Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
28. Ngaahi Ouau Fakatemipale maʻá e Pekiá


“28. Ngaahi Ouau Fakatemipale maʻá e Pekiá,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (2020).

“28. Ngaahi Ouau Fakatemipale maʻá e Pekiá,” Tohi Tu‘utuʻuni Fakakātoá.

ʻĪmisi
faiʻanga papitaisó

28.

Ngaahi Ouau Fakatemipale maʻá e Pekiá

28.0

Talateú

Ko hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá ko ha konga ia ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí (vakai, 1.2). ʻOku ʻai ʻe he ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi he ʻū temipalé ke lava ʻa e ngaahi fāmilí ʻo fakataha ʻo taʻengata mo aʻusia ha fiefia kakato ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Ke lava ʻo foki e fānau ʻa e Tamai Hēvaní kiate Ia, kuo pau ke nau takitaha fakatomala, taau ke maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻi, mo tauhi e ngaahi fuakava fekauʻaki mo e ouaú takitaha. Ko e ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ko e:

  • Papitaiso.

  • Hilifakinima mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Foaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea fakanofo ki ha tuʻunga (houʻeiki tangatá)

  • Ko e ʻenitaumeni temipalé (kau ai ʻa e ʻinisitolí).

  • Sila ʻi he temipalé.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní he ʻikai maʻu ʻe ha tokolahi ʻo ʻEne fānaú ʻa e ngaahi ouau ko ʻení ʻi he lolotonga ʻenau moʻui fakamatelié. Naʻá Ne ʻomi leva ha founga ʻe taha ke nau maʻu ai ʻa e ngaahi ouaú mo fai ha ngaahi fuakava mo Ia. ʻE lava ke fakahoko fakafofonga ʻa e ngaahi ouaú ʻi he ngaahi temipalé. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe maʻu ʻe ha taha moʻui ʻa e ngaahi ouaú ʻo fakafofongaʻi ha taha kuo pekia. ʻE lava ha taha kuo pekia ke fili ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ke tali pe fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi ouau kuo ʻosi fakahoko maʻanautolú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:19, 32–34, 58–59).

ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻa e ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí kiate kinautolu naʻe ʻikai ke nau haʻisia ʻi he moʻui ní (vakai, 18.1, 28.3.2, mo e 28.3.3).

ʻOku poupouʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e kāinga kuo pekia ka naʻe ʻikai ke nau maʻu e ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻE fakahoko leva ʻe he kāingalotú ʻa e ouaú ʻo fakafofongaʻi honau kāinga ko iá. (Vakai Malakai 4:5–6; 1 Kolinitō 15:29; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1–3; 128:15–18; vakai foki, 25.1 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení.)

Kapau ʻoku teʻeki teuteuʻi ʻe he kāingalotú ha ngaahi hingoa fakafāmili ki he ngāue fakatemipalé (vakai, 28.1.1), ʻe ʻoatu ha hingoa ʻo ha kakai pekia ʻoku nau fiemaʻu ʻa e ngaahi ouaú, ʻi he temipalé.

ʻOku poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau toutou ō ki he temipalé ʻi he tuʻo lahi taha ʻe lavá, ʻo fakatatau mo honau tūkungá, tatau ai pē pe ko ʻenau fakahoko ʻa e ʻū ouau fakafofongá maʻa honau kāingá pe maʻá e kakai ʻoku ʻoatu honau hingoá ʻi he temipalé.

ʻOku tāpuekina e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau fakahoko e ngaahi ouau fakatemipale maʻá e pekiá. Lolotonga ʻenau fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá, ʻoku nau lava ai ʻo fakakaukauloto ki heʻenau ngaahi fuakava fakatemipalé mo ʻenau tukupā ke tauhi e ngaahi fuakava ko iá.

