Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
30. Ko e Ngaahi Uiuiʻi ʻi he Siasí


“30. Ko e Ngaahi Uiuiʻi ʻi he Siasí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (2020).

“30. Ko e Ngaahi Uiuiʻi ʻi he Siasí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá.

ʻĪmisi
kakai ʻoku hiki honau nima toʻomataʻú

30.

Ko e Ngaahi Uiuiʻi ʻi he Siasí

30.0

Talateú

Naʻe ʻoange ʻe he Tamai Hēvaní kia Sīsū Kalaisi ha misiona toputapu ke fakahoko (vakai, Luke 4:18–19; Sione 6:38; 3 Nīfai 27:14–16). Lolotonga ʻEne ngāué, naʻe tuku ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi fatongia mahuʻinga ki Heʻene kau ākongá (vakai, Luke 10:1–9). Ko e meʻa tatau pē, ʻoku ui ʻe he ʻEikí ha kau tangata mo ha kau fafine ke ngāue ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi ha ngaahi fakaafe fakalaumālie mei Heʻene kau tamaioʻeikí. Ko e ngaahi faingamālie ko ʻeni ke ngāué ʻoku ʻiloa ia ko e ngaahi uiuiʻi.

ʻOku ʻoange ʻe he ngaahi uiuiʻí ha faingamālie ke ongoʻi ai ʻe he kāingalotú ʻa e fiefia ʻo e tauhi ki he ʻOtuá ʻi heʻenau tokoni ki Heʻene fānaú (vakai, Mōsaia 2:17). ʻOku toe tokoni foki ʻa e ngaahi uiuiʻí ki hono fakatupulaki e tui ʻa e kāingalotú mo nau ʻunu ke ofi ange ki he ʻEikí.

ʻOku ʻikai taau ke holi ki ha ngaahi uiuiʻi pau ʻi he Siasí (vakai, Maʻake 10:42–45; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:34–37). Pe ʻe “hiki hiki holo” (advance) ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mei ha uiuiʻi ki ha uiuiʻi kehe. Ka hili haʻanau ngāue ʻi ha uiuiʻi, ʻoku ʻikai totonu ke nau ʻamanaki te nau maʻu ha uiuiʻi ki ha fatongia māʻolunga pe ʻiloa ange. Ko e ngāue faivelenga ʻi ha uiuiʻí ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he tuʻunga ʻo e uiuiʻi ko iá. ʻOku tali ʻe he ʻEikí ʻa e ʻosi-kia-velenga ʻa e taha kotoa ʻoku ngāue ʻi Hono Siasí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he vahé ni ʻa e founga ʻoku uiuiʻi ai e kāingalotú ke ngāue ʻi he Siasí mo e founga ʻoku tukuange ai kinautolu mei honau ngaahi uiuiʻí. ʻOku kau foki ai ha Saati ʻo e Ngaahi Uiuiʻí ʻokú ne ʻomi ha fakamatala fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo ha ngaahi uiuiʻi pau, hikinimaʻi ʻo e kāingalotú ʻi honau ngaahi uiuiʻí, mo hono vaheʻi kinautolú (vakai, 30.8).

30.1

Ko Hono Fakapapauʻi pe Ko Hai ʻe Uí

30.1.1

Ngaahi Fakahinohino Fakalūkufua

Ko kinautolu ʻoku ngāue ʻi he Siasí ʻoku ui kinautolu ʻe he ʻOtuá (vakai, Hepelū 5:4; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5). ʻE lotua ʻe he kau takí e fakahinohino ʻa e Laumālié ke ʻiloʻi pe ko hai ʻe uí (vakai foki, 4.2.6). Te nau toe fakakaukauʻi foki mo e:

  • Tuʻunga moʻui taau ʻa e mēmipá (ʻi hano fakapapauʻi ʻi ha ʻinitaviu).

  • Ngaahi meʻafoaki mo e ivi malava ʻoku maʻu ʻe he mēmipá, pe te ne lava ʻo fakatupulakí, ke tāpuekina ai e niʻihi kehé.

  • Ngaahi tūkunga fakafoʻituitui ʻo e mēmipá, kau ai ʻene tuʻunga moʻui leleí mo ʻene ngāué.

  • Ko e ola ʻo e uiuiʻí ki he nofomali mo e fāmili ʻo e mēmipá.

ʻOku totonu ke tāpuekina ʻe he uiuiʻi kotoa ʻa e kakai ʻoku tokoniʻí, mēmipa ʻoku ngāué, pea mo e fāmili ʻo e mēmipá. ʻOku toe ʻoange foki ʻe he uiuiʻí ha ngaahi faingamālie ki he kāingalotú ke nau tupulaki.

ʻOku tāpuekina e kāingalotú ʻi he ngaahi feilaulau ʻoku nau fakahoko ke ngāue ʻi he Siasí. Neongo ia, ka ʻoku ʻikai totonu ke fakamafasiaʻi ʻe ha uiuiʻi ʻa e niʻihi fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. ʻOku ʻikai totonu ke fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe he ngaahi uiuiʻí e ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻui ʻa e kāingalotú.

Ko e angamahení, ʻoku ui ʻa e mēmipa takitaha ke ngāue ʻi he fatongia pē ʻe taha ʻi ha taimi, ʻo tānaki atu ki heʻene hoko ko e tangata pe fefine ngāue fakaetauhí. Ko e ngaahi fakaʻatā makehé ʻoku totonu ke hāhāmolofia mo fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu. ʻOku ʻikai fie maʻu ke fakakakato e fatongia kotoa pē ʻoku ʻatā.

Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ha uiuiʻi ki ha mēmipa kuo ʻosi malí, ʻe fakapapauʻi ʻe he kau takí ʻoku ʻiloʻi ʻe hono malí mo poupouʻi ʻa e uiuiʻí.

Kimuʻa pea fakahoko ha uiuiʻi ki ha talavou pe finemui, ʻoku totonu ke ʻuluaki maʻu ʻe he kau takí ha fakangofua mei heʻene mātuʻá pe tauhí.

Kimuʻa pea toki fakahoko ha uiuiʻí, ʻe tomuʻa vakaiʻi fakalelei ʻe he pīsopé ʻa e lekooti mēmipasipi ʻo e tokotahá ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha kiʻi fakamatala pe fakataputapui ki hono tuʻunga mēmipasipí. Kapau ʻe fie maʻu ke fakahoko ʻa e uiuiʻí kimuʻa ʻoku teʻeki maʻu e lekooti mēmipasipí ʻi he uōtí, ʻe fetuʻutaki ʻa e pīsopé ki he pīsope kimuʻa ʻo e mēmipá.

