Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 8: Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí maʻá e Kakai Kotoa pē: Ko ha Fehokotaki mo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻe ʻIkai Lava ke Veteki


Vahe 8

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí maʻá e Kakai Kotoa pē

Ko ha Fehokotaki mo e Lakanga Fakataulaʻeikí He ʻIkai Lava ke Veteki

Kuo toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻi hono kakató ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mālohi mo e mafai taʻengata ia ʻo e ʻOtuá ʻokú Ne tāpuakiʻi, huhuʻi, mo hakeakiʻi ʻaki ʻEne fānaú, ke fakahoko “ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”1

ʻOku fakanofo e ngaahi foha moʻui taau ʻo e Tamai Hēvaní ki he ngaahi tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pea vahe kiate kinautolu ha ngaahi ngafa mo ha ngaahi fatongia pau. ʻOku fakamafaiʻi kinautolu ke nau ngāue ʻi Hono huafá ke tokangaʻi ʻa ʻEne fānaú pea tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouaú pea fai mo ha ngaahi fuakava pea tauhi ki ai. ʻOku faitāpuekina tatau pē ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní ʻi heʻenau maʻu tokoni mei he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tāleni H.ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha konifelenisi lahí ʻo pehē: “Neongo ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku tau faʻa lau ai ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻko e lakanga fakataulaʻeikí,’ ka kuo pau ke ʻoua naʻa teitei ʻi ai ha taimi ʻe ngalo ai ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai ko haʻanau meʻa ia ʻanautolu pe fakasino ʻiate kinautolu ʻoku nau maʻu iá. ʻOku maʻu ia ko ha falala toputapu ke fakaʻaongaʻi tatau pē ki he lelei ʻa e tangatá, fefiné, mo e fānaú.”2 Naʻe fakaʻaongaʻi leva ʻe ʻEletā ʻOakesi ha lea ