Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 2: ‘Ko ha Meʻa Lelei Ange’: Ko e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú


Vahe 2

“Ko ha Meʻa Lelei Ange”

Ko e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1842, naʻe ngāue loto manava-kāvakava e Kāingalotu ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí ke langa ha temipale ʻi honau koló. Naʻe fakalotolahiʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e tokotaha kotoa pē ke tokoni. Naʻe fai ʻe he houʻeiki tangatá ʻa hono langa ʻo e temipalé kae feinga mālohi e kau fafiné ke maʻu ha founga te nau ala tokoni foki ai. Naʻe fakamatala ʻa Sala M. Kimpolo ʻo pehē:

“Naʻe meimei ke fute ʻe tolu e māʻolunga ʻo e holisi e Temipale Nāvuú. Ne fai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí mo ha niʻihi kehe ha kole tāumaʻu ki he kakaí ke tokoni ke laka ki muʻa e ngāué.

“Lolotonga haʻaku talanoa he ʻaho ʻe taha mo Misi [Makeleta] Kuki … ʻo fekauʻaki mo ha kole ne toki fai ki ha meʻatokoni, vala, nāunau mohenga pea mo e nāunau angamahení maʻá e kau ngāué mo honau ngaahi fāmilí, naʻá ne pehē te ne fiefia ke tokoni ʻi he tafaʻaki tuituí ʻo kapau ʻe fie maʻu. Ne u ʻoange ha tupenu ke ne tuitui mo fokotuʻu ange mahalo naʻa fie tokoni mo e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ʻokú ma faí. Ne ma [talanoa] leva ki hono fokotuʻu ʻo ha kautaha tuitui. Pea ko hono taumuʻá ke tokoni ki hono langa ʻo e temipalé.

“Ne fakafuofua ki ha kau fafine ʻe toko hongofulu mā ua homau feituʻú ne fakaafeʻi pea nau fakataha mai ki hoku [ʻapí] he Tuʻapulelulu hokó.”1

ʻI he kuonga ko iá, naʻe hoko ia ko ha ngāue manakoa maʻá e kakai fefiné ke nau fokotuʻu haʻanau ngaahi kautaha pē ʻanautolu, pea taimi ʻe niʻihi ne ʻi ai haʻanau ngaahi konisitūtone mo e lao —ngaahi tuʻutuʻuni ki hono fakalele ʻo e ngaahi kautahá. Ne fili e kau fafine ko ia ne fakataha ʻi he ʻapi ʻo Sala Kimipoló, ke fokotuʻu ha konisitūtone mo ha ngaahi lao pea naʻe tali lelei ʻe ʻIlaisa R. Sinou ʻa e fatongia ke ne tohi kinautolú. Hili iá naʻe kole leva e kau fafiné kia Siosefa Sāmita ke ne vakaiʻi mo ʻomi ʻene fakakaukau ki aí. Hili hono lau ia ʻe he Palōfitá, naʻá ne pehē ko e “lelei taha ʻeni kuó ne mamata aí. Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni ʻoku mou fie maʻú. Fakahā ki he kau fafiné kuo tali ʻe he ʻEikí ʻenau feilaulaú, pea ʻoku ʻi ai Haʻane meʻa ʻoku lelei ange maʻanautolu ʻi he konisitūtone kuo tohí. ʻOku ou fakaafeʻi kotoa kinautolu ke fakataha mo au pea mo ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau tangatá … ʻi he efiafi Tuʻapulelulu kahaʻú pea te u fokotuʻu ai e kau fafiné ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.’”2

Ko Hono Fokotuʻu ʻo e Fineʻofá

ʻI he Tuʻapulelulu hokó leva, ʻa ia ko e ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1842, ne fakataha hake ai ha kau fafine ʻe toko uofulu ki he loki ʻi ʻolunga ʻo ha fale ne faʻa ui ko e “falekoloa piliki kulokulá,” ʻa ia ne tuʻu ai ha ʻōfisi mo ha pisinisi ʻa Siosefa Sāmita ke tauhi ʻaki hono fāmilí. Ne nau fakataha ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa Siosefa Sāmitá pea mo ha mēmipa ʻe toko ua ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻEletā Sione Teila pea mo Uiliati Lisiate.3

Ne ʻikai ke fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e kautaha maʻá e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ke tatau mo e sīpinga ʻo e ngaahi kautaha ʻa fafine ne fokotuʻu pea manakoa he taimi ko iá, ka naʻá ne fai ia ʻi ha founga ne tataki mo fakamafaiʻi fakalangi.

ʻI he kamataʻanga ʻo e fakatahá, naʻá ne fakahā ki he kau fafiné ke nau poupouʻi e “kau tangatá ke fai ha ngaahi ngāue lelei ʻi hono tokangaʻi e kau masivá —feinga ke fai ha ngāue ʻofa pea mo tokangaʻi ʻenau ngaahi fie maʻú—ke tokoni ʻo fakatonutonu mo fakamālohia e faʻunga lelei ʻo e kakai [fefine] ʻo e koló.”4

Naʻe fili ʻa ʻEma ko e uaifi ʻo Siosefa Sāmitá ke hoko ko e palesiteni ʻo e kautaha foʻou ko ʻení. Naʻe poupouʻi leva ʻe he Palōfitá ʻa hono uaifí ke ne fili hano ongo tokoni, pea te nau hanga kotoa leva ʻo “tokangaʻi e kautahá ni ʻi hono tokangaʻi e masivá—mo ʻenau ngaahi fie maʻú pea pehē ki he ngaahi meʻa kehekehe ʻa e kautahá ni.” Naʻe fili ʻe Sisitā Sāmita ʻa Sala M. Kilivileni mo ʻIlisapeti Ane Uitenei ke na hoko ko hono ongo tokoní. Naʻe toki vaheʻi ki mui ʻe ʻEletā Teila ʻa hono ongo tokoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá ke ngāueʻi hona takitaha lakanga ʻi he kau palesitenisií.5

