Seminare
Galuega 19:1–7


Galuega 19:1–7

Mauaina o le Meaalofa a le Agaga Paia

Ata
A girl being confirmed.

O se tasi o meaalofa silisili ua ofoina mai e le Tama Faalelagi i soo o le feagaiga a Iesu Keriso o le meaalofa lea a le Agaga Paia. O le mea lea, na faateia Paulo ina ua ia feiloai atu i soo i Efeso o e na fai mai ua papatisoina i latou ae e lei faalogo lava i le Agaga Paia. Ina ua iloa mulimuli ane, sa papatisoina i latou ae lei faia i le suafa o Iesu Keriso. Ina ua uma ona papatisoina i latou i “le suafa o le Alii o Iesu,” sa faaee e Paulo ona lima i o latou luga ma tuuina atu ia i latou le meaalofa a le Agaga Paia (Galuega 19:5). O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e maua ai faamanuiaga e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e tuuina atu ia te oe e ala i le meaalofa a le Agaga Paia.

Saili ma le agaga tatalo le fesoasoani a le Atua a o e aoao atu. O le aoao atu o le talalelei o le galuega a le Atua, ma ua Ia finagalo ia e manuia i lena galuega. Afai e te sailia le fesoasoani a le Tama Faalelagi, o le a Ia auina mai le Agaga Paia e musuia oe e saunia se aafiaga e aoao ai o le a faamanuiaina ai au tamaiti aoga.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e uiga i amioga e aumai ai le mafutaga a le Agaga Paia ma taumafai e fai soo mea na i o latou olaga.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

O le fautuaga a Iosefa Samita i le Ekalesia

Ina ua mavae le faamaturoina o Iosefa Samita, sa tele fesili ma atugaluga o Polika Iaga i le avea ai ma perofeta na sosoo ai o le Ekalesia. I se tasi taimi, na faaali atu ai Iosefa Samita ia Polika Iaga i se miti ma ofoina atu ia te ia le fautuaga lenei: “Tau atu i tagata ia mautinoa e _____________________________________________________” (Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, vol. 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 [2020], 49).

Mafaufau e tusi le faamatalaga e lei uma o muamua atu i luga o le laupapa ma faaali atu le ata o loo i lalo a o lei faia le fesili e mulimuli atu ai.

  • O le a se fautuaga e te manatu atonu sa tuuina mai e Iosefa Samita e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia?

Ata
Brigham Young seeing Joseph Smith in a vision.

Na fautuaina e Iosefa Samita ia Polika Iaga e “ta’u atu i tagata ia mautinoa ia taofimau pea le Agaga o le Alii ma mulimuli i ai, ma o le a taitaiina tonu ai lava i latou” (Au Paia, 2:49).

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai o latou manatu na musuiaina e le fesili lenei ma le fautuaga o faamaumauga tusia i api talaaga. E tusa ai ma tali a tagata aoga, filimaoti pe tatau ona fetuunai le lesona.

  • Mai fautuaga uma sa ono mafai ona tuuina atu e Iosefa ia Polika Iaga, aisea e te manatu na ia faamamafaina ai le sailia o le mafutaga a le Agaga Paia?

Tusi i lau api talaaga ni mafuaaga e te manatu ai o loo manaomia pea le savali a Iosefa Samita i le Ekalesia i o tatou aso ma i lou olaga.A o e suesue i lenei lesona, mafaufau pe mafai faapefea e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ona faamanuia lou olaga e ala i le meaalofa a le Agaga Paia.

O le meaalofa a le Agaga Paia

Ina ua amata e Paulo lana malaga lona tolu faafaifeautalai, sa ui atu o ia i Kalatia ma Ferukia atoa. Ona ia malaga atu lea i Efeso (tagai i Faafanua o le Tusi Paia, nu.13, “O Malaga Faafaifeautalai a le Aposetolo o Paulo”). O iina na ia feiloai ai ma aoao atu ai soo o e sa lei faalogo lava i le Agaga Paia. O nei tagata sa papatisoina muamua e se tasi e lei umiaina le pule tatau (tagai i le Iosefa Samita, “Baptism,” Times and Seasons, Sept. 1, 1842, 904, josephsmithpapers.org).

Faitau le Galuega 19:1–7, ma vaavaai pe na faapefea ona fesoasoani Paulo i nei soo.

  • Aisea e te manatu ai o le a taulai atu e Paulo ana aoaoga ia Iesu Keriso a o lei toe papatisoina le au soo?