Kimuʻa pea fakahoko ʻe ha taki fakasiteiki ha uiuiʻi, ʻe fai ha fetuʻutaki ki he pīsope ʻa e toko tahá ke aleaʻi e tuʻunga taau ʻo e mēmipá pea mo ha ngaahi tūkunga kehe te ne ala uesia ʻene ngāué (hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi ʻolungá).

30.1.2

Ngaahi Uiuiʻi ki he Kāingalotu Foʻoú

ʻOku tokoni e ngaahi faingamālie ke ngāué ke tupulaki fakalaumālie ʻa e kāingalotú. ʻE lava foki ʻo tokoni ʻa e ngāue fakatahá ke langaki e fetuʻutaki vāofi ʻa e kāingalotú. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻeni ki he kāingalotu foʻoú.

ʻE ʻoange ʻe he kau taki fakauōtí ha ngaahi faingamālie ki he kāingalotu foʻoú ke nau ngāue ʻi he hili pē honau papitaisó mo e hilifakinimá. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ʻoku malava ʻe he kāingalotu foʻoú. ʻE fakaafeʻi kinautolu ʻe he kau takí ʻi he faʻa lotu ke nau ngāue ʻi ha ngaahi founga ʻe tokoni ke nau tupulaki fakataautaha ai mo tāpuekina ha niʻihi kehe. ʻOku mateuteu ha kāingalotu ʻe niʻihi ki ha ngaahi uiuiʻi, ʻi he taimi pē ko iá. Mahalo naʻa saiʻia ange ha niʻihi ia ʻi he ngaahi fatongia fakataimi ko ē ʻe tokoni ke nau mateuteu ai ke toki maʻu ha ngaahi uiuiʻí. Vakai foki, 23.2 mo e 23.5.1.

30.1.3

Ngaahi Uiuiʻi Maʻanautolu ʻOku ʻIkai Mēmipá

ʻE lava ke uiuiʻi ha kakai ʻoku ʻikai kau ki he Siasí ki ha ngaahi fatongia, hangē ko e tā-ʻōkaní, talēkita ʻo e hivá, pe ko ha fatongia ʻe tokoni ki hono palani ha ngaahi ʻekitivitī. Neongo ia, ka ʻoku ʻikai totonu ke ui kinautolu ko ha kau faiako, kau mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú pe fakahoualotú, pe ko ha kau taki faihiva ʻi he Palaimelí.

He ʻikai ke lava ʻo uiuiʻi ha taha kuo fakataputapui hono mēmipasipí pe kuo tuʻusi hono tuʻunga mēmipasipí (vakai, 32.11.3 mo e 32.11.4).

30.1.4

Tuʻunga ʻIkai Fakahāhāholó

Ko e ngaahi uiuiʻí mo e tukuangé ʻoku toputapu. Koeʻuhí ko e meʻá ni, he ʻikai ke fakahāhāholo ʻe he kau takí ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi uiuiʻi mo e tukuange ʻoku ʻamanaki ke fakahokó. ʻE vahevahe ʻe he kau takí ʻa e faʻahinga fakamatala peheé ʻi he taimi mo e feituʻu ʻoku fenāpasi mo hono natula toputapú.

Hangē ko ʻení, he ʻikai fakahā ki ha taha ʻoku fakakaukauʻi ki ha fatongia kae ʻoua kuo toki fakahoko ʻa e uiuiʻí. ʻE tokoni ʻeni ke fakaʻehiʻehi mei ha hoko ha mā kapau ʻoku ʻikai fakahoko ʻa e uiuiʻí.

ʻIkai ngata ai, ko kinautolu pē ʻoku fiemaʻu ke nau ʻiló, hangē ko hono malí pe kau palesitenisī ʻo ha houalotu ʻoku nau tokangaʻi ʻa e fatongiá, ʻoku fakahā ki ai kimuʻa pea toki fokotuʻu ʻa e tokotahá ke hikinimaʻí.

30.1.5

Ngaahi Fokotuʻu mo Hono Fakangofua ʻo e Ngaahi Uiuiʻí

ʻOku hā ʻi he Saati ʻo e Ngaahi Uiuiʻí ʻa e tokotaha te ne fai ʻa e fokotuʻu ki he uiuiʻi takitaha pea mo e tokotaha te ne fakangofuá (vakai, 30.8). ʻI ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ko e kau taki kōlomú mo fakahoualotú te nau fakahoko ʻa e ngaahi fokotuʻú ki he kau palesitenisī fakasiteikí pe kau pīsopelikí. Te nau fakahoko ia ʻi he faʻa lotu, mo kumia e fakahā fekauʻaki mo e taha ke fokotuʻú. Te nau toe lava foki ʻo talanoa mo e kau pīsopelikí pe kau palesitenisī fakasiteikí.

ʻE fakakaukauʻi fakalelei ʻe he kau pīsopé mo e kau palesiteni fakasiteikí ʻa e fokotuʻu takitaha, mo ʻiloʻi naʻe fai ia ʻi he faʻa lotu. ʻOku ʻa e kau pīsopelikí pe kau palesitenisī fakasiteikí ʻa e fatongia aofangatuku ke maʻu e tataki fakalaumālie fekauʻaki mo e taha ke uiuiʻí. Ko e taimi ʻe fie maʻu aí, te nau ala kole ha toe fokotuʻu ʻe taha.

Kapau ʻoku ongoʻi ʻe ha pīsope pe palesiteni fakasiteiki ʻoku ueʻi ia ke ui ha taha kehe mei he tokotaha naʻe fokotuʻu atú, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia naʻe ʻikai tataki fakalaumālie ʻa e fokotuʻú. ʻE lava pē koeʻuhí he naʻe maʻu ʻe he pīsopé pe palesiteni fakasiteikí ha fakamatala naʻe ʻikai ke maʻu ʻe kinautolu naʻa nau fai ʻa e fokotuʻú.

ʻĪmisi
fefine ʻoku laukonga ki ha fānau

30.2

Ko Hono Fakahoko ʻo ha Uiuiʻi

ʻOku totonu ke hoko hono maʻu ʻo ha uiuiʻí ko ha aʻusia fakalaumālie mahuʻinga ki he mēmipá. Ko e uiuiʻi ke tokoni ki he ʻEikí ko ha ngaahi faingamālie toputapu ia mo fakafiefia. ʻOku fakahoko ʻeni ʻe he kau takí ʻi he anga ʻo ʻenau fakahoko ʻa e uiuiʻí. ʻOku ʻikai totonu ke nau fakahoko ʻa e ngaahi uiuiʻí ʻi ha founga ʻoku ʻikai mamalu.