ʻI he hoko atu e fakatahá, naʻe pehē ai ʻe Siosefa Sāmita ʻoku hoko ʻa e uiuiʻi ʻa hono uaifí ko hano fakahoko ia ʻo ha kikite naʻe fakahaaʻi mai kiate ia ʻi ha taʻu ʻe 12 ki muʻa ange, ʻa ia naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ki hono uaifí ko ha “fefine kuo fili, ʻa ia kuó u ui” mo Ne folofola ange ʻe “fakanofo [ia ʻe Siosefa Sāmita] ʻi hono nimá ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi folofolá pea ke ekinaki ki he siasí ʻo fakatatau ki he meʻa ʻe foaki kiate koe ʻe hoku Laumālié.”6 Naʻe lau ʻe Siosefa Sāmita ki he kau maʻu fakatahá ʻa e fakahā kakato ko iá, ʻa ia ʻoku hoko ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 25.7

Naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kia ʻEma ʻa e ngaahi faingamālie te ne maʻú, hangē ko ʻene hoko ko ha fefine tohi ki hono husepānití mo ne fakatahatahaʻi e ngaahi himí maʻá e Kāingalotú. Naʻe naʻinaʻi foki e ʻEikí kia ʻEma ke ne tokanga ki he ngaahi fakatokangá ʻo faivelenga mo angamaʻa pea ʻoua ʻe lāunga kae fakafiemālieʻi hono husepānití mo tokoni kiate ia, pea akonaki mei he folofolá pea ekinaki ki he Siasí, pea ke ne fai tohi mo ako pea ke ne “liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange,” ke tauhi ʻa e ngaahi fuakavá mo angamalū pea tokanga telia ʻa e loto-hīkisiá mo tauhi e ngaahi fekaú.8

ʻI he fakaʻosinga e fakahā ko iá, naʻe folofola ai e ʻEikí naʻe ʻikai ko ʻEma pē naʻe fai ki ai ʻEne folofolá ka ko Hono “leʻo [ia] ki he kakai kotoa pē.”9 ʻI he mafai fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakamamafaʻi ai ʻoku fakataumuʻa e naʻinaʻi mo e ngaahi fakatokanga ʻi he fakahā ko ʻení ki he kau mēmipa kotoa pē ʻo e kautaha ne toki fokotuʻu foʻoú. Naʻá ne pehē “ʻe lava foki ʻe ha niʻihi kehe, kae ʻikai ko [ʻEma] toko taha pē, ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki tatau ko ʻení.”10 Naʻe fokotuʻu ʻe he fakahā ko ʻení ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko e fakavaʻe ʻo e houʻeiki fafine ʻi he Siasí.

Hili ha ngaahi fealeaʻaki, naʻe fili leva ʻe he kau fafiné ke ui ʻa kinautolu ko e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú. Naʻe pehē ʻe ʻEma Sāmita: “Te tau fakahoko ha meʻa mātuʻaki makehe. … ʻOku tau ʻamanaki ki ha ngaahi meʻa lalahi pea mo ha ngaahi uiuiʻi mamafa.”11

ʻĪmisi
Palesiteni Sione Teila

Sione Teila

Naʻe vahevahe ange ʻe Sione Teila ʻene ngaahi fakakaukaú he fakaʻosinga ʻo e fakatahá. Naʻá ne pehē ʻoku “fiefia hono lotó” ʻi heʻene mamata ki he “tuʻu hake ʻa e kakai fisifisimuʻa tahá ki he ngāué, ʻa ia ʻoku fakataumuʻa ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ʻulungāanga māʻoniʻoni kotoa pē mo tokangaekina ai ʻa e ngaahi ongo manavaʻofa taha ʻo e loto ʻo e fefiné.” Naʻá ne fiefia foki “ke mamata ki hono fokotuʻu e kautahá ni ʻo fakatatau mo e fono ʻo e langí—ʻo fakatatau mo ha fakahā ne fai ki muʻa kia [ʻEma] Sāmitá ʻo fili ia ki he uiuiʻi mahuʻingá ni—pea mo mamata ki he laka ki muʻa e meʻa kotoa pē ʻi ha founga nāunauʻia.” Naʻá ne lotua foki ke “nofoʻia e kautahá ni mei he ʻahó ni ʻo fai atu, ʻe he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá pea mo e melino ʻo e langí.” Naʻe toe fakaongo mai leva ʻe ha kuaea e lea ʻa ʻEletā Teilá ʻi heʻenau hivaʻi ʻa e “Mou omi ke tau fiefia ʻi he ʻaho ʻo hotau fakamoʻuí” ki muʻa pea toki fai e lotu tukú.12

Mafai, Sīpinga mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻI ha fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi ha uike ʻe ono mei ai, naʻe akoʻi lahi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e kau fafine peá ne toki pehē ange: “Kuo pau ke maʻu ʻe he kautahá ni ʻa e fakahinohinó ʻi he founga kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá —ʻo fakafou ʻiate kinautolu kuo ʻosi fokotuʻu ke takí —pea ʻoku ou maʻu ʻa e kií maʻamoutolu ʻi he taimí ni ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fiefia ʻa e kautahá ni pea tafe atu ʻa e ʻiló mo e potó ʻo kamata mei he taimí ni—ko e kamataʻanga ʻeni ʻo ha ʻaho lelei ange ki he kautahá ni.”13

ʻI he hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e palōfita ʻa e ʻEikí, naʻá ne maʻu ai e ngaahi kī kotoa ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní. Ko ia ko e taimi naʻá ne fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá ke ngāue ʻo fakatatau mo ʻene fakahinohinó, naʻá ne fakaava ai ha ngaahi faingamālie ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ke nau fua ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí. ʻOku nau ngāue he taimí ni ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea naʻe talaʻofa ange kiate kinautolu ha ngaahi tāpuaki ʻoku mahulu hake he ngaahi tāpuaki kuo nau ʻosi maʻú. Te nau maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻo fakatatau mo ʻenau faivelengá mo e ngāue mālohí. ʻE tafe mai kiate kinautolu ʻa e ʻiló mo e potó ʻi heʻenau maʻu ʻa hono kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he temipalé. Ne nau maʻu e ngaahi ouaú mo fakahoko e ngaahi fuakava toputapu ʻe tokoni ke nau teuteuʻi ai kinautolu mo honau ngaahi fāmilí ki he moʻui taʻengatá. (Ki ha fakamatala lahi ange ʻi he Fineʻofá mo e lakanga fakataulaʻeikí, vakai ki he vahe 8.)

