo ai” [ Isaia 29:14 ].

(Ronald A. Rasband, “Faataunuuga o le Valoaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2020, 75)

A uma ona faasoa lenei saunoaga, valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe aisea latou te manatu ai na tulimatai mai perofeta ua mavae i o tatou aso ma se naunautaiga tele. E mafai foi ona valaaulia tagata aoga e faasoa mai o latou manatu e uiga i le ola ai i se taimi ua i ai le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso i le lalolagi.

Valaaulia le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Efeso 1 e mafai ona fesoasoani ia i latou e lagona atili ai le loto faafetai i le Atua mo le Toefuataiga o Lana Ekalesia i aso e gata ai.