  • E ono mafai faapefea ona e faamatalaina i nei tagata le taua o le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia pe a uma le papatisoga?

  • O a upumoni mai lenei tala e mafai ona e faasoa atu i se tasi sa papatisoina muamua i se isi lotu?

O se tasi o upumoni e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala e faapea ina ia mafai ona atoatoa le papatisoga, e tatau ona o faatasi ma le faamauina ma le mauaina o le Agaga Paia.

Faaaoga ni nai minute e mafaufau ai pe aisea e te manatu ai e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia e mauaina le Agaga Paia e avea ma au soa. Mafaufau loloto i lenei mea a o e faitauina mau nei:

  • Aisea e te manatu ai e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia avea le Agaga Paia ma au soa tumau?

  • O a ni auala na matua iloga ai ona fesoasoani le Agaga Paia ia te oe i lou olaga? Aisea?

O le fautuaga lenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e talanoaina ai mea e tatau ona tatou faia ia maua lelei atili ai le taitaiga a le Agaga Paia. Ia lagona le faitalia e faaaoga isi metotia e faataunuu ai lenei faamoemoega.

Ina ia fesoasoani ia te oe e vaai faalemafaufau ma malamalama i le manaomia ai ona saunia o oe lava ia maua le taitaiga mai le Agaga Paia, faamaea pe vaai faalemafaufau i le gaoioiga lenei.

Tuu ni ipu se tolu e leai ni mea o i totonu i totonu o se faatanoa pe i luga o se fata e mafai ona tuu ai vai. Ufiufi atoa le pito i luga o le tasi ipu i se fasipepa po o se tapuni. Tuu se mea faitino (e pei o se maa) i totonu o le isi ipu ma toetoe ina tumu ai le avanoa atoa i totonu o le ipu. Ona taumafai lea e faatumu ipu taitasi e tolu i le vai.

  • Afai o ipu e faatusa ia i tatou a o le vai e faatusa i le Agaga Paia, mata o le a le mea e faatusa i ai le fasipepa (po o le tapuni) ma le maa (po o se isi meafaitino) i le olaga o se isi?

Faitau saunoaga nei e lua a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i le Agaga Paia:

Ata
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

E le mafai ona galue le Agaga Paia i o tatou olaga i le na ona tuu o lima i luga o o tatou ulu ma le fai atu o na upu taua e fa [“talia le Agaga Paia”].

(David A. Bednar, “Ia Maua le Agaga Paia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 95)

Ata
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

Afai o se mea tatou te mafaufau, vaai, faalogo, pe fai foi e mamao ai i tatou mai le Agaga Paia, o lona uiga ua tatau lava ona taofia loa le mafaufauina, vaaia, faalogoina, po o le faia o lena mea. Mo se faataitaiga afai o le mea o loo faamoemoe e faafiafiaina ai, ae vavaeeseina mai ai i tatou mai le Agaga Paia, e mautinoa lava o na ituaiga o faafiafiaga e le mo i tatou. Talu ai e le mafai ona mafuta le Agaga ma mea mataga, paaa, pe le tausaafia foi, o lona uiga e manino lava e le mo i tatou na mea.

(David A. Bednar, “Ina ia Tatou Maua Pea Lona Agaga e Faatasi ma i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 30)

  • O le a se mea na aoao mai e Elder Bednar e te manatu e sili ona taua mo le autalavou i aso nei ona latou malamalama i ai? Aisea?

Faamanatu atu i tagata aoga le fautuaga mo le sauniuniga a le tagata aoga a o latou taliina fesili nei.

  • E mafai faapefea ona e iloaina le faatasi mai o le Agaga Paia i lou olaga? O le a se taimi lata mai na e iloaina ai Lona aafiaga?

  • O a ni filifiliga o e faia ua fesoasoani e faatasi ai pea lava pea le Agaga Paia ia te oe? Ua faapefea ona faamanuiaina oe e le Tama Faalelagi e ala i lenei meaalofa?

Mafaufau e faasoa atu se aafiaga patino e uiga i le faamanuiaina o oe e le uunaiga a le Agaga Paia. O le vitio “TEnemy Territory” i le vaega o “Talatalaga ma Faamatalaga o Talaaga” e mafai ona faaali atu e fai ma se faataitaiga.

Fai se fuafuaga ina ia maua soo ma atili atoatoa le uunaiga a le Agaga Paia i lou olaga. Ole atu i le Tama Faalelagi e fesoasoani ia te oe i lau fuafuaga ma ia faamanuia oe ia iloa Lana uunaiga e ala i le Agaga Paia a o e galue e faataunuuina lau fuafuaga.