Kamataʻanga Fiefia ki he Fineʻofá

Naʻe vave e tupulaki e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú, ʻo aʻu hono kau mēmipá ki he toko 1,100 tupu ʻi ʻAokosi 1842. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke pehē ne lava ke kau e kau fafine kotoa ʻo e Siasí ki he kautahá. Naʻe pau ke kole e kau fafiné ke nau kau pea naʻe tali kinautolu ʻo fakatatau mo honau tuʻunga lelei mo angamaʻá. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “ʻOku totonu ke ʻi ai ha sosaieti kuo fili, ʻo mavahe mei he fulikivanu ʻo e māmaní, pea makehe mo angamaʻa pea anga-māʻoniʻoni.”14

Naʻe vilitaki e kau fafine ʻi Nāvuú ke nau kau ki he Fineʻofá. Ne nau loto vēkeveke ke fai ha tokoni fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻi ha founga maau kuo fakamafaiʻi. Ne nau fakatokangaʻi foki ʻa e faingamālie taʻe-hano-tatau ko ia ke akonekina kinautolu ʻe ha palōfita ko e teuteu ki ha ʻilo fakalaumālie ʻoku māʻolunga angé pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Ne nau manako ke ngāue fakataha ʻi he uouangataha pea mo honau ngaahi tuongaʻane ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni.

Ko ʻeni kuo maʻu ʻe he kau fafiné ʻa e faingamālié ni, ʻoku ʻi ai leva honau tufakanga ke moʻui ʻaki ia. Naʻe fakahā ange ʻe Siosefa Sāmita: “Kuo tuku ʻeni kimoutolu ki ha tuʻunga te mou lava ai ʻo ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ongoʻi ʻofa kuo fakatō ʻe he ʻOtuá ʻi homou lotó. Ko ha toki meʻa maʻongoʻonga mo nāunauʻia ia ʻo kapau te mou moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení!”15 Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ange ai, “Ko ha tufakanga ia ʻo ha fefine ke ne tohoakiʻi mai ki heʻene moʻuí ʻa e ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa ʻoku tanumaki ʻe he Fineʻofá pea ko ha tufakanga ia ʻo e houʻeiki tangatá ke nau langa ʻi heʻenau moʻuí ʻa e ngaahi sīpinga ʻulungāanga ʻoku tanumaki ʻe he lakanga fakataulaʻeikí.”16

Naʻe ʻikai hoko e Fineʻofá ko ha falukunga kakai fefine pē ne nau feinga ke fai lelei ʻi he māmaní. Naʻe kehe ia. Ko ha “meʻa ia naʻe lelei ange” he naʻe fokotuʻu ia ʻo fakatatau mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fie maʻu ke fokotuʻu ia ʻi he kamataʻanga ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Naʻá ne teuteuʻi e kau fafine ʻo e Siasí ke nau maʻu e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea naʻe tokoni ia ki honau ngaahi fatongia fakafāmilí.

Ngaahi Fakahinohino ʻa Siosefa Sāmitá

ʻI he fuofua fakataha ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefine ʻo Nāvuú, naʻe fili ai ʻa Sisitā ʻIlaisa R. Sinou ko e sekeliali ʻo e kautahá. ʻI hono fatongiá, naʻá ne hiki fakalelei mo fakaʻauliliki ai e ngaahi fakamatalá, ʻa ia naʻe ui ko e miniti, ʻi he fakataha Fineʻofa kotoa pē naʻá ne kau ki aí. Naʻe talaange ʻe Siosefa Sāmita ki he kau fafiné ʻe hoko e ngaahi miniti ko ʻení ko e “konisitūtone mo e lao” ʻo e kautahá.17

Naʻe tukutaha ʻe he kau fafiné hanau taimi ke maʻu ai ha fakahinohino, ʻi ha ngaahi fakataha lahi ʻa e Fineʻofá. Ne nau monūʻia ke akonekina kinautolu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi haʻanau ngaahi fakataha ʻe ono. Ne nau ongoʻi e taumalingi hifo e Laumālié ʻi he lolotonga ʻene faiakó. ʻI ha fakaʻosinga ʻo ha taha e ngaahi fakatahaʻangá ni, naʻe tohi ai ʻe Sisitā Sinou ʻo pehē, “Naʻe lilingi hifo e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi ha founga mālohi fau, pea he ʻikai teitei ngalo e meʻa mahuʻinga ko iá ʻi he niʻihi ko ia ne ʻi he fakatahá.”18

ʻI he ngaahi miniti kotoa ne hiki ʻe Sisitā Sinoú, ko e fakamatala tākiekina mālohi taha naʻá ne hikí, ʻa e ngaahi malanga ʻa e Palōfitá. Naʻe hanga ʻe he ngaahi akonaki ʻa e Palōfitá ʻo tataki e ngāue ʻa e kau fafine ʻo e Fineʻofá pea mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ne ngāue fakataha mo kinautolú. ʻOku kei hokohoko atu pē hono tākiekina e ngāue ʻa e Siasí he ʻahó ni ʻe he ngaahi akonaki ko iá.

Naʻe akoʻi mai ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe tokoni ki he kau Fineʻofá ke nau “tokoniʻi ai ʻa e masivá” mo “fakahaofi e ngaahi laumālié” —ʻa ia ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ne langa ai e fakavaʻe ʻo e kautahá.19 ʻI hono fokotuʻu ko ia e Fineʻofá ʻi he fakavaʻe ko ʻení, kuo tuʻuloa mo tupulaki ai ʻa hono mālohi tākiekiná. Talu mei he ngaahi fuofua fakataha ʻa e Fineʻofá mo hono fakaʻaongaʻi ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Palōfiftá ʻi heʻenau feinga ko ia ke fakatupulaki ʻa e tuí mo e angatonu fakafoʻituituí, fakamālohia e fāmilí mo e ʻapí pea mo kumi pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Fakatupulaki ʻo e Tuí mo e Angatonu Fakatāutahá

Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ki he kau fafiné ʻoku ʻi ai honau tufakanga molumalu ke fekumi ki honau fakamoʻui ʻonautolú pē. Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke tau moʻui ʻo tau hū ki hotau ʻOtuá —pea kuo pau ke tau takitaha fai ia maʻatautolu —he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fai ia maʻá ha taha kehe.”20 Naʻá ne akoʻi kinautolu ke nau hoko ko ha kakai angatonu, ko ha kakai māʻoniʻoni pea mo teuteu ki he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Naʻá ne poupouʻi kinautolu ke nau fakalelei mo e ʻEikí, niʻihi ʻoku nau feohí pea mo kinautolu pē foki: “ʻE kau fafine, … , ʻoku totonu ʻapē ke ʻi ai ha fekainaki ʻiate kimoutolu? He ʻikai ke u tali ha meʻa pehē—kuo pau ke mou fakatomala mo maʻu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.”21 “ʻOku ʻikai ko e tau, ʻoku ʻikai ko e fekainaki, ka ko e angamalū, ʻofa, mo e haohaoa, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ne hiki hake [kitautolú].”22

ʻI ha fakataha Fineʻofa ʻe taha, naʻe lea ai ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻi he vahe 12 ʻo e 1 Kolinitoó, ʻo ne fakamamafaʻi naʻe mahuʻinga ki he Siasí fakalūkufua ke fakahoko ʻe he fefine takitaha ʻa hono fatongiá. Naʻá ne fai ange ha “ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e ngaahi fatongia takitaha [ʻi he Siasí], pea mo e mahuʻinga ke ngāue ʻa e tokotaha takitaha ʻi hono tufakanga kuo tuku ki aí; mo fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ne fokotuʻu kinautolu ki aí.” Naʻá ne fakatokanga ange foki telia ʻa e fakakaukau “ʻoku maʻulalo ha ngaahi lakanga siʻi hifo ʻi he Siasí pea nau vakai loto meheka ai ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai e niʻihi kehé.” Naʻá ne pehē ko e “laulaunoa ʻeni ʻi he loto ʻo e tangatá ke feinga ha taha ki ha tuʻunga kehe mei he tuʻunga kuo fili ia ki ai ʻe he ʻOtuá.”23 Naʻe tokoni e faʻahinga akonaki peheé ke ʻaʻeva ai e kau fafiné “i he māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.”24

Naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita ki he kau Fineʻofá, “Kapau te tau fie ʻalu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻe fie maʻu ke tau maʻa.”25

Fakamālohia ʻa e Fāmilí mo e ʻApí

Neongo ne ngāue e kau fuofua Fineʻofá ʻi honau tukui koló ke tokoni ki honau kaungāʻapí, ka naʻe ʻikai teitei ngalo ʻiate kinautolu honau fatongia ki honau fāmili pē ʻonautolú mo honau ʻapí. Naʻa nau tauhi totonu ki honau ngaahi meʻafoaki fakanatula ko e ngaahi faʻē mo e kau tauhí. Ne nau tauhi totonu foki ki he ngaahi fakahā naʻe fakafou mai ʻe he ʻEikí ʻia Siosefa Sāmita ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fatongia fakafāmilí.

“Pea ko e fatongia ʻo ho lakangá ke hoko ko e fakafiemālie … ki ho husepānití ʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá, ʻaki ʻa e ngaahi lea fakafiemālie, ʻi he laumālie ʻo e angamalū.”26

“Pea ko e tahá, kapau ʻoku maʻu ha fānau ʻe ha ongo mātuʻa ʻi Saione pe ʻi ha taha ʻo hono ngaahi siteiki ʻa ia kuo fokotuʻú, ʻa ia ʻoku ʻikai te nau akoʻi ʻa kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e tokāteline ʻo e fakatomalá, tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá, ʻi he taimi ʻoku nau taʻu valu aí, ʻe ʻi he ʻulu ʻo e mātuʻá ʻa e angahalá.

“He ʻe hoko ʻeni ko e fono ki he kakai ʻoku nofo ʻi Saioné, pe ʻi ha taha ʻo hono ngaahi siteiki ʻa ia kuo fokotuʻú.

“Pea ʻe papitaiso ʻa ʻenau fānaú ki he fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá ʻi he taimi ʻoku nau taʻu valu aí, pea maʻu ʻa e hilifaki ʻo e nimá.

“pea ke nau akoʻi foki ʻenau fānaú ke lotu pea ke ʻaʻeva ʻi he angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.”27

“Kuó u fekau kiate kimoutolu ke mou akonakiʻi hake ʻa hoʻomou fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní. …

“… ʻUluaki fakamaau ʻa ho falé. … …

“Ko e meʻa ʻoku ou lea ʻaki ki he toko tahá ʻoku ou lea ʻaki ia ki he kakai kotoa pē. … …

“… Tokanga ke faivelenga ʻo tokanga ʻo lahi ange [ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí] ʻi ʻapi pea lotu maʻu ai pē.”28

Naʻe hā mei he ngaahi fakamatala ne toʻo mei he miniti ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefine ʻo Nāvuú, ne ʻikai pē ngalo ʻia Siosefa Sāmita mo e kau fafiné ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení. Naʻe fakahaaʻi ʻe heʻenau leá mo e ngāué naʻe muʻomuʻa ʻi heʻenau fakakaukaú honau ʻapí mo e ʻapi ʻo e niʻihi kehé. Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ange ʻe ʻEma Sāmita, “kuo taimi ki he ngaahi faʻeé ke nau tokangaʻi ʻenau fānau fefiné mo akonekina kinautolu ke nau nofo maʻu ʻi he hala ʻo e angamaʻá.”29 Naʻe fakahaaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá ha tokanga makehe ki he fetuʻutaki he vā ʻo e husepānití mo e uaifí. Naʻá ne naʻinaʻi ki he kau fafiné: “Tuku ke akoʻi ʻe he kautahá ni ʻa e tōʻonga ke fai ki honau husepānití, ke angalelei mo angaʻofa kiate kinautolu. Ko e taimi ʻoku mafasia ai ha tangata ʻi he faingataʻá—ʻi he taimi ʻoku puputuʻu ai ʻi he loto hohaʻá mo e faingataʻaʻiá, kapau ʻe fakafetaulaki ʻaki ia ha malimali kae ʻikai ko ha kē—kapau ʻe lava ke fakafetaulaki ʻaki ia ha anga mokomoko, ʻe lava ke fakanonga hono laumālié mo fakafiemālieʻi hono lotó. Ko e taimi ʻoku mole ai ʻa e ʻamanakí ʻi he fakakaukaú, ʻokú ne fie maʻu ha fakafiemālie. … ʻI hoʻomou foki ki ʻapí, ʻoua naʻa mou teitei fai ha lea ʻita pe taʻe ʻofa ki homou husepānití, kae tuku ke fakakalauni ʻe he angaʻofá mo e ʻofa faka-Kalaisí hoʻomou ngāué.”30 Naʻe toe fai foki ʻe he Palōfitá ʻa e naʻinaʻi tatau ki he houʻeiki tangatá, ʻo ne pehē ko e fatongia ia ʻo e husepānití ke “ʻofa, fakahoungaʻi pea mo tanumaki hono uaifí” pea “fakaʻatuʻi hono lotó ʻo ongoʻingofua.”31