ʻE tokoni ʻa e kau palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsopé ki he kāingalotú ke nau teuteu ke maʻu ha ngaahi aʻusia lelei ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakatemipalē. ʻOku nau fai ʻeni ʻaki hono akoʻi e fakavaʻe fakatokāteline ʻo e ngāue fakatemipalé mo fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kāingalotú ʻa e ngaahi fakahinohino ki he ngāué ni. Vakai, vahe 25 ki ha fakamatala lahi ange.

28.1

Ngaahi Fakahinohino Fakalūkufua ki he Fakahoko ʻo e Ngaahi Ouau Fakafofongá

Ko e kakai pekia ko ia naʻe ‘osi taʻu 8 pe motuʻa ange ʻi he taimi ne nau pekia aí, ʻe lava ke fakahoko ha ngaahi ouau fakafofonga maʻanautolu. Tuku kehe, hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he 28.3, ʻe lava ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofongá maʻá e kakai pekia kotoa pē, ʻi he ʻosi pē ʻa e ʻaho ʻe 30 mei honau ʻaho pekiá kapau ʻoku kaunga ki ai ha taha ʻo e ongo meʻa ko ʻení:

  • Ko ha kāinga ofi ʻo e pekiá (hoa mali ne teʻeki ke na vete, fānau kuo lalahi, mātuʻa, pe tokoua/tuofefine/tuongaʻané) ʻoku nau fakahū mai e hingoá ki he ngaahi ouau fakatemipalé.

  • Kuo maʻu e ngofua ke fakahoko ʻa e ngaahi ouaú mei ha kāinga ofi ʻo e pekiá (hoa mali ne teʻeki ke na vete, fānau kuo lalahi, mātuʻá, pe tokoua/tuofefine/tuongaʻane).

Kapau ʻoku ʻikai kaunga ha taha ʻo e ngaahi tūkunga ʻi ʻolungá, ʻe toki lava pē ke fakahoko e ngaahi ouau temipale fakafofongá ʻo ka ʻosi ha taʻu ʻe 110 mei he taʻu naʻe fāʻeleʻi ai ʻa e taha pekiá.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻi he FamilySearch.org (ʻoku fiemaʻu ʻa e hū ki he ngaahi fakamatalá ke ʻuluaki hū ki he FamilySearch.org):

28.1.1

Ko Hono Teuteuʻi e Ngaahi Hingoa ʻo e Kakai Pekiá ki he Ngaahi Ouau Fakatemipalé

ʻOku lahi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ke maʻu ke tokoniʻi ʻaki e kāingalotú ke nau ʻilo honau kāinga kuo pekia ʻoku nau fiemaʻu e ngaahi ouau ke fakahoko maʻanautolú (vakai, 25.4 mo e 28.3). ʻE tokoni ʻa e kau taki ko ʻení ki he kāingalotú ke nau ako ʻa e founga ke teuteuʻi ai ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau mēmipa kuo pekia ʻo e fāmilí ki he ngaahi ouau fakatemipalé:

  • Kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e kau palesienisī ʻo e Fineʻofá ʻi he uōtí (vakai, 25.2.2)

  • Taki fakauooti ki he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí (vakai, 25.2.3)

  • Kau faifaleʻi fakauooti ki he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí (vakai, 25.2.4)

Ko e feituʻu ʻe lava aí, ʻoku totonu ke fakahū ʻa e fakamatala ʻoku hā ai ʻa e kau mēmipa pekia ʻo e fāmilí ki he FamilySearch.org kimuʻa pea toki fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé (vakai, 25.4.2).

28.1.1.1

Ko hono Fakahū e ʻū Hingoa ʻo e Kau Mēmipa ʻo e Fāmilí

Ko e taimi ʻoku fakahū ai e ngaahi hingoa ki he ngaahi ouau fakafofonga ʻi he temipalé, ʻoku totonu ke fakahū pē ʻe he kāingalotú ʻa e hingoa ʻo e kakai ʻoku nau kāinga mo iá.