ʻOku fakamahino ʻe he Saati ʻo e Ngaahi Uiuiʻí pe ko hai te ne fakahoko ʻa e uiuiʻí takitaha (vakai, 30.8). Ka hili hano maʻu ʻo e fakangofuá, ʻe talanoa leva ʻa e taki kuo fakamafaiʻí mo e mēmipá ke mahino pe ʻe malava ʻe he tūkunga ʻo e mēmipá ʻo fakafaingamālieʻi ia ke ne ngāue. ʻE feinga foki ʻa e takí ke mahino kiate ia pe ʻoku moʻui taau ʻa e mēmipá mo loto-fiemālie ke ngāue.

Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ʻe ha taki ha uiuiʻi, te ne fakamatalaʻi ʻoku haʻu ia mei he ʻEikí. Kapau ʻe fie maʻu, te ne lava ʻo ʻoange ha taimi ki he mēmipá ke ne fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e uiuiʻí, ʻo feinga ke ne maʻu haʻane fakapapauʻi fakalaumālie.

ʻE toe lava foki ʻa e takí ke:

  • Fakamatalaʻi ʻa e taumuʻá, ko hono mahuʻingá, pea mo e ngaahi fatongia ʻo e uiuiʻí.

  • Tokoniʻi ʻa e mēmipá ke meimei tokanga taha pē ki he kakai ʻe tokoni ki aí. (Kapau ʻoku kaunga ki ai, ʻe ʻoange ʻe he takí ha lisi ʻo e kakai ko ʻení mei he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Takí mo e Kalaké.)

  • Poupouʻi e mēmipá ke ne lotua e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi hono fakahoko ʻa hono uiuiʻí.

  • Fakamoʻoniʻi ki he mēmipá ʻe tokoniʻi mo tāpuekina ia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene ngāue faivelengá.

  • Fakahā ki he mēmipá ʻa e tokotaha te ne akoʻi mo poupouʻi ia ʻi hono fatongiá.

  • Fakahā ki he mēmipá ʻa e tokotaha ʻe lipooti ki ai ʻi heʻene ngāué.

  • Fakahā ki he mēmipá ha faʻahinga fakataha pē ʻoku totonu ke kau ki ai mo ha faʻahinga maʻuʻanga tokoni pē ʻoku maʻu.

  • Tokoniʻi ke ʻilo ʻe he mēmipá ʻa e lahi ʻo e taimi ʻe fie maʻu ki hono uiuiʻí.

  • Fakamatalalaʻʻi ha ngaahi meʻa kehe ʻoku fai ki ai ha tokanga pe ngaahi pole ʻo e uiuiʻí.

  • Tali ha ngaahi fehuʻi ʻa e mēmipá.

Kapau kuo ʻosi mali e mēmipá, ʻe fakaafeʻi mai ʻe he takí ʻa e malí ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai e uiuiʻí.

Kapau ʻoku kau ʻi he uiuiʻí ha ngāue mo e fānaú pe toʻu tupú, ʻe fakamatalaʻi ʻe he takí ʻa e fiemaʻu ke fakakakato ʻe he mēmipá ʻa e ako ki hono maluʻi e fānaú mo e toʻu tupú. ʻE lava ke maʻu e akó ni ʻi he ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org. ʻOku totonu ke fakakakato ia ʻe he mēmipá ʻi loto he māhina ʻe taha mei hono hikinimaʻí mo e taʻu ʻe tolu kotoa pē mei ai.

30.3

Ko Hono Hikinimaʻi e Kāingalotú ʻi he Ngaahi Uiuiʻí

ʻOku totonu ke fokotuʻu ke hikinimaʻi ʻa kinautolu ʻoku ui ki he ngaahi uiuiʻi faka-Siasí kimuʻa pea nau toki kamata ngāue (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:13; 42:11). ʻI hono hikinimaʻi ko ia ʻo kinautolu kuo uiuiʻi ke ngāué, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kāingalotú ʻa ʻenau poupou mo loto-fiemālie ke tokoni.

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Saati ʻo e Ngaahi Uiuiʻí pe ʻoku fiemaʻu hano hikinimaʻi pe ʻikai pea mo kinautolu ʻoku kau aí (vakai, 30.8). Ko e taki ko ia ʻokú ne tokangaʻi hono fakahoko ʻo e uiuiʻí, pe ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki kuó ne fakamafaiʻi, ko ia te ne fokotuʻu ʻa e tokotahá ke hikinimaʻí.

ʻE ʻuluaki fakahā ʻe he tokotaha ʻokú ne fakahoko ʻa e hikinimaʻí ʻa e tokotaha ʻoku tukuange mei he lakangá (kapau ʻoku kaunga ki ai). Te ne fakaafeʻi ʻa e kāingalotú ke fakahaaʻi ʻenau fakamālō ki he ngāue ʻa e tokotahá (vakai, 30.6).

Ko e taimi ʻoku fokotuʻu ai ha taha ke hikinimaʻí, ʻe fakaafeʻi ia ʻe he taki lakanga fakataulaʻeiki kuo fakamafaiʻí ke ne tuʻu ki ʻolunga. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he takí ʻa e fakalea ko ʻení:

“Kuo ui ʻa [Hingoá] ki he [lakanga]. Ko kinautolu ʻoku loto ke poupouʻi [iá] kātaki ʻo fakahaaʻi ia ʻaki e hiki homou nimá ki ʻolunga. [Kiʻi longo taimi siʻi.] Kapau ʻoku ʻikai ha taha ʻe loto ki ai, fakahā mai. [Kiʻi longo taimi siʻi.]”

ʻOku totonu ke kau ʻi he hikinimá ʻa e tokotaha ʻoku fokotuʻú. Kapau ʻoku tokolahi ʻa kinautolu ʻoku fokotuʻú, ʻe lava ke fokotuʻu fakakulupu kinautolu.