ʻI he taimi naʻe aleaʻi ai ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá ha ngaahi founga ke tokoni ai ki he kakai honau koló, ne faʻa tukutaha ai ʻenau tokangá ʻi he fāmilí mo e ʻapí. ʻOku fonu e ngaahi miniti ʻo ʻenau ngaahi fakatahá ʻi ha ngaahi fakamatala hangē ko ʻení: “Naʻe lea ʻa Misisi Hoakesi ʻo fekauʻaki mo e fāmili Talí—ne nau kei puke pea fie maʻu ʻetau ngaahi lotú—kapau ʻoku ʻikai ha toe meʻa ke fai.”32 “Naʻe ʻalu ʻa Sisitā Siosiua Sāmita … ʻo ʻaʻahi kia Sisitā Mekiueni mo Sisitā Mōtali. Ne ʻilo ai ʻoku ʻi ha tuʻunga faingataʻaʻia ʻa hona ongo fāmilí.”33 Ne nau fie maʻu ha ʻaʻahi ʻi he ʻaho kotoa pē. “Naʻe fokotuʻu ʻe P. M. Uila … ke fai ha tokoni ʻofa ʻe he kautahá ni kia Sisitā Falanisesi Liu Lao ʻoku siʻi puke pea tukuhāusia, ko ha uitou toulekeleka ʻoku ʻikai siʻane paʻanga he taimí ni.”34 “Naʻe lipooti mai ʻe Sisitā Peki ʻa Misa Kasi mo hono fāmili ʻoku nau siʻi puke mo fie maʻu tokoni. Ne fai ha tokoni kiate kinautolu. … Naʻe pehē ʻe Misisi Kimipolo naʻe puke ʻa Misa Sālesitoni mo hono fāmilí pea ʻoku tōlalo hono uaifí pea ʻokú ne fie maʻu ʻaupito ha neesi. Naʻá ne pehē kuó ne tokoniʻi kinautolu.”35

Naʻe tākiekina e ngāue fakataha ʻa e Kāingalotú ke langa e temipale Nāvuú, ʻe heʻenau ʻofa ki honau fāmilí. Kuo akonekina kinautolu ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻe lava ke nau papitaiso ʻo fakafofongaʻi e mēmipa ʻo honau fāmilí kuo pekiá. Ne fakaʻatā kinautolu ke nau fakahoko e ngaahi ouau ko ʻení ʻi tuʻa he temipalé ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi, ka naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke nau:

“Langa ha fale ki hoku hingoá, ke ʻafio ai ʻa e Fungani Māʻolungá.

“He ʻoku ʻikai ke ʻiloa ha potu ʻi he māmaní ke ne haʻu ki ai ʻo toe fakafoki mai kiate kimoutolu ʻa e meʻa naʻe molé, pe ko e meʻa ʻa ia kuó ne ʻavé, ʻa ia ko hono kakato ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

“He ʻoku ʻikai ha faiʻanga papitaiso ʻi he funga ʻo e māmaní, ke lava ʻo papitaiso ai ʻa kinautolu ko ʻeku kau māʻoniʻoní maʻanautolu kuo pekiá—

“He ʻoku kau ʻa e ouaú ni ki hoku falé.”36

Naʻa nau loto foki ke langa ha temipale ke nau lava ʻo maʻu ai ʻa e fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí, ke lava ʻo fakataha ai honau fāmilí ʻo taʻengata.37

Ne maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha fakafiemālie lahi ʻi he papitaiso maʻá e pekiá pea mo e talaʻofa ʻo e fāmili taʻengatá. Naʻe kau he kāingalotu ko ʻení ha fefine ko Seli Lenitolo. ʻI he mālōlō hono mokopuna tangata taʻu 14 ko Siaosí, naʻá ne fakahoko atu e ongoongo fakamamahí ni ki hono fāmilí. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuó ne ʻilo fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e pekiá. Naʻá ne toe faitohi ki hono kāingá ʻi ha loto nonga mo e fakapapau foʻou:

“Kuo papitaiso e tamai ʻa [Siaosí] maʻana pea ko ha meʻa nāunauʻia moʻoni ia ʻoku mau tui ki ai pea mau maʻu e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko hono malanga ʻaki he taimi ní pea lava ke tau papitaiso kotoa pē maʻa hotau ngaahi kaungāmeʻa kuo pekiá pea fakamoʻui kinautolu, ki he mamaʻo taha te tau lava ke ʻiloʻi ai kinautolú. ʻOku ou fakaʻamu ke mou tohi mai ʻo ʻomai kiate au e hingoa kotoa pē ʻo hotau kāinga kuo pekiá ʻo aʻu ki he kāinga ʻo ʻetau kui tangatá mo e kui fefiné. ʻOku ou fakaʻamu ke fai e meʻa kotoa pē te u lavá ke fakamoʻui ai hoku ngaahi kaungāmeʻá. … ʻOku ou tui mahalo pē te mou fakakaukau ko ha tokāteline faikehe ʻeni ka te mou toki ʻiloʻi hono moʻoní.”

