Kau Pīsopelikí
Ko Hono ʻAi ʻo ha Ngaahi ʻApi-siasi mo ha Ngaahi Feituʻu Faiʻanga Lotu Kehé


“Ko Hono ʻAi ʻo ha Ngaahi ʻApi-siasi mo ha Ngaahi Feituʻu Faiʻanga Lotu Kehé,” Ko Hono ʻAi ʻo ha Ngaahi ʻApi-siasi mo ha Ngaahi Feituʻu Faiʻanga Lotu Kehé (2021)

“Ko Hono ʻAi ʻo ha Ngaahi ʻApi-siasi mo ha Ngaahi Feituʻu Faiʻanga Lotu Kehé” Ko Hono ʻAi ʻo ha Ngaahi ʻApi-siasi mo ha Ngaahi Feituʻu Faiʻanga Lotu Kehé

Ko Hono ʻAi ʻo ha Ngaahi ʻApi-siasi mo ha Ngaahi Feituʻu Faiʻanga Lotu Kehé

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakahinohino

Ko e taimi ʻoku fakakaukauʻi ai ha ngaahi falelotú, ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau taki faka-Siasí mo e kau ngāue totongí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahinohino ko ʻení:

  1. Moʻui fakafalala pē kiate kitá—ʻOku tau feinga ke poupouʻi ʻa e tupulaki ʻoku taimi lōloá ʻi he Siasí. ʻOku totonu ke maʻu ʻe he ʻēlia takitaha ʻo e Siasí ʻa e taumuʻa ke hoko ʻo moʻui fakafalala fakatuʻasino pē kiate kinautolu.

  2. Maʻungofuá—ʻOku tau fakapapauʻi ʻoku maʻungofua ʻe he tokotaha kotoa ʻa e ngaahi akonaki mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí, mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní. ʻOku totonu ke tokoniʻi ʻe he ngaahi ʻēlia kuo matuʻotuʻá ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku siʻi ange ʻenau moʻui fakafalala pē kiate kinautolú.

  3. Fatongia tauhi fakapotopotó—Ko ha kau tauhi fakapotopoto kitautolu ʻo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni toputapu. ʻOku tau fakakaukauʻi ʻa e kaunga ʻo e ngaahi tuʻutuʻuní ki he moʻui fakaʻaho ʻa e kāingalotú mo e malava ke kau ʻa e Siasí.

ʻE feinga ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakaʻēliá mo fakalotofonuá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he tohi Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni mo e Ngaahi Fakahinohino ki hono Palani ʻo e Falelotú ʻa ia ʻoku fakakakato kimuʻa pea toki fokotuʻu ha feituʻu lahi ange.

Faaitataú mo Hono Filioʻí

ʻOku totonu ke ʻi he ngaahi falelotú kotoa ʻa e ngaahi meʻa ko ē ʻokú ne poupouʻi ʻa e aʻusia ʻo e lotú mo e ngaahi polokalama ʻo e Siasí. ʻOku kau heni ha feituʻu ki ha fakataha fakakātoa, akoʻi mo e ngaahi ʻekitivitī angamahení. ʻE ala fiemaʻu ʻi he ngaahi tūkunga fakalotofonuá—ʻa e tokolahi ʻo e ʻiunití mo e tuʻunga fakatakimuʻá—ʻa ia ʻe fiemaʻu ai hano filioʻi ʻi he taimi ʻoku langa ai ha ngaahi falelotú.

Ko e fale faʻinga lotú ʻe lava pē ko ha ʻapi ʻo ha mēmipa, ʻapi ako fakafeituʻu pe senitā fakakolo, feituʻu naʻe lisi, feituʻu naʻe fakatau, pe ha to e ngaahi fili kehe. ʻE lava ʻeni ke hoko ko ha solovaʻanga taimi lōloa ki he ngaahi ʻiuniti kotoa ʻoku kehekehe honau tokolahí, ʻi hano fakangofua ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá. ʻE lava foki ke tokoni ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá mo e meʻangāue ki he sió mo e ongó, ke fakahoko e liliu ko iá.