Kapau ʻoku fakafepakiʻi ʻe ha mēmipa mālohi ʻa e fatongiá, ʻe talanoa fakataautaha ʻa e taki maʻu mafai pulé pe ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki ne vahe ki ai, mo e tokotaha ko iá, ʻi he hili ʻa e fakatahá. ʻE feinga ʻa e takí ke mahino kiate ia ʻa e ʻuhinga ʻoku fakafepakiʻi ai ʻe he mēmipá. Te ne fehuʻi pe ʻoku ʻilo ʻe he mēmipá ha ʻulungaanga te ne lava ʻo fakataʻeʻaongaʻi ʻa e tokotahá mei heʻene ngāue ʻi he fatongiá. Kapau ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he mēmipa ʻoku fakafepakí ha faʻahinga ʻulungaanga pehē, te ne poupouʻi ia ke poupou mo tokoni ki he tokotaha ʻoku uiuiʻí.

Ko e kāingalotu pē ʻoku mālohí te nau lava ʻo kau ʻi he hikinimaʻí. Neongo ia, ka kapau ʻoku ʻi ai ha taha teʻeki Siasi pe mēmipa ʻoku ʻikai ke mālohi ʻoku ʻi ai haʻane hohaʻa fekauʻaki mo e ngāué, te ne lava ʻo vahevahe fakataautaha ia mo e pīsopé pe palesiteni fakasiteikí, ʻi he ʻosi ʻa e fakatahá.

30.4

Ko Hono Vaheʻi ʻo e Kāingalotú ke Ngāue ʻi ha Ngaahi Uiuiʻí

ʻOku totonu ke vaheʻi ʻa kinautolu kuo ui ki ha ngaahi fatongia faka-Siasí. ʻOku fakamahino ʻe he Saati ʻo e Ngaahi Uiuiʻí ʻa e tokotaha te ne lava ʻo fai e vaheʻí (vakai, 30.8). ʻOku faʻa fakahoko ʻeni hili hono hikinimaʻi e kāingalotú kimuʻa pea nau toki kamata ngāué.

ʻOku ʻuhinga hono vaheʻi ʻo ha mēmipa ki ha uiuiʻi ke foaki kiate ia ʻa e mafai ke ngāue ʻi he uiuiʻi ko iá (vakai, 3.4.3.1). ʻOku kau foki ʻi he vaheʻí ha tāpuaki mo ha ngaahi talaʻofa ʻoku tataki ʻe he Laumālié. Ki ha fakamatala lahi ange, vakai, 18.11.

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne maʻu ha tāpuaki mei he lakanga fakataulaʻeiki

30.5

Lōloa ʻo e Fakahoko Fatongiá

Kapau ʻe lava, pea ʻe fakaʻatā ʻe he kau takí e kāingalotú ke nau ngāue ʻi honau ngaahi uiuiʻí ʻo fuoloa feʻunga ke fokotuʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki mālohi mo kinautolu ʻoku nau ngāue ki aí. ʻE lava foki ke fie maʻu ʻe he kāingalotú ha taimi ke nau ako mo tupulaki ai ʻi honau ngaahi fatongiá. ʻE lava ke mātuʻaki mahuʻinga ʻeni ki he kau taki ʻo e toʻu tupú mo e fānaú kae pehē ki he kau palesiteni ʻo e Fineʻofá mo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá. ʻE kehekehe pē ʻa e lōloa ʻo e ngāue ʻa e kau takí, ka ʻoku faʻa feʻunga ʻa e taʻu ʻe ua ki he nimá.

30.6

Ko Hono Tukuange ʻo e Kāingalotú mei he Ngaahi Uiuiʻí

ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻoku tukuange ʻa e kāingalotú mei he ngaahi uiuiʻí ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai ʻe he ʻEikí honau kau takí ke tukuange kinautolú. ʻOku ʻi ai ha kāingalotu ʻe niʻihi, hangē ko e kau palesiteni fakasiteikí mo e fakamisioná, ʻoku faʻa tukuange kinautolu hili ha vahaʻataimi pau. ʻE lava foki ke tukuange ha taha ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehe, hangē ko e ngaahi tūkunga fakafoʻituitui mo fakafāmilí.

Ko e taimi ʻoku tukuange ai ha palesiteni pe pīsope, ʻoku tukuange fakataha ai pē mo e ongo tokoní. Ko e toenga ʻo kinautolu ʻi he houalotú, hangē ko e kau kalaké, kau sekelitalí, mo e kau faiakó, ʻoku ʻikai kau kinautolu he tukuangé.

Ko e tukuange mei he ngaahi uiuiʻi faka-Siasí ʻoku fakahoko ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e tuʻunga mafai tatau mo e taha naʻá ne fakahoko ʻa e uiuiʻí. Hangē ko ʻení, kapau naʻe fakahoko ʻe ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí ʻa e uiuiʻí, ʻe tukuange ia ʻe ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí.

Ko e fakahoko ʻo e tukuangé ko ha faingamālie mahuʻinga ia ki ha taki ke ne fakahaaʻi ha houngaʻia mo fakahaaʻi e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngāue ʻa e mēmipá. ʻE talanoa fakafoʻituitui ʻa e takí mo e mēmipá ke fakahoko ki ai ʻa e tukuangé kimuʻa pea toki fakahā he fakatahá. ʻE lava ke ne fili ke fakaafeʻi ʻa e mēmipá ke ne vahevahe ha meʻa kuó ne ako ʻi heʻene ngāue ʻi hono uiuiʻí. Ko kinautolu pē ʻoku totonu ke nau ʻiló, ʻe fakahā ki ai ʻa e tukuangé kimuʻa pea toki fakahā ʻi he fakatahá.

ʻE fakahā ʻe ha taki lakanga fakataulaʻeiki kuo fakamafaiʻi ʻa e tukuangé ʻi he feituʻu tatau naʻe hikinimaʻi aí. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he takí ha ngaahi lea hangē ko ʻení:

“Kuo tukuange ʻa [Hingoá] mei heʻene hoko ko e [lakanga]. Ko kinautolu ʻoku fie fakahaaʻi ʻenau fakamālō koeʻuhí ko ʻene ngāué, ʻe lava ke fakahaaʻi ia ʻaki e hiki homou nimá ki ʻolunga.”

He ʻikai ke ‘eke ʻe he takí pe ‘oku ‘i ai ha taʻeloto.

30.7

Ko Hono Uiuiʻi, Fakanofo, mo hono Vaheʻi ʻo e Kau Pīsopé

Ko e kau palesitenisī fakasiteikí ʻoku nau fakaongoongoleleiʻi ʻa e houʻeiki tangata ke uiuiʻi pe tukuange mei he pīsopé. ʻOku fakahū ʻa e ngaahi fakaongoongoleleí ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Takí mo e Kalaké (LCR). ʻE teuteu ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí, ko ha kalake, pe sekelitali pule ʻa e fakaongoongoleleí. Neongo iá, ka ko e palesiteni siteikí pē te ne fakahū iá.