Naʻe fakamoʻoni ʻa Seli ki heʻene faʻeé, ʻa ia naʻe siʻi mālōlō foki ha taha ʻo ʻene fānaú, “ʻE faʻē, kapau ʻoku tau fiefia lahi ke kau atu ki he ʻuluaki toetuʻú, ta te tau toe maʻu pē ʻetau fānaú ʻo hangē ko ʻetau fakatokoto hifo kinautolu ʻi honau faʻitoká.”38

Fai ha Tokoni ʻi Hono Kumi pea Tokoniʻi ʻa Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá

Talu mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he 1830, mo hono maʻu ʻe he kau fafine ʻo e Siasí ha ngaahi founga taʻe-faʻa-laua ke fai ai ha tokoni. Kuo nau tauhi moʻoni ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí: “Ko e meʻa ki hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”39

ʻI hono tataki ko ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ngaahi ngāue ke langa ha temipale ʻi Ketilani ʻi ʻŌhaioó, naʻe vakai ha kau fafine ki he lahi e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ʻe he kau ngāue langá mo honau ngaahi fāmilí. Hangē ko e fakamatala ʻa Sala M. Kimipoló, “Naʻe ngaohi kilimi e kau fafiné pea ʻoatu ʻenau patá ki he kau tangata ʻi he Temipalé ka nau siʻi hala kinautolu.”40 Naʻe toe mamata foki e kau fafiné naʻe fie maʻu ke ngaohi ha kāpeti mo ha puipui ki he temipalé. Naʻe manatu ʻa Poli ʻEnisolo ki ha lea ne fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi heʻene mamata ki heʻenau ngāue ne faí. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻuluaki mo muʻomuʻa maʻu pē ʻa e kau fafiné ʻi he ngaahi ngāue lelei kotoa pē. Ko Mele [Makitaline] naʻe fuofua ʻi ai he toetuʻú; pea ko ʻeni ko e kau fafiné pē ʻoku fuofua ngāue ki he loto temipalé.”41

ʻI hono fokotuʻu ko ia ʻo e Fineʻofá ʻi he malumalu ʻo e mafai lakanga fakataulaʻeikí, naʻe toe lahi ange ai e ngāue ke tokoni kiate kinautolu ne nau langa e Temipale Nāvuú. ʻI ha fakataha Fineʻofa ʻe taha, naʻe tokanga taha ai e kau fafiné ki ha ngaahi founga te nau lava ke tokoniʻi ai e kau tangata ne nau ngāue mālohi ʻi he temipalé. “Naʻe takitaha fakahaaʻi ʻe he kau fafiné ʻa e ngaahi ongo ne nau maʻú,” ʻo fakahaaʻi ai ʻenau loto taha ke “tokoni ke vave ange hono langa ʻo e temipalé pea mo tokoni ki he ngāue ʻo Saioné.” ʻOku hā he ngaahi minití ha ngaahi tokoni lahi ne foaki ʻe he kau mēmipa ʻo e Fineʻofá:

“Naʻe pehē ʻe Sisitā Sōnasi ʻokú ne loto fiemālie ke ʻalu takai ʻo kole mai ha nāunau, kapau ʻe talaange ke ne fai ia—naʻá ne ʻofa ange ke nofo ha taha ʻi hono ʻapí ke ngāue ʻi he temipalé.

“Naʻe pehē ʻe Misisi Tafi kapau ʻe loto ki ai e kau taki ʻo e kautahá, te ne lava ʻo ʻalu takai ʻi ha saliote ke tānaki mai ha fulufuluʻi sipi mo e alā meʻa pehē ke tokoni ki he fakalakalaka e ngāué.

“Naʻe fokotuʻu ange ʻe Mīsisi Sāmita ke foaki ʻe he uaifi ʻo e kau pule falekoloá ha nāunau kae lava ke fakangāueʻi ai ha niʻihi kehe.

“Naʻe pehē ʻe Misi Uila ʻokú ne loto fiemālie ke foaki ha konga pe kotoa ʻo hono taimí—

“Naʻe loto fiemālie ʻa Mīsisi Kelenisā ke fai ha faʻahinga meʻa pē, ke niti, tuitui pe tokangaʻi e kau mahakí, ko e hā pē ʻe ʻaonga tahá.

“Naʻe pehē ʻe Misi ʻĒlisi naʻe ongoʻi loto fiemālie ia ke ʻalu atu ʻo kole ke maʻu mai ha ngaahi tokoni mo e alā meʻa pehē.

“Naʻe pehē ʻe Mīsisi ʻEnisolo ʻokú ne loto fiemālie ke ne monomono e ʻū vala motuʻá, kapau ʻe fie maʻu, kapau he ʻikai maʻu ha tupenu foʻou.

“Naʻe fokotuʻu hake ʻe Mīsisi Sāmita ke ʻomi ha fulufuluʻi sipi pea ʻoange ki he kau fafine toulekeleká ha filo ke nau lalanga ha ʻū sitōkeni ke siʻi fakaʻaongaʻi ʻe he kau tangata ngāue ʻo e temipalé ʻi he faʻahitaʻu momoko ka hokó.

“Naʻe talaange ʻe Sisitā Sitelihami te ne lava ʻo tuitui ha vala ʻo e kau tangatá mo ngāue ʻi he temipalé.

“Naʻe fokotuʻu hake ʻe Sisitā Felisoa te ne foaki mai ha koa. …

“Naʻe fokotuʻu hake ʻe Sisitā Sitenilī te ne foaki e kalami ʻe 50 ʻo e kalami filo ʻe 500 kotoa pē, pea mo ha huʻakau lita ʻe taha he ʻaho kotoa pē.

“ʻE tuitui ʻe Misi Peimani ha vala.

“Naʻe fokotuʻu mai ʻe Sisitā Sāmita te ne ʻomi ha tupenu mei he kau fakatau-koloa anga fakakaumeʻa ne ʻikai kau ki he Siasí. …

“Naʻe fie foaki mai ʻe Sisitā Kini ha filo mei heʻene mīsini takai filo ʻaʻaná.”42

Naʻe tafe mei he loto ʻo e kau fafine ko ʻení ha loto holi lahi ke kau atu ki hono fai ʻo e ngaahi ngāue leleí. Naʻa nau fai ia ʻaki e fulufuluʻi sipi, saliote, koa mo e tuitui, meʻakai mo e vala, taimí mo honau ngaahi talēnití. Naʻe ngāue ʻa e kau fafine ʻo e Siasí ʻo fakatatau mo e ngaahi ongoʻi ʻofa fakanatula ʻo honau lotó ke langa hake ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻo fakafou ʻi heʻenau kautaha foʻoú.