Talatalaga ma Faamatalaga o Talaaga

Aisea e taua ai lo’u mauaina o le uunaiga a le Agaga Paia i lo’u olaga?

O Peresitene Russell M. Nelson, na ofoina mai le valaaulia lenei ia i tatou taitoatasi.

Ata
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

I aso a sau, o le a ono le mafai ona tatou ola faaleagaga e aunoa ma le taiala, taitaiga, faamafanafanaga, ma le uunaiga faifai pea a le Agaga Paia.

O’u uso e ma tuafafine pele, ou te aioi atu ia te outou ia faateleina lo outou gafatia faaleagaga e maua ai faaaliga. Ia avea lenei [aso] o se taimi faasinoala i lou olaga. Filifili e fai le galuega faaleagaga o loo manaomia ona faia ina ia olioli ai i le meaalofa o le Agaga Paia ma faalogo atu ai pea ma le manino atili i le siufofoga o le Agaga.

(Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2018, 96)

I le vitio “Enemy Territory” (3:38), na faasoa mai ai e Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, se aafiaga mai lona talavou lea na faapupula atili mai ai le taua o le faalogo i le Agaga. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

E mafai faapefea ona ou faalatalata atili ina ia ou maua le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia?

O Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili, sa saunoa mai:

Ata
Official Portrait of President Henry B. Eyring taken March 2018.

Mo le tele o mafuaaga, tatou te manaomia ai le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia. Tatou te naunau i ai, ae ua tatou iloa mai i aafiaga masani e le faigofie ona faatumauina. Tatou te taitoatasi ma mafaufau, tautala, ma faia mea i o tatou olaga i aso taitasi e mafai ona faatausuai ai i le Agaga. Sa aoao i tatou e le Alii o le Agaga Paia o le a avea ma a tatou soa tumau pe afai o o tatou loto e tumu i le alofa mama ma pe a leoleoina o tatou mafaufauga i le mama e le aunoa [tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45 ]. …

… O le musumusuga sili ona taua o lou silafia lea o mea ua finagalo le Atua ina ia e faia. Afai o le totogi o le sefuluai po o le asiasi i se uo faanoanoa, e ao lava ona e faia. Po o le a lava le mea e fai, ia faia. A o e faaalia lou naunautaiga ia usiusitai, o le a auina atu ia te oe e le Agaga nisi lagona e tele i mea e finagalo le Atua e te faia mo Ia.

A e usiusitai, o le a faateleina atili ona oo mai lagona mai le Agaga, ma saga latalata atu ai pea i le mafutaga faifai pea.

(Henry B. Eyring, “O Le Agaga Paia e Fai ma Au Soa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 105)

I lana saunoaga “Ia Maua le Agaga Paia” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 95–97), na faasoa mai ai foi e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ona malamalamaga i le ala tatou te valaaulia ai le mafutaga ma le Agaga Paia.

Galuega Faatino Faaopoopo e Aoao Mai Ai

O le iloaina o le uunaiga a le Agaga Paia e ono umi se taimi o tau atiae

Fautua i le vasega ia onosai ia i latou lava ma aua le fiu a o latou aoao e maua ma iloa le uunaiga a le Agaga Paia.

Valaaulia tagata aoga e faitau le 3 Nifae 9:20 e vaai ai i se faataitaiga o soo faamaoni o e sa lei vave iloaina le uunaiga atoa a le Agaga Paia i o latou olaga. Ona valaaulia lea o tagata aoga e faasoa mai mea na fesoasoani ia i latou e amata ai ona maitauina i o latou olaga, e aofia ai le faamatalaina o auala eseese na latou lagonaina ai le uunaiga o i latou e le Agaga Paia.

O mafuaaga sa ono toe papatisoina ai le au soo i Efeso

Valaaulia tagata aoga e faitau le 3 Nifae 11:18–28, ma saili mo mea na aoao mai e Iesu Keriso e uiga i mea e manaomia mo se papatisoga ina ia taliaina e Ia. O le fea o nei tulaga manaomia atonu na lei faatinoina i le papatisoga sa uluai faia e tagata Efeso? E faapefea e le papatisoina e ala i le pule tatau ona saunia i tatou ia maua le meaalofa o le Agaga Paia?

Molimau atu o le pule o le perisitua a le Atua e papatiso ai ma tuuina mai le meaalofa o le Agaga Paia na toefuatai mai i le lalolagi e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.