28.1.1.2

Ko Hono Fakahū ʻo e Ngaahi Hingoa ʻo e Kakai ʻIloá mo e Ngaahi Kulupu ʻOku ʻIkai Fakamafaiʻí

Ko e angamahení, ʻoku ʻikai totonu ke fakahū ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi hingoa ki he FamilySearch.org mei he ngaahi kulupu ko ʻení:

  • Kakai ʻiloa

  • Ngaahi hingoa ne maʻu mei ha ngaahi ngāue toʻo hingoa naʻe ʻikai fakangofua

  • Kau pekia ʻi he Fakamamahiʻi ʻo e Kakai Siú (Holocaust)

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he fakamatala ko ʻeni ʻi he FamilySearch: “‘E lava ke u fai ha ngāue fakatemipale ma‘á e kakai Siu ne Fakaʻauhá?

28.1.2

Ko Hai ʻe Lava ʻo Kau ʻi he Ngaahi Ouau maʻá e Kau Pekiá

ʻE lava ke kau ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻoku ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá, ʻi he papitaiso mo e hilifakinima maʻá e kau pekiá. ʻE lava ke kau ʻa e kāingalotu ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻoku ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá ʻi he ngaahi ouau kotoa maʻá e pekiá. Vakai, 26.3.

28.1.3

Ko e Kau ʻa e Kāingalotu ʻOku Faingataʻaʻia Fakaesino pe Fakaʻatamaí

ʻE lava ke fakahoko ʻe ha kāingalotu ʻoku ʻi ai hanau ngaahi faingataʻaʻia, ʻi he ngāue fakatemipale maʻá pekiá, kapau ʻoku:

  • ʻI ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga (vakai, 28.1.2).

  • Maʻu ha tuʻunga fakaʻatamai ke mahino kiate kinautolu ʻa e ouaú.

  • Lava ʻo tokangaʻi pē kinautolu pe fakafeʻao ʻe hanau kāinga pe kaungāmeʻa ʻokú na fakatou tangata pe fakatou fefine, ʻoku ʻi ai haʻane lekomeni temipale mo lava ke ne fai ha tokoni ʻo ka fiemaʻu.

Vakai, 27.1.3 mo e 27.2.1.3.

28.1.4

Ko hono Fakataimi-tēpileʻí

ʻE ala fiemaʻu ke fokotuʻu ʻe he kāingalotú ha taimi kimuʻa pea toki fakahoko e ngaahi ouau maʻá e pekiá. Vakai, temples.ChurchofJesusChrist.org ki he fakamatala fetuʻutaki ʻa e temipale takitaha mo e taimi tēpile ʻoku fiemaʻú.

28.1.5

Tokoni ki he Liliu Leá pe Fakatonuleá

Vakai, 27.1.4.

28.1.6

Vala ke Tui ki he Temipalé

Vakai, 27.1.5.

28.1.7

Tokangaʻi ʻo e Fānaú

Vakai ki he 27.1.6.

28.2

Ko Hono Fakahoko ʻo e Ngaahi Ouau Fakatemipalé maʻá e Kakai Pekiá

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi konga ko ʻení ʻa e ngaahi ouau ʻoku fakahoko fakafofonga maʻá e kakai pekiá ʻi he ngaahi temipalé. Ko e taimi ʻoku fakahoko fakafofonga ai ʻa e ngaahi ouaú, ʻe toki lava pē ke fakafofongaʻi ʻe ha mēmipa ha taha kuo pekia ʻokú na tuʻunga tatau ko e tangata pe fefine ʻi hona fāʻeleʻí.

Ko e ngaahi ouau fakatemipale maʻá e pekiá ʻoku meimei ke fakahoko ia ʻi he fakahokohoko ko ʻení:

  • Papitaisó

  • Hilifakinima

  • Fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (ʻoe houʻeiki tangatá)

  • ʻInisitoli

  • ʻEnitaumení

  • Sila

Kapau ʻoku ʻikai fakakakato e ngaahi ouau maʻá e pekiá ʻi he hokohoko totonú, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke to e fakahoko tuʻo ua ia. ʻOku nau ʻaonga ʻi he taimi ʻoku fakakakato ai e ngaahi ouau pau kimuʻa aí.