Naʻe poupouʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻi heʻenau feinga ke fakamālohia ʻa e kau faingataʻaʻiá. ʻI ha fakataha Fineʻofa ʻe taha, hili haʻane akoʻi kinautolu mei he 1 Kolinitō 12 (vakai ki he peesi 20, naʻe kamata ke ne lau ange e malanga ʻa Paula ʻi he ʻofa faka-Kalaisí ʻoku hā ʻi he 1 Kolinitō 13. Naʻá ne lea fekauʻaki mo e vahe ko ʻení ʻo pehē: “ʻOua naʻa fehālaaki hoʻomou fakakaukau ki he angatonu ʻa homou kaungāʻapí. … Kuo pau ke lahi ange hoʻomou feʻofaʻakí ʻo kapau te mou fie fakahoko ia ʻo hangē ko Sīsuú. … ʻI he tupulaki hoʻomou angatonú mo e angamaʻá, pea mo e angaleleí, tuku ke tupulaki hoʻomou ʻofa ki he niʻihi kehé—kuo pau ke mou faʻa kātakiʻi e ngaahi vaivai mo e ngaahi fehālaaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku mahuʻinga fau e ngaahi laumālie ʻo e tangatá!”43

Naʻá ne akoʻi ange ʻi ha fakataha Fineʻofa kehe: “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe ʻaonga ange ki hono tokoniʻi ʻo e kakaí ke nau siʻaki ʻenau angahalá ka ko hono tataki mo tokangaʻi kinautolu ʻi he angaʻofá. ʻI he taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kakaí ha kihiʻi angalelei mo ha ʻofa kiate aú, ʻoku ʻikai toe ngalo ia heʻeku fakakaukaú, ka ʻoku hanga ʻe he angakoví ʻo fakalahi ʻa e ongoʻi ʻitá mo e loto mamahí ʻi he ʻatamai ʻo e tangatá.”44

Naʻe hanga ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻo tali ke hoko ʻa e ngāue ʻofá ko ha tefitoʻi moʻoni ke fakavaʻeʻaki ʻenau kautahá. ʻI he fakataha mai e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefine ʻo Nāvuú he uike takitaha, naʻe lipooti mai ai ʻe he kau fafine takitaha ʻa e kakai ne siʻi faingataʻaʻiá. Naʻe tali ʻe he tauhi paʻangá ʻa e ngaahi tokoní pea naʻe tufaki e ngaahi tokoní kiate kinautolu ne siʻi faingataʻaʻiá. Ne kau he ngaahi tokoní ʻa e paʻangá, nāunaú, ngaahi talēnití pea mo e taimí. Naʻe foaki ʻe he kau fafiné ha vala mo ha mohenga. Ne nau foaki ha filo, tupenu mo ha kulasi ke ngaohi ʻaki ha vala. Ne nau foaki foki mo ha meʻatokoni: ʻāpele, onioni, mahoaʻa, suka, mā mo e pata.

ʻI he hoko ʻa Sisitā ʻEma Sāmita ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá, naʻá ne tā ai e sīpinga fisifisimuʻa taha ʻo e ngāue tokoní. Naʻá ne fakaʻatā hono ʻapí kiate kinautolu naʻe fiekaiá, tukuhāusia mo puké. Naʻe faʻa ui e fale papa he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ko e “ʻApi Fakafāmilí,” pea naʻe ʻi ai hano loki fakatahaʻanga mo ha loki mohe ʻe ua. ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá, naʻe nofo he ʻapí ha kakai ʻe toko 11, makehe meia ʻEma, Siosefa mo ʻena fānau ʻe toko 4.

Naʻe tokoni e kau fuofua fafine ʻi he Fineʻofá kiate kinautolu ne siʻi faingataʻaʻiá pea naʻe faʻa faitokonia foki mo kinautolu. Hangē ko ʻení, naʻe kau atu ʻa ʻĒleni Takilesi ki he Fineʻofá hili pē ʻene aʻu mai mo hono fāmilí ki Nāvū ʻi Māʻasi 1842. Hili ha māhina ʻe tolu mei ai, naʻe mālōlō ʻa hono husepāniti ko Siaosí. Naʻe ngāue fakataha mo hono fāmilí ke feau ʻenau fie maʻú, ka naʻa nau siʻi faingataʻaʻia ko e ʻikai ha husepāniti mo ha tamaí. Ka naʻe kei kau atu pē ʻa Sisitā ʻĒleni ia ki he Fineʻofá ʻaki ʻene tokoni ke fakafiemālieʻi e niʻihi naʻe faingataʻaʻia, puke mo masivá. Pea ʻi ʻEpeleli ʻo e 1844, naʻá ne puke ai mo ha niʻihi ʻo ʻene fānaú pea ne nau siʻi fie maʻu tokoni. Naʻá ne fai ha tohi ki hono fāmili ʻi ʻIngilaní ʻo fakamatalaʻi ai ʻa hono tokoniʻi ia ʻe he Fineʻofá ʻi he taimi naʻá ne ʻaʻahi ai ki hano kaungāmeʻa ko Ane:

“Hili e kamata ke u saí, ne u ʻalu ki kolo ke ʻaʻahi kia Ane, pea ne u nofo ai ʻi ha pō ʻe ua. … Naʻe ʻai ʻe he fefine ko Ane ne u nofo aí ke u kole ki he Kautaha Fineʻofá ha vala ne u fie maʻu moʻoku pea mo hoku fāmilí. Naʻe ʻikai ke u fie fai ia, ka naʻá ne pehē naʻá ku fie maʻu ia pea kuo fuoloa ʻeku puké pea kapau he ʻikai ke u fai ia, te ne fai leva ia maʻaku.” Naʻe iku loto fiemālie ʻa Sisitā Takilesi ke kole tokoni. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ne mau ʻaʻahi ki ha taha ʻo e kau fafiné pea naʻá ne fehuʻi mai pe ko e hā ʻeku fie maʻu vivili tahá. Ne u talaange ne lahi … e ngaahi meʻa ne u fie maʻú. Ne mahaehae e vala ʻeku fānaú lolotonga ʻeku puké he naʻe ʻikai ke u monomono kinautolu ko ia naʻá ne pehē te ne fai e meʻa ʻe lelei taha maʻakú. Naʻe ʻalu ange ʻa Ane ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ʻo ne ʻomi e salioté mo ha meʻaʻofa ne teʻeki ai ke u maʻu ki muʻa.” 45