Ko Hano ʻai ʻo ha Feituʻu ʻo Fakatatau mo e Fiemaʻú

ʻE feinga ʻa e kau taki fakaʻēliá mo fakalotofonuá ke fakalōloa fakapotopoto hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi ʻapi-siasí kimuʻa pea toki kole ha feituʻu ʻoku lahi ange. ʻOku totonu ke ʻai ha feituʻu ʻi he hili hano fakakaukauʻi ʻa e tokolahi taha ʻoku maʻu lotú pe lahi ʻo e ngaahi ʻiuniti ʻi he falé, pea pehē ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni mavahe mei he ngaahi ngataʻanga ʻo e uōtí pe siteikí ʻo fakatatau mo e taimi fefonongaʻaki ʻoku ʻomai ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻeliá. ʻE fai ʻe he kau ngāue totongi ʻo e Siasí ʻi he ʻēliá, ʻoku ngāue mo e kau taki fakalotofonuá, ha ngaahi fokotuʻu ke fakaʻaongaʻi ki he lahi taha ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻo e Siasí, mavahe mei he ngaahi ngataʻanga ʻo e siteikí.

Malava ke Totongí

ʻE kumi ʻe he kau taki fakaʻēlia mo fakalotofonuá ha founga ʻe feʻunga fakaʻekonōmika, taimi lōloa mo tuʻuloa ke feau e ngaahi fiemaʻu fakafalelotú. ʻOku totonu ke fakafōtunga ʻe he feituʻu foʻoú ha ʻīmisi ʻo e ʻapasiá mo e fakaʻeiʻeikí, molumalu pea tuha mo e palani pea mo e fōtunga ʻo hono ngaahi ʻātakai fakafeituʻú. ʻOku totonu foki ke lava ʻo maʻu fakalotofonua pē ʻa e nāunaú, meʻangāué mo e nāunau falé, ʻo ka feʻunga. ʻOku totonu ke tokoni ʻa e founga ngāue ki hono maʻu mo fakaʻaongaʻi ha ʻapi-siasí, ke ne fakamālohia e moʻui fakafalala pē ʻa e Siasí kiate ia ʻi he feituʻu ko iá.

Ko e Fakaʻehiʻehi mei he Ngaahi Fepakipaki ʻi he Fiemaʻú

ʻOku ʻikai totonu ke kaunoa ʻa e kau taki fakalotofonuá mo e kāingalotú ʻi he ngaahi meʻa fakapisinisi ki he ngaahi koloa ʻa e Siasí. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai fakamafaiʻi kinautolu ke nau aleaʻi hano fakatau mai pe lisi ha kelekele pe fai ha ngaahi fakapapau ʻe haʻisia ai ke fakaʻaongaʻi e paʻanga fakalūkufua ʻa e Siasí. Ko e ngaahi fakaʻatā makehé kuo pau ke fakangofua ia ʻi ha tohi mei he ʻōfisi fakaʻēliá pe Potungāue ki he Ngaahi Falelotú.

Palani Pule ʻo e ʻApi-siasí

ʻOku teuteu ʻe he ngaahi ʻēliá ha ngaahi palani pule taimi lōloa ki he falelotú, ke fakamālohia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku kau ʻi he ngaahi palani ko ʻení ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ke tānaki pe fakalahi (i.e. toʻo) ha feituʻu ki ha falelotu. ʻOku poupouʻi ʻe he palani pule taimi lōloa ʻo e falelotú ʻa e palani fakaʻēlia ke fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí, kāingalotú, mo e ngaahi ʻiunití ʻaki hano langa ha ngaahi falelotu ʻi ha founga maʻamaʻa mo malava ke totongí. ʻOku fakahoko ʻeni ʻaki hano fakaʻaongaʻi fakapotopoto e ngaahi maʻuʻanga tokoní, fakakaukauʻi hono ʻaonga ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ki he falelotú ki hono fakamālohia ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, mo e fakalahi mai he feituʻu feʻunga ʻoku taau mo e ngaahi tūkunga fakalotofonuá.

Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá, ʻe hanga ʻe he Fitungofulu Fakaʻēliá, talēkita ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó, mo e kau ngāue ʻo e ʻēliá ʻa e ngaahi fokotuʻú ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ngāue fakataha mo kinautolu ke fakaleleiʻi ha ngaahi meʻa ʻoku fai ki ai ha hohaʻa, mo faʻu ha fokotuʻu fakaʻosi ke fakakau ʻi he palani pulé. ʻE lava ke fakahoko ʻeni ʻi ha fakataha alēlea fakafekauʻaki mo e kau palesiteni fakasiteiki kuo vahe ki aí. Mahalo naʻa fiemaʻu ke ʻoatu ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ha fakamatala ki he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ʻa ia ʻe tokoni ki he talēkita ʻo e ngaahi meʻa fakatuʻasinó ʻi hono teuteuʻi mo fakatonutonu e palani pulé.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻoku totonu ke vakaiʻi ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻa e kiʻi tohi Fakahinohino ki he Palani Pule ʻo e Falelotú.