28.2.1

Papitaiso mo e Hilifakinima maʻá e Kau Pekiá

ʻE lava ke fakaafeʻi ha mēmipa pē ʻoku ʻi ai haʻane lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. ke ngāue ʻi ha taha ʻo e ngaahi ngāue ʻi he faiʻanga papitaisó, pe toe lahi ange. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāué ʻe ala kau ai ʻa e:

  • Hoko ko e fakafofonga ki he papitaisó mo e hilifakinimá.

  • Hoko ko ha fakamoʻoni ki he papitaiso fakafofongá.

  • Hoko ko ha fakafofonga ʻi he papitaisó mo e hilifakinimá.

  • Tokoniʻi e kau pataloní.

  • Tufa ʻo e valá mo e tauvelí.

  • Tokoni ʻi he lekooti ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá ʻi he komipiutá.

Kapau ʻoku nau fiemaʻu, ʻe lava ke fili ʻa e kāingalotu ʻoku fakafofongá ke nau fakahoko ʻa e papitaisó pē pe ko e hilifakinimá pē.

ʻE lava ke fakaafeʻi ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e kau taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke nau fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻE lava foki ke fakaafeʻi mo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ke nau ngāue ʻi he hilifakinima maʻá e kau pekiá.

Ko e kakai tangata pē kuo ʻosi maʻu ʻenitaumení ʻe lava ke fakaafeʻi ke:

  • Hoko ko e tauhi lekooti ʻo e faiʻanga papitaisó.

  • Hoko ko e tauhi lekooti ʻo e hilifakinimá.

Ko e ngaahi kulupu kuo fokotuʻutuʻu mo nau fie ngāue ʻi he ongo ouau ʻi he faiʻanga papitaisó, hangē ko ha ngaahi fāmili, ngaahi uooti, mo ha ngaahi siteiki, te nau tomuʻa aleaʻi mo e temipalé (vakai, 28.1.4). ʻOku totonu ke fakafeʻao mai ʻa e ngaahi kulupu ko ʻení ʻe ha tokotaha lahi ʻe taha pe toe tokolahi ange, ʻoku ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga.

28.2.2

ʻEnitaumení (Kau ai ʻa e ʻInisitolí)

Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ha maʻu ʻenitaumeni fakafofonga maʻá e pekiá, ʻe fakahoko mavahe pē ʻa e konga ʻinisitoli ʻo e ʻenitaumení pea mo lekooti mavahe (vakai, 27.2). ʻE lava ke hoko ha mēmipa ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻoku ʻi ai haʻane lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga ko ha fakafofonga ke maʻu ʻa e ngaahi ouau ko ʻení.

28.2.2.1

Ko Hono Fakapapauʻi ʻo e Ngaahi Ouau ʻOku Fie Maʻu ki he Maʻu ʻEnitaumení

ʻOku totonu ke ʻosi papitaiso mo hilifakinima ha taha kuo pekia, tatau ai pē ʻi heʻene kei moʻuí pe fakafofongaʻi, kimuʻa pea toki fakahoko ʻa e ʻenitaumení, kau ai e konga ʻinisitolí.

Ko e taimi ʻe niʻihi, hili hano maʻu fakafofonga ha ʻenitaumeni ʻo ha taha pekia, pea toki ʻilo ia, ʻoku ʻikai ke lava ʻo fakapapauʻi ʻa e papitaiso mo e hilifakinima naʻá ne maʻú. Ka pehē, kuo pau ke toe papitaiso mo hilifakinima fakafofongaʻi ʻa e tokotahá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke toe fakahoko ʻa e ʻenitaumení hili ʻa e papitaiso mo e hilifakinima fakafofongá.