“Ke Tau Lava ʻo Nofo Fakataha ʻi he Langí”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngāue ʻoku hoko ko e fakavaʻe ʻo e Fineʻofá: “Tokoni ki he masivá, tokoni ki he mahakí; tokoni ki he loto veiveiuá; tokoni ki he taʻeʻiló —ʻo fakafiemālieʻi ʻa e tokotaha kotoa pē mei he faingataʻa ʻokú ne fakafeʻatungiaʻi ʻa e fiefiá mo e fakalakalaka ʻa ha fefine. Ko ha tufakanga fisifisimuʻa moʻoni ia!”46

Kuo foaki moʻoni ki he houʻeiki fafine lototui mo fakamoʻoni mālohi ʻo e Siasí ʻa e “[ngāue ʻa e kau ʻāngeló.]”47 Naʻe akonaki ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e fefine kotoa pē ʻi he Siasí ni kuó ne fai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai hono tufakanga fakalangi ke tokoni ke fakahaofi e ngaahi laumālié, ke taki e kakai fefine ʻo e māmaní, fakamālohia e ngaahi ʻapi ʻo Saioné pea mo langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”48

ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻe Sala M. Kimipolo mo Makeleta Kuki ke na kamata ha kautaha tuituí, naʻá na fakaʻamu foki ke na tokoni ke teuteuʻi ha temipale moʻó e kakaí. Naʻá na iku ʻo tokoni ai mo hona ngaahi tokouá ke teuteuʻi ha kakai moʻó e temipalé, ʻo fakatatau ki he ueʻi fakalaumālie pea mo e tataki ʻa ha palōfita mo e kau taki kehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku kei hokohoko atu pē he ʻahó ni e ngāué ni. ʻOku kei hanga pē ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ne akoʻi mai ʻe Siosefa Sāmitá, ʻo tataki e ngāue fakataha ʻa e kau Fineʻofá ke teuteuʻi ha kau fafine mo honau ngaahi fāmilí ki he ngaahi tāpuaki fungani taha ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau muimui fiefia ki he naʻinaʻi ʻa Lusi Meki Sāmita ko e faʻē ʻa Siosefa Sāmitá: “Kuo pau ke tau fefakahoungaʻiʻaki, fetokangaʻiʻaki, fefakafiemālieʻaki pea maʻu mo e ngaahi fakahinohino ko ē te tau lava ʻo nofo fakataha ai ʻi he langí.”49

Vahe 2

  1. Sarah M. Kimball, ʻi he Lekooti ʻa e Fineʻofá mei hono Fuofua Fokotuʻú ki he Konifelenisí, 5 ʻEpeleli 1892, Book II, Church History Library, 29; toki fakaleleiʻi ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga mataʻitohi lahí.

  2. Sarah M. Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51.

  3. Vakai ki he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 6–7; ne kau atu ha kau fafine ʻe toko uofulu ki he ʻuluaki fakatahá, pea naʻe ʻi ai ha toko fitu ne ʻikai ke nau kau ki he fakatahá ka naʻe tali ke nau kau ki he kautahá ʻi he fakataha ko iá.

  4. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, Church History Library, 7; toe fakaleleiʻi ʻa e sipelá, fakaʻilonga leá mo e mataʻitohi lahí ʻo fakatatau mo hono fie maʻu ʻi he fakamatala kotoa pē mei he tohi miniti ko ʻení.

  5. Vakai, Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 8–9.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:3, 7.

  7. Vakai, Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 8.

  8. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:2, 5–8, 10–11, 13–15.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 25:16.

  10. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 8.

  11. Emma Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 12.

  12. Vakai, Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 14.

  13. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 40.

  14. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 30, 1842, 22.

  15. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38.

  16. Boyd K. Packer, ʻi he Conference Report, Oct. 1978, 9–10; pe Ensign, Nov. 1978, 8.

  17. Vakai, Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 8.

  18. Eliza R. Snow, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 41.

  19. Vakai, Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 9, 1842, 63.

  20. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 9, 1842, 63.

  21. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 9, 1842, 63.

  22. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38.

  23. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 35.

  24. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:69.

  25. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38.

  26. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:5.

  27. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28

  28. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:40, 44, 49–50.

  29. Emma Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 9, 1844, 123.

  30. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 40.

  31. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 558

  32. ʻI he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 14, 1842, 28.

  33. ʻI he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Aug. 5, 1843, 103.

  34. ʻI he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Aug. 13, 1843, 107.

  35. ʻI he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Fakataha ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefine ʻo e Uooti Tolú, ʻikai hano ʻaho, 112.

  36. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:27–30.

  37. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131–32.

  38. Sally Randall, ʻi he Kenneth W. Godfrey, Women’s Voices: An Untold History of the Latter-day Saints (1982), 138–39.

  39. Mātiu 25:40

  40. “R. S. Reports,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1876, 50.

  41. Joseph Smith, quoted in Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), 76.

  42. ʻI he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 16, 1843, 91–92.

  43. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 39.

  44. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 9, 1842, 62.

  45. Ellen Douglas, tohi ʻo e ʻaho 14 ʻEpeleli 1844, typescript, Church History Library.

  46. John A. Widtsoe, Evidences and Reconciliations, arr. G. Homer Durham, 3 vols. in 1 (1960), 308.

  47. Emily Woodmansee, “Kau Fefine ʻo Saioné,” Ngaahi Himi, fika 201.

  48. M. Russell Ballard, “Women of Righteousness,” Ensign, Apr. 2002, 70.

  49. Lucy Mack Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 24, 1842, 18–19.

Naʻe ongoʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e fie maʻu fakavavevave ke langa ʻa e Temipale Nāvuú.

ʻI he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1842, naʻe hoko ai ʻa ʻEma Sāmita ko e fuofua palesiteni ʻo e Fineʻofá.

Naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita “ʻa e ngaahi kī ʻo [Hono] puleʻangá” ʻo fakafou ʻia Pita, Sēmisi mo Sione (vakai, T&F 27:13).

Naʻe tataki ʻe ʻEma Sāmita e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá.

Naʻe fakahinohinoʻi ʻa e kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

“Akonakiʻi hake ʻa hoʻomou fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní” (T&F 93:40).

Vai Papitaiso ʻi he Temipale Helisinikī Finilaní

Naʻe taki ʻe ʻEma mo Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi ngāue ke tokoniʻi ʻa kinautolu ne fiekaiá, tukuhāusia mo puke ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí.

Temipale Tolonitō ʻOnitelioó