ʻOku mahuʻinga lahi e ngaahi fatongia ʻo e pīsopé (vakai, 7.1). ʻOku fie maʻu ki ai ha tangata angatonu, moʻui maʻa, matuʻotuʻa fakalaumālie, mo tauhi faivelenga ki he Fakamoʻuí. ʻE feinga e kau palesitenisī fakasiteikí ke maʻu ha fakamoʻoni pau mei he Laumālié ki he tokotaha ke fokotuʻú. Ko e taimi ʻoku fokotuʻu ai ha tangata ke hoko ko ha pīsopé, te nau fakakaukauʻi fakalelei ʻa e 1 Tīmote 3:2–7. He ʻikai ke nau kole ha fokotuʻu mei he kāingalotu ʻo e uōtí. ʻOku ʻi ai ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ki ha pīsopé ʻi he LCR.

Kimuʻa pea toki lava ke uiuiʻi ʻe he palesiteni fakasiteikí ha pīsope foʻoú, kuo pau ke ne maʻu ha tohi fakangofua ʻo ʻene fokotuʻú mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI he fakangofua ko ʻení, ʻe lava leva ʻe he palesiteni fakaisiteikí ke fakanofo mo vaheʻi ha pīsope hili hano hikinimaʻi ia ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí ‘i ha houalotu sākalamēniti. ʻOku toe fie maʻu foki e fakangofua ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí kimuʻa pea toki tukuange ʻe ha palesiteni fakasiteiki ha pīsope. He ʻikai lava ke vahe ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení.

Kapau kuo uiuiʻi ha tangata ko ha pīsope ka ʻoku ʻikai ko ha taulaʻeiki lahi, ʻe fakapapauʻi ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻoku fakanofo ia ko ha taulaʻeiki lahi kimuʻa pea toki fakanofo ia ko ha pīsopé. Kapau naʻe ʻosi fakanofo ʻa e tangatá kimuʻa ko ha pīsope, ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ko hono vaheʻi ia ko e pīsope ʻo e uōtí. Kapau ʻoku ʻikai ko ha ongo taulaʻeiki lahi ʻa e ongo tangata kuo uiuiʻi ke hoko ko e ongo tokoni ʻo e pīsopé, ʻe fakanofo kinaua ko e ongo taulaʻeiki lahi kimuʻa pea toki vaheʻi.

Hili hono fakangofua ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí hono fakaongoongoleleiʻi ʻo ha tangata ke hoko ko ha pīsopé, te nau fakamafaiʻi leva e palesiteni fakasiteikí ke ne fakanofo mo vaheʻi ia. Ko e palesiteni fakasiteikí te ne:

  1. Ui ʻa e tangatá ʻaki hono hingoa kakató.

  2. Fakahaaʻi ʻokú ne fakahoko ʻeni ʻi he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

  3. Fakanofo ʻa e tangatá ko e pīsope (tuku kehe kapau naʻe ʻosi fakanofo kimuʻa).

  4. Vaheʻi ia ke ne pule ki he uōtí mo ne hoko ko e palesiteni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo e kōlomu ʻo e taulaʻeikí, ʻo fakamamafaʻi hono ngaahi fatongia ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e kau finemui ʻi he uōtí (vakai, 7.1.2).

  5. Foaki kiate ia ʻa e ngaahi kī, ngaahi totonu, ngaahi mālohi, mo e mafai kotoa pē ʻo e tuʻunga ko e pīsopé, mo fakamahinoʻi pau ange e ngaahi fatongia ʻo e pīsopé ʻi heʻene hoko ko e fakamaau fakalūkufua ki ʻIsileli mo e taulaʻeiki lahi pule ʻi he uōtí (vakai, 7.1.1 mo e 7.1.3).

  6. Foaki ha ngaahi tāpuaki ʻo fakatatau mo e tataki ʻa e Laumālié.

  7. Fakaʻosi ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻE lava foki ke ui, fakanofo, mo vaheʻi ha pīsope ʻe ha Fitungofulu Fakaʻēlia pe Taki Māʻolunga ʻi ha fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

30.8

Saati ʻo e Ngaahi Uiuiʻí

ʻOku lisi atu ʻi he saati ko ʻení ha ngaahi uiuiʻi fakauooti mo fakasiteiki kuo filifili. ʻOku fakamatalaʻi atu ʻi he konga ʻe taha ʻo e tohi tuʻutuʻuni ko ʻení ha ngaahi uiuiʻi kehe pea mo e ngaahi faingamālie ke ngāue.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke fakakakato ʻe ha uooti pe siteiki ʻa e uiuiʻi kotoa pē ʻoku lisi atu ʻi he saati ko ʻení. ʻE fakafuofuaʻi ʻe he kau takí pe ko e fē ʻa e ngaahi uiuiʻi ke fakakakató ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻiunití mo kinautolu ʻoku ʻatā ke ngāué.

30.8.1

Ngaahi Uiuiʻi Fakauōtí

Uiuiʻí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Fakangofua ʻe

Hikinimaʻi ʻe he1

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Uiuiʻí

Pīsope2

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí, ʻo fakaʻaongaʻi e LCR

Fakangofua ʻe

Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí, hili ʻene maʻu ha fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí (vakai, 30.7)

Uiuiʻí

Ongo tokoni ʻi he kau pīsopelikí2

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Pīsopé

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kalake fakauōtí (mo e kau tokoni kalake fakauōtí ʻo ka fie maʻu)

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau pīsopelikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai pe aleaʻanga māʻolunga

Uiuiʻí

Sekelitali pule ʻo e uōtí (mo e kau tokoni sekelitali pule ʻo e uōtí ʻo ka fie maʻu)

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau pīsopelikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai pe aleaʻanga māʻolunga

Uiuiʻí

Palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí (ʻi haʻanau feongoongoi mo e pīsopé)

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí

Uiuiʻí

Ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī e kōlomu ʻo e kaumātuʻá

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni ʻo e kōlomú (ʻi haʻane feongoongoi mo e pīsopé)