28.2.3

Ko e Sila ki he Malí mo e Silaʻi ʻo e Fānaú ki he Mātuʻá

ʻE lava ke silaʻi ʻa e kakai pekiá ki honau mali naʻa nau mali mo ia ʻi he moʻuí, ʻi he temipalé (vakai, 38.4.1.3 kapau ʻoku kei moʻui ha taha ʻiate kinaua pe 38.4.1.7 kuó na ʻosi fakatou pekia). ʻE toe lava foki ke silaʻi e fānau ʻa e kakai kuo pekiá kiate kinautolu pe silaʻi ha fānau kuo pekia kiate kinautolu (vakai, 38.4.2.2). ʻE lava ke hoko ha mēmipa ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻoku ʻi ai haʻane lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga, ko ha fakafofonga ʻii he ngaahi ouau silá.

ʻOku angamaheni ke ʻosi fakahoko ʻa e ouau ʻo e papitaisó, hilifakinimá, ʻinisitolí, mo e ʻenitaumení, tatau ai pē ʻi he kei moʻuí pe fakafofongaʻi, kimuʻa pea toki lava ha taha pekia ʻo sila ki hano mali pe ki heʻene ongomātuʻá (vakai, 28.2). Neongo ia, ko ha taha pekia naʻe mate ʻoku teʻeki taʻu 8 pe naʻe ʻikai ala fakamāua ʻi he moʻuí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke to e fakahoko ki ai ha to e ouau kimuʻa pea toki sila ki heʻene ongomātuʻá (vakai, 18.1, 28.3.2, mo e 28.3.3).

ʻĪmisi
loki sila

28.3

Ngaahi Tūkunga Makehe

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he konga ko ʻení ʻa e ngaahi tūkunga he ʻikai ala fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi fakahinohino ʻi he 28.1 .

28.3.1

Fānau ʻOku Mate Kimuʻa Hono Fanauʻí (Fā‘eleʻi mai Kuo Mate mo Tamatoó)

‘Oku ʻikai fiema‘u ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ia ki he fānau ʻoku pekia teʻeki fanauʻí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, 38.7.3

28.3.2

Fānau Ne Pekia Teʻeki Ke Nau Taʻu Valú

ʻOku huhuʻi e fānau īkí ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo “fakamoʻui ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e langí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava137:10). ʻI he ʻuhingá ni, ʻoku ʻikai fakahoko ai ha papitaiso pe maʻu ʻenitaumeni maʻa ha fānau naʻe mate ʻoku teʻeki taʻu 8. Neongo ia, ʻe lava ke fakahoko ʻa e sila ki he mātuʻá maʻá e fānau naʻe ʻikai fāʻeleʻi ʻi he fuakavá pe ʻikai maʻu ʻa e ouau ko iá ʻi he moʻuí (vakai, 18.1).

28.3.3

Kakai Pekia Naʻe Faingataʻaʻia Fakaeʻatamaí

ʻE lava ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé maʻá e kakai pekia ʻoku ʻiloʻi naʻe ala fakamāuʻia kinautolú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:71). ʻE lava foki ke fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻá e kakai ʻoku ʻikai ʻiloʻi honau tuʻunga ala fakamāuʻiá.

Kapau ʻoku ʻiloʻi lelei ko e taha pekiá naʻe faingataʻaʻia fakaeʻatamai mo ʻikai ala fakamāuʻia, ko e ouau pē ʻe fakahokó ko e sila ki he mātuʻá (vakai, 38.2.4). ʻOku toki fakahoko pē ʻeni kapau naʻe ʻikai fāʻeleʻi ʻa e tokotahá ʻi he fuakavá pe naʻe ʻikai sila ki heʻene ongomātuʻá he lolotonga ʻena kei moʻuí. ʻOku ʻikai fie maʻu pe fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipale kehé ʻo tatau ai pē kapau naʻe moʻui ʻa e tokotahá ʻo taʻu 8 pe motuʻa ange ai.