Ko Hono Fakapaʻanga ʻo e Ngaahi Falelotú

Ko e feituʻu ki he falelotú ʻoku fakapaʻanga ia ʻi he palani fakataʻu ki he Ngaahi Falelotú. ʻE fakahū ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ʻenau ngaahi palani fakataʻú ki he Kōmiti Patisetí mo e Fakafuofuá, ʻo fakafou ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé.

Ko Hono Fakafuofuaʻi ʻo e Fiemaʻu ki ha Feituʻu Faiʻanga Lotu Foʻoú

ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku kaunga ki hono palani ha ngaahi falelotu mo e ngaahi feituʻu faiʻanga lotu kehe ʻi he kahaʻú ʻa e natula ʻo e ngaahi ʻiuniti angamaheni ʻi he feituʻú; tupu tokolahi ʻi he kuo hilí mo e ngaahi sīpingá; fakafuofua ki he tupulakí, vahevahe ʻo e ngaahi ʻiuniti kuo palaní, tokolahí, tuʻuʻangá, mo e lahi hono fakaʻaongaʻi ʻo e fale ʻoku lolotonga fakaʻaongaʻí.

Ngaahi Fili ki he ʻAi ha to e Fakalahí

ʻE fakakaukauʻi ʻe he ʻōfisi fakaʻēliá ha ngaahi fili, ke fakapapauʻi ʻa e founga ʻe taau taha ke feau ai e fiemaʻu ki ha feituʻu faiʻanga lotu lahi angé. ʻE kau ʻi he ngaahi fili ko iá hano liliu ʻo e ngaahi polokalama ʻa e ʻiuniti fakalotofonuá, vahevahe ʻa e feituʻú mo ha ngaahi ʻiuniti kehe ʻo e Siasí, langa fakalahi ha feituʻu, lisi ha feituʻu, fakatau ha fale kuo ʻosi langa, pe langa ha falelotu foʻou.

Foaki ʻo ha Kelekele

ʻOku mātuʻaki filifili lelei ʻe he Siasí hano tali ha ngaahi foaki mai ʻo ha kelekele. Kapau ʻoku fie foaki mai ʻe ha taha ha kelekele ki he Siasí, ʻe fetuʻutaki ʻa e kau taki lakanga taulaʻeiki fakalotofonuá ki he ʻōfisi fakaʻēliá. Ko kinautolu ʻi he ʻIunaiteti Siteití pe Kānatá, telefoni ki he Vaʻa Tokoni Faka-Kelekelé ʻi he Potungāue ki he Falelotú ʻi he 1-801-240-5685 pe 1-800-453-3860.

He ʻikai ke tali ʻe he kau taki fakalotofonuá pe ʻai ha talitotongi ki ha foaki kelekele. Ko e ngaahi foaki pe ngaahi meʻaʻofa kelekelé ʻoku totonu ke fakahoko ia ʻo ʻikai to e ʻi ai ha ngaahi tuʻunga ki he anga honau fakaʻaongaʻí pe ha to e meʻa.

Ngaahi Palani Tuʻupau ʻo ha ʻApi-siasi

Kuo teuteuʻi ʻe he kau ngāue fakaʻēlia ʻo e Siasí ha ngaahi palani tuʻupau ʻo e ʻapi-siasí ke feʻunga mo e ngaahi tūkunga mo e ngaahi fiemaʻu fakalotofonuá. Ko e taimi pē ʻoku ʻamanaki langa ai ha ʻapi-siasi foʻou, ʻoku fili leva ha palani tuʻupau ʻe feʻungá. ʻE fakamatalaʻi ʻe he palani ko iá ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ki he ngaahi lokí, fōtungá, mo e ʻū meʻangāue ke fakakau ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻeni ʻo e lotú.

Fakalakalaka ʻo e Ngāué ʻi hono Langa ʻo e ʻApisiasí

Ko e taimi kuo kakato ai e ngaahi fiemaʻu kotoa ki hano langa ha ʻapi-siasi foʻou pea fakapapauʻi ʻa e ngāue ki he langá, fokotuʻu ʻi he palani fakataʻú, fakapaʻanga, mo fakataimi tēpileʻí, ʻe ʻunuakiʻi leva ʻa e ngāue ʻo e ʻapi-siasí ki he tuʻunga teuteu langá.

ʻE fakataha ʻa e pule ki he polosekí, ʻi he taimi totonu ʻi he lolotonga hono teuteu ʻo e polosekí, mo e kau palesitenisī fakasiteikí, pea feongoongoi mo e pule ki he ngaahi falé, ke vakaiʻi pea mo fili ha ākenga mei he ngaahi palani tuʻupaú. ʻE lava foki ke aleaʻi ai pe ʻe fakahoko ha ouau fakatapui kelekele. ʻE toutou ʻoange ʻe he pule ʻo e ngaahi nāunau fakatuʻasinó ki he kau palesitenisī fakasiteikí ʻa e ngaahi fakamatala fakamuimuitaha ki he tuʻunga fakalakalaka ʻo e ngāué.

Ngāue Langá

Ko e taimi ʻe kakato ai hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngāué, ʻe foaki leva ʻe he ʻōfisi fakaʻēliá ʻa e aleapau ki hono langá. ʻE fakahoko ʻe he pule ʻo e polosekí, ha fakataha kimuʻa pea toki fai ʻa e langá, mo e kau taki fakasiteikí pea mo e konitulekitaá. ʻE vakaiʻi ʻe kinautolu ʻi he fakatahá honau ngaahi fatongiá takitaha, fakapapauʻi ʻa e ākenga ʻe filí mo e ngaahi nāunau falé ʻo fakatatau ki he palani angamaheni fakafeituʻú, pea mo vakaiʻi ʻa e taimi-tēpile ki he polosekí.

Ko Hono Foaki ʻo e Falelotú

Ko e taimi kuo ʻosi ai ʻa e langá, ʻe “foaki” leva ʻe he pule ʻo e polosekí ʻa e falé pe ko e fakalahí ki he pule ʻo e nāunau fakatuʻasinó. ʻE palani mo tokangaʻi ʻe he pule ʻo e ngaahi nāunau fakatuʻasinó ʻa e ngāue ki hono fakamaʻa fakaʻāulilikí mo e monomonó pea fakahoko mo e ngaahi ngāue kehe kotoa pē ʻe fiemaʻu ke teuteuʻi e falé ki hono fakaʻaongaʻí.

ʻE fakahoko ʻe he pule ki he ʻū naunau fakatuʻasinó ha fakataha fakataukei mo e kau taki fakalotofonuá mo ʻaʻahi takai (walk-through) ʻi he ʻapi-siasí. Te ne fakahoko ʻa e ngaahi ʻuluaki fakahinohino fekauʻaki mo e ngaahi founga langa kehekehe, ki he kau fakafofonga falelotu fakasiteikí mo fakauōtí. Te ne foaki ʻa e ʻū kií ki he kau taki fakalotofonuá pea mo to e vakaiʻi ʻa e taimi-tēpile ki hono fakamaʻá mo e kau mai ʻa e mēmipá.

Ko hono Lisi ʻo ha Feituʻu ko ha Falelotú

Ko e ngaahi lisi ʻapi-siasi foʻoú, ʻe feongoongoi ai ʻa e kau taki fakalotofonuá mo e pule fakaʻēlia ki hono palani ʻo e ʻū naunau falelotú ke fakapapauʻi e ngaahi meʻa ʻe fiemaʻú. Ko e mahuʻinga ʻo e lisí ʻoku totongi ia mei he patiseti fakahoko ngāue ʻa e kulupu ʻokú ne tokangaʻi e ngaahi nāunau fakatuʻasinó.

Ko hono fakafoʻou ʻo e lisi ki he ʻapi-siasí, ʻe feongoongoʻi ai ʻa e kau taki fakalotofonuá mo e pule ki he ngaahi nāunau fakatuʻasinó, ʻa ia te ne tokangaʻi ʻa e kolé. ʻE lava ke lisi fakataimi ha fale ʻi ha ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai ʻatā ai ha ngaahi ʻapi-siasi lolotonga, ke hao ki ai e ngaahi uōtí ʻi he lolotonga hono fakalahi ʻo e ʻapi-siasí.

Ko e ʻōfisi fakaʻēliá te ne aleaʻi ʻa e ngaahi tuʻnga ʻo e ngaahi aleapau lisi kotoa pē.

Ko Hano Nō Fakataimi ha Feituʻú

ʻE lava ke nō fakataimi ha ngaahi fale ʻo totongi ʻe he Siasí, ʻi ha taimi he ʻikai hao lelei ai ha ʻekitivitī fakasiteiki, hangē ko ha ngaahi konifelenisi fakasiteiki pe fakavahelahi, ngaahi faeasaiti, ngaahi sipoti ʻoku fakahoko ʻi fale, pe ngaahi ʻekitivitī kehekehe fakafonua. ʻE kau ʻi ha ngaahi fili kehe hano fakahoko ha ngaahi fakataha kehekehe pe fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá (hangē ko e ngaahi fakamafolá), ʻe fiemaʻu ai ke ʻuluaki fakakaukauʻi kimuʻa pea toki nooʻi fakataimi ʻa e falé.

Kapau ʻe fiemaʻu fakataimi ha fale, ʻe feongoongoi ʻa e kau taki fakalotofonuá mo e pule ʻo e ʻū naunau fakatuʻasinó ke aleaʻi ʻa e aleapaú pe felotoí. ʻE fakahū leva ʻe he pule ki he ʻū naunau fakatuʻasinó ʻa e aleapaú mo ha foomu “Kole ke Lisi Fakataimi ha Falé” ki he ʻōfisi fakaʻēliá. ʻOku totonu ke fakahū kei mamaʻo ʻa e ngaahi kolé pea toki hoko ʻa e taimi ʻo e fiemaʻú. Ko e taimi ʻoku muimui ai ki he ngaahi founga ko ʻení, ʻe totongi leva ʻa e fakamole ki he nō falé mei he paʻanga fakalūkufua ʻa e Siasí.

Ko e ngaahi feituʻu ki he ngaahi ʻekitivitī sipoti ʻi tuʻá ʻoku totongi ia ʻi he fakamole ʻa e ʻiuniti fakalotofonuá.

Ngaahi Ouau Tāpuaki Kelekelé

Ka hili pē hano tali ʻo ha langa foʻou ke fai, ʻe lava ke fakaʻatā ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ha ouau fakatapui kelekele ko e teuteu ki he langá. He ʻikai fai ʻa e ouau ko ʻení ʻi he ʻaho Sāpaté. ʻE feongoongoi ʻa e palesiteni fakasiteikí ʻoku kaú mo e Fitungofulu Fakaʻēliá ki ha fakahinohino.

Ko Hono Fakatapui ʻo e Ngaahi Falé

Ko e fakangofua fakaʻosi ki hano fakatapuí ʻoku fai ia ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá, ʻi hano fakafekauʻaki mo e talēkita ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó. ʻE ngāue ʻa e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá mo e palesiteni ʻo e siteikí pe misioná ke fakamahino pe ko hai te ne fatongia ʻaki ʻa hono fakatapui ʻo e falé.

ʻOku totonu ke fakatatau pē ʻa e polokalama fakatapuí ki he taumuʻa ʻo e meʻa ʻoku faí. ʻOku ʻikai totonu ke fuʻu lōloa pe fakakau ʻo fuʻu tōtuʻa ai e ngaahi polokalama hivá. ʻOku totonu ke tuku ha taimi feʻunga ki he taki kuo vahe ke ne lea mo fakatapui ʻa e falé.

Ka hili e lotu fakatapuí, ʻoku totonu ke hivaʻi ha himi ʻoku taau pe ko ha hiva kuo ʻosi filifili pea mo ha lotu tuku nounou ke fakaʻosi e polokalamá.

ʻE lava pē ke hikitepi e ngaahi lotu fakatapui ʻo e ʻū falé ʻo ka fakangofua ʻe he maʻu mafai ʻokú ne tokangaʻí.

ʻE lava ke fakatapui e ʻū ʻapi-siasi kuo lisí kapau kuo fakakakato kotoa e ngaahi makatuʻunga ko ʻení:

  1. Ko hono kotoa ʻo e feituʻu ʻoku lisí ʻoku fakaʻaongaʻi ʻataʻatā pē ia ʻe he Siasí, ʻo ʻikai kau ai ʻa e ngaahi feituʻu angamaheni (hangē ko e ngaahi hūʻangá, holó, mo e falemālōloó).

  2. Ko e lisí ʻoku laka hake he taʻu ʻe tahá.

  3. Ko e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ʻoku nau fakangofua pe ʻe fakatapui ha fale faiʻangalotu ʻoku lisi.

Kapau kuo kakato e ngaahi tuʻunga ko ʻení pea fakatapui ʻa e falelotú, ko e lotu fakatapuí kuo pau ke kau ai e lea ko e falelotú ʻoku fakatapui ia “fakatatau ki he lōloa ʻo e lisí.”