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai pe aleaʻanga māʻolunga

Uiuiʻí

Ngaahi uiuiʻi kehe ʻi he kōlomu kaumātuʻá

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī ʻo e kōlomú

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kau mēmipa ʻo e kōlomú (fokotuʻu ʻi ha houalotu ʻa e kōlomú ʻe he palesiteni ʻo e kōlomú pe ko hano tokoni ne vahe ki ai)

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni ʻo e kōlomú pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kau palesiteni fakahoualotu ʻo e uōtí (Fineʻofá, Kau Finemuí, Palaimelí, mo e Lautohi Faka-Sāpaté)

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau pīsopelikí

Fakangofua ʻe

Kau pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé

Uiuiʻí

Ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī fakahoualotu ʻo e uōtí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni ʻo e houalotú

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Ngaahi uiuiʻi kehe ʻi he uōtí ki he Fineʻofá, Kau Finemuí, Palaimelí, mo e Lautohi Faka-Sāpaté

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesitenisī ʻo e houalotú

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Taki ngāue fakafaifekau fakauōtí (ʻe lava ke fakahoko ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻa e fatongia ko ʻení; kapau ʻoku pehē, ʻoku ʻikai fie maʻu ke uiuiʻi, hikinimaʻi, pe vaheʻi mavahe)

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau Pīsopelikí (ʻi haʻanau feongoongoi mo e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá)

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kau faifekau fakauōtí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau pīsopelikí pe ongo palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá mo e Fineʻofá

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Taki ngāue fakatemipale mo e hisitōlia fakafāmili fakauōtí (ʻe lava ke fakahoko ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻa e fatongia ko ʻení; kapau ʻoku pehē, ʻoku ʻikai fie maʻu ke uiuiʻi, hikinimaʻi, pe vaheʻi mavahe)

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau Pīsopelikí (ʻi haʻanau feongoongoi mo e ongo palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá)

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kau faifaleʻi fakauooti ʻo e temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau pīsopelikí pe ongo palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá mo e Fineʻofá

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Ongo ʻasisiteni ki he palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e taulaʻeikí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Pīsopé (ko e palesiteni ia e kōlomu ʻo e taulaʻeikí)

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kau mēmipa ʻo e kōlomú (fakahoko ʻi he houalotu ʻa e kōlomú ʻe he pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai)

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé

Uiuiʻí

Ongo palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e akonakí mo e tīkoní

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau pīsopelikí

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kau mēmipa ʻo e kōlomú (fakahoko ʻi he houalotu ʻa e kōlomú ʻe he pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai)

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Uiuiʻi ʻe he pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai; vaheʻi ʻe he pīsopé

Uiuiʻí

Ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kau akonakí mo e kau tīkoní mo e kau sekelitali fakakōlomú

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni ʻo e kōlomú

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kau mēmipa ʻo e kōlomú (fakahoko ʻi he houalotu ʻa e kōlomú ʻe he pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai)

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kau palesiteni fakakalasi ʻo e Kau Finemuí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau Pīsopelikí (ʻi haʻanau feongoongoi mo e kau palesitenisī ʻo e Kau Finemuí)

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kau mēmipa ʻo e kalasí (fakahoko ʻi he houalotu ʻa e Kau Finemuí ʻe he pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai)

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kau tokoni ʻi he kau palesitenisī fakakalasi ʻo e Kau Finemuí mo e kau sekelitali fakakalasí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni fakakalasí

Fakangofua ʻe

Kau Pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kau mēmipa ʻo e kalasí (fakahoko ʻi he houalotu ʻa e Kau Finemuí ʻe he pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai)

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kau mataotao uelofea ʻa e uōtí mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá kapau ʻe fie maʻu

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau pīsopelikí

Fakangofua ʻe

Kau pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Mataotao senitā maʻuʻanga tokoni ʻa e uōtí ʻo ka fie maʻu

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté

Fakangofua ʻe

Kau pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kouʻōtineita ʻo e hivá he uōtí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau pīsopelikí

Fakangofua ʻe

Kau pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Ngaahi uiuiʻi kehe ʻi he uōtí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau pīsopelikí

Fakangofua ʻe

Kau pīsopelikí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻo e uōtí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

  1. ʻI ha ngaahi tūkunga hāhāmolofia, ʻe ala fie maʻu ai ha mēmipa ʻo e uōtí ke kamata ngāue ʻi ha uiuiʻi kimuʻa pea toki hikinimaʻi. Ka hoko ʻeni, ʻe fakahā ʻe ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí ‘a e tokotahá ke tali, ʻi he faingamālie vave tahá. Te ne fakafenāpasi ʻa e founga ngāue kuo fakamatalaʻi ʻi he 30.3. ‘Oku kau heni hano ʻoange ha faingamālie ki he kāingalotu ʻo e uōtí ke fakahā haʻanau taʻeloto.

  2. ʻOku ʻikai totonu ke uiuiʻi ʻa e niʻihi ʻoku lolotonga ngāue ko ha faisila ʻi ha temipale ke ngāue ʻi he kau pīsopelikí. ʻOku uiuiʻi ʻa e kau faisilá ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
kalasi Lautohi Faka-Sāpate

30.8.2

Ngaahi Uiuiʻi Fakakoló

Uiuiʻí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Fakangofua ʻe

Hikinimaʻi ʻe he

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Uiuiʻí

Palesiteni fakakolo1

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí, fakamisioná, pe fakavahefonuá

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá pe kau palesitenisī fakamisioná

Hikinimaʻi ʻe he

Kāingalotu ʻo e koló

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe fakamisioná (pe palesiteni fakavahefonuá kapau ʻe vahe ki ai)

Uiuiʻí

Ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī fakakoló1

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni fakakoló

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá pe kau palesitenisī fakamisioná (pe, ʻi hano fakamafaiʻi ʻe he palesiteni fakamisioná, pe kau palesitenisī fakavahefonuá)

Hikinimaʻi ʻe he

Kāingalotu ʻo e koló

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí, fakamisioná, pe fakavahefonuá pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kalake ʻo e koló, kau tokoni kalaké, mo e sekelitali pulé

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakakoló

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá pe kau palesitenisī fakamisioná (pe, ʻi hano fakamafaiʻi ʻe he palesiteni fakamisioná, ko e kau palesitenisī fakavahefonuá)

Hikinimaʻi ʻe he

Kāingalotu ʻo e koló

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai pe aleaʻanga māʻolunga (ki he ngaahi kolo ʻi he ngaahi siteikí); palesiteni fakavahefonuá pe ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki te ne vahe ki ai (ʻi he ngaahi kolo he misioná)

Uiuiʻí

Palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí, fakavahefonuá, pe fakamisioná (ʻi haʻanau feongoongoi mo e palesiteni fakakoló)

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá pe kau palesitenisī fakamisioná (pe, ʻi hano fakamafaiʻi ʻe he palesiteni fakamisioná, ko e kau palesitenisī fakavahefonuá)

Hikinimaʻi ʻe he

Kāingalotu ʻo e koló

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe fakamisioná (pe palesiteni fakavahefonuá kapau ʻe vahe ki ai)

Uiuiʻí

Ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī e kōlomu ʻo e kaumātuʻá

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni ʻo e kōlomú (ʻi haʻane feongoongoi mo e palesiteni fakakoló)

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá pe kau palesitenisī fakamisioná (pe, ʻi hano fakamafaiʻi ʻe he palesiteni fakamisioná, ko e kau palesitenisī fakavahefonuá)

Hikinimaʻi ʻe he

Kāingalotu ʻo e koló

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe fakamisioná pe ko hano tokoni ne vahe ki ai pe aleaʻanga māʻolunga (pe ko e palesiteni fakavahefonuá pe ko ha toe taki lakanga fakataulaʻeikikehe, kapau ʻe vahe ki ai)

Uiuiʻí

Ngaahi uiuiʻi kehe ʻo e koló

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Vakai, 30.8.1, fetongi e palesiteni fakakoló ki he pīsopé mo e koló ki he uōtí.

Fakangofua ʻe

Vakai, 30.8.1, fetongi e palesiteni fakakoló ki he pīsopé mo e koló ki he uōtí.

Hikinimaʻi ʻe he

Vakai, 30.8.1, fetongi e palesiteni fakakoló ki he pīsopé mo e koló ki he uōtí.

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Vakai, 30.8.1, fetongi e palesiteni fakakoló ki he pīsopé mo e koló ki he uōtí.

  1. ʻOku ʻikai totonu ke uiuiʻi ʻa e niʻihi ʻoku lolotonga ngāue ko ha faisila ʻi ha temipale ke ngāue ʻi he kau palesitenisī fakakoló. ʻOku uiuiʻi ʻa e kau faisilá ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí.

30.8.3

Ngaahi Uiuiʻi Fakasiteikí

Uiuiʻí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Fakangofua ʻe

Hikinimaʻi ʻe he1

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Uiuiʻí

Palesiteni fakasiteikí2

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Taki Māʻolunga pe Fitungofulu Fakaʻēlia ne vahe ki ai

Fakangofua ʻe

Taki Māʻolunga pe Fitungofulu Fakaʻēlia ne vahe ki ai

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotú ʻi he konifelenisi fakasiteiki

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Taki Māʻolunga pe Fitungofulu Fakaʻēlia ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Ongo tokoni ʻi ha kau palesitenisī fakasiteiki foʻou2

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí

Fakangofua ʻe

Taki Māʻolunga pe Fitungofulu Fakaʻēlia ne vahe ki ai

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotú ʻi he konifelenisi fakasiteiki

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Taki Māʻolunga pe Fitungofulu Fakaʻēlia ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Tokoni foʻou ʻi ha kau palesitenisī fakasiteiki lolotonga2

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e LCR

Fakangofua ʻe

Kau Palesitenisī ʻUluakí

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotú ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí hili ʻene maʻu ha fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Uiuiʻí

Kalake fakasiteikí (mo e kau tokoni kalake fakasiteikí ʻo ka fie maʻu)

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Sekelitali pule ʻo e siteikí (mo e kau tokoni sekelitali pule ʻo e siteikí ʻo ka fie maʻu)

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kau alēleaʻanga māʻolungá

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Pēteliake fakasiteikí, kau ai ha pēteliake naʻe ʻosi fakanofo ʻi ha siteiki kehe

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí, ʻo fakaʻaongaʻi e LCR

Fakangofua ʻe

Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotú ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteiki hili ʻene maʻu ha fakangofua mei he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá; pe ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pe Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

Uiuiʻí

Palesiteni Fineʻofa ʻi he Siteikí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí

Uiuiʻí

Ongo palesiteni ʻo e Kau Finemuí mo e Palaimelí ʻi he siteikí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Ongo Palesiteni ʻo e Kau Talavoú mo e Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he siteikí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

ʻE ui ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ha ongo aleaʻanga māʻolunga ke na fua e ongo lakanga ko ʻení

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotú ʻi he konifelenisi fakasiteikí (ʻoku totonu ke hikinimaʻi kinaua ko e kau aleaʻanga māʻolunga mo e palesiteni ʻo e ongo houalotu ko ʻení)

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai (ʻoku totonu ke ui mo vaheʻi kinaua ko e ongo aleaʻanga māʻolunga mo e palesiteni ʻo e ongo houalotu ko ʻení)

Uiuiʻí

Kau tokoni ʻi he kau palesitenisī fakahoualotu ʻo e siteikí, kau sekelitalí, mo e kau taki kehé, ʻo ka fie maʻu

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni ʻo e houalotu e siteikí (ʻo feongoongoi mo e kau palesitenisī fakasiteikí pe aleaʻanga māʻolunga ne vahe ki aí)

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni pe aleaʻanga māʻolunga ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kau ʻaotita fakasiteikí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Sea ʻo e kōmiti ʻaotita ʻa e siteikí (tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí)

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

ʻIkai hikinimaʻi

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni ne vahe ki ai (ʻe fakafuofuaʻi ʻe he palesiteni fakasiteikí pe ʻe fie maʻu ke vaheʻi)

Uiuiʻí

Kau faiako semineli mo e ʻinisititiuti he siteikí mo e kau supavaisá ʻo ka fie maʻu

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí (hili hono aleaʻi mo e pīsopé mo e fakafofonga ʻo e seminelí mo e ʻinisititiutí)

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni pe aleaʻanga māʻolunga ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Kau mataotao fakasiteiki ‘o e uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻo ka fie maʻu

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni pe aleaʻanga māʻolunga ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Talēkita ʻo e fetuʻutakí, kau tokoni talēkitá, mo e kau mataotao ʻo e siteikí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni pe aleaʻanga māʻolunga ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Ngaahi uiuiʻi fakasiteiki kehé3

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakasiteikí mo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá

Hikinimaʻi ʻe he1

Kāingalotu ʻi he konifelenisi fakasiteikí

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe ko hano tokoni pe aleaʻanga māʻolunga ne vahe ki ai

  1. Ko e fakaʻatā makehe, ko e taimi ʻe fie maʻu ai ʻe ha kau ʻōfisa fakasiteiki foʻou ke kamata ʻenau ngāué ʻoku teʻeki aʻu ki he konifelenisi fakasiteiki hokó, ʻoku totonu ke hikinimaʻi kinautolu ʻi he ngaahi houalotu sākalamēnití. ʻOku totonu pē ke fakasiʻisiʻi hono fai ʻo e ngaahi hikinimaʻi ko ʻení. ʻE fakahoko ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí pe kau aleaʻanga māʻolungá ʻa e ngaahi hikinimaʻi ko ʻení.

    ʻI ha ngaahi tūkunga hāhāmolofia, ʻe lava ke fie maʻu ʻe ha mēmipa ʻo e siteikí ke kamata ngāue kimuʻa pea toki hikinimaʻi ʻi he konfelenisi fakasiteikí pe ʻi he ngaahi houalotu sākalamēnití. Ko e taimi ʻe hoko ai ʻení, ʻe fakahā ʻa e tokotahá ke tali ʻi he faingamālie vave taha ʻe lavá, ʻo fakafenāpasi ki he founga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 30.3. ‘Oku kau heni hano ʻoange ha faingāmalie ki he kāingalotu ʻo e siteikí ke fakahā haʻanau taʻeloto.

  2. ʻOku ʻikai totonu ke uiuiʻi ʻa e niʻihi ʻoku lolotonga ngāue ko ha faisila ʻi ha temipale ke ngāue ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí. ʻOku uiuiʻi ʻa e kau faisilá ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí.

  3. Ko e sea ʻo e kōmiti ʻekitivitī fakasiteikí (kapau ʻe fie maʻu) mo e fakafofonga falelotu ʻo e siteikí ʻoku vahe atu ia ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí mei he kau aleaʻanga māʻolungá. ʻOku ʻikai ke uiuiʻi, hikinimaʻi, pe vaheʻi kinautolu.

ʻĪmisi
ongomātuʻa ʻokú na talanoa mo e pīsopé

30.8.4

Ngaahi Uiuiʻi Fakavahefonuá

Uiuiʻí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Fakangofua ʻe

Hikinimaʻi ʻe he

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Uiuiʻí

Palesiteni fakavahefonua1

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni fakamisioná

Fakangofua ʻe

Kau Palesitenisī Faka-ʻēliá

Hikinimaʻi ʻe he

Kāingalotú ʻi he konifelenisi fakavahefonuá

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakamisioná

Uiuiʻí

Ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī fakavahefonuá1

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni fakavahefonuá

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakamisioná

Hikinimaʻi ʻe he

Kāingalotú ʻi he konifelenisi fakavahefonuá

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakamisioná pe ko hano tokoni ne vahe ki ai

Uiuiʻí

Aleaʻanga fakavahefonua

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Palesiteni fakavahefonuá

Fakangofua ʻe

Kau palesitenisī fakamisioná (pe, ʻi hano fakamafaiʻi ʻe he palesiteni fakamisioná, kau palesitenisī fakavahefonuá)2

Hikinimaʻi ʻe he

Kāingalotú ʻi he konifelenisi fakavahefonuá

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakamisioná pe ko hano tokoni ne vahe ki ai (pe, ʻi hano fakamafaiʻi ʻe he palesiteni fakamisioná, palesiteni fakavahefonuá pe ko hatokoni ne vahe ki ai)2

Uiuiʻí

Ngaahi uiuiʻi fakavahefonua kehe

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Vakai, 30.8.3, fetongi e palesiteni fakavahefonuá ʻaki e palesiteni fakasiteikí mo e vahefonuá ʻaki e siteikí.

Fakangofua ʻe

Vakai, 30.8.3, fetongi e palesiteni fakavahefonuá ʻaki e palesiteni fakasiteikí mo e vahefonuá ʻaki e siteikí.

Hikinimaʻi ʻe he

Vakai, 30.8.3, fetongi e palesiteni fakavahefonuá ʻaki e palesiteni fakasiteikí mo e vahefonuá ʻaki e siteikí.

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Vakai, 30.8.3, fetongi e palesiteni fakavahefonuá ʻaki e palesiteni fakasiteikí mo e vahefonuá ʻaki e siteikí.

  1. ʻOku ʻikai totonu ke uiuiʻi ʻa e niʻihi ʻoku lolotonga ngāue ko ha faisila ʻi ha temipale ke ngāue ʻi he kau palesitenisī fakavahefonuá. ʻOku uiuiʻi ʻa e kau faisilá ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí.

  2. ʻI he ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha misioná, ʻe fakahoko ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ʻa e fatongiá ni.

30.8.5

Ngaahi Uiuiʻi Faka-Siasi ʻi he Kulupu Ngāue Fakakautaú

Uiuiʻí

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Fakangofua ʻe

Hikinimaʻi ʻe he

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Uiuiʻí

Taki fakakulupu ʻo e kāingalotu ngāue fakakautaú

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Ko ha faifekau fakakautau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, talēkita ʻo e Fengāueʻaki Fakakautaú, pe ko e kulupulita ʻoku tukuangé.

Fakangofua ʻe

Pīsopé pe palesiteni fakakoló mo e palesiteni fakasiteikí pe fakamisioná (ʻi he uooti pe kolo mo e siteiki pe misiona totonu ʻo e mēmipá)

Hikinimaʻi ʻe he

Kau mēmipa ʻo e kulupú

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe palesiteni fakamisioná pe ko ha fakafofonga kuo vahe (ʻe lava ke ngāue ʻo ʻikai vaheʻi ʻo kapau ʻe fie maʻu.)

Uiuiʻí

Kau tokoni ki he taki fakakulupu ʻo e kāingalotu ngāue fakakautaú

Fakaongoongoleleiʻi ʻe

Taki fakakulupú

Fakangofua ʻe

Pīsopé pe palesiteni fakakoló mo e palesiteni fakasiteikí pe fakamisioná (ʻi he uooti pe kolo mo e siteiki pe misiona totonu ʻo e mēmipá)

Hikinimaʻi ʻe he

Kau mēmipa ʻo e kulupú

Uiuiʻi mo vaheʻi ʻe

Palesiteni fakasiteikí pe palesiteni fakamisioná pe ko ha fakafofonga kuo vahe (ʻe lava ke ngāue ʻo ʻikai vaheʻi ʻo kapau ʻe fie maʻu.)