28.3.4

Kakai ʻOku Pehē Kuo Nau Pekiá

ʻE lava ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ki ha taha ʻoku mahaloʻi kuo pekia. He ʻikai lava ke fakahoko e ngaahi ouaú kae ʻoua kuo ʻosi ha taʻu ʻe 10 mei he taimi ne mahaloʻi ai kuo pekiá pe fakahā fakalao kuo pekiá. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení ki he kakai ʻoku:

  • Pulia ʻi he taú pe mole ʻi tahí.

  • Pulia ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku mahino ai ʻa e maté ka ʻoku ʻikai toe maʻu ha sinó.

Ko hono toenga ʻo e kakai ʻoku puliá, ʻe lava ke fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé hili e taʻu ʻe 110 mei hono fāʻeleʻi ʻo e tokotahá.

ʻE lava ke fetuʻutaki ʻa e palesiteni fakasiteikí ki he Potungāue Temipalé kapau ʻoku ʻi ai haʻanau fehuʻi fekauʻaki mo e tuʻutuʻuni ko ʻení:

ʻĪmeili: TempleDepartment@ChurchofJesusChrist.org

28.3.5

Kakai Kuo Toʻo ʻEnau Mēmipasipi ʻi he Siasí pe Kuo Fakamālōlooʻi Honau Mēmipasipí

Kapau ne ʻi ai ha kakai naʻe toʻo honau tuʻunga mēmipa ʻi he Siasí pe kole ke toʻo honau tu’unga mēmipá kimuʻa pea nau toki pekiá, ʻe fiemaʻu ha fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí kimuʻa pea toki lava ke fakahoko honau ngaahi ouau fakatemipalé maʻanautolu, kau ai mo hano to e fakafoki ʻo e ngaahi tāpuakí, ʻi he taimi ʻoku kaunga aí. ʻE lava ke kole ʻe ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e fakangofua ko ʻení ʻi ha tohi ki he ʻŌfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí hili ha taʻu ʻe taha mei he pekia ʻa e tokotahá. ʻOku totonu ke fakamatalaʻi ʻe he tohí ʻa e ngaahi tūkungá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ha foomu ki ai. ʻE ala tokoni ʻa e pīsopé pe palesiteni fakasiteikí ʻi he kole ko ʻení ʻo fakatatau mo e fiemaʻú.

28.3.5.1

Papitaiso Fakafoki ʻo e Kakai Kuo Pekia Naʻe ʻIkai Maʻu ʻEnitaumení

Ko e kakai pekia ko ia naʻe ʻikai maʻu ʻenitaumení ka naʻe toʻo honau pe taʻofi honau tuʻunga mēmipa he Siasí, ʻe lava ke toe fakafoki mai ʻaki hano papitaiso mo hilifakinima. ʻE fiemaʻu e fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí, hangē ko e fakamatala ʻi he 28.3.5. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke toe sila ʻa e kakai pekia ko ʻení ki heʻenau mātuʻá kapau naʻe fanauʻi kinautolu ʻi he fuakavá pe sila ki heʻenau mātuʻá ʻi he moʻuí.

28.3.5.2

Fakafoki ʻo e Ngaahi Tāpuaki Fakatemipale ʻo e Kakai Naʻe ʻOsi Maʻu ʻEnitaumení

Ko e kakai pekia ko ia naʻe ʻosi maʻu ʻenitaumeni pea toʻo pe fakangata honau tuʻunga mēmipá pea toe fakafoki mai kimui ʻi he papitaiso mo e hilifakinimá, ʻe toki lava pē ke maʻu honau lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tāpuaki fakatemipalé ʻo fakafou ʻi he ouau fakafoki ʻo e ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻikai fakanofo ʻa e niʻihi peheé ki ha tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pe toe maʻu ʻenitaumeni foʻou, he ʻoku fakafoki ange pē ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he ouau ko ʻení.

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he 28.3.5, ʻoku fiemaʻu ʻa e fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakahoko ʻa e ouau ko ʻení maʻá e kakai pekiá. Ki ha fakamatala fekauʻaki mo hono fakahoko ʻa e ouau ko ʻení ki he kakai moʻuí, vakai, 32.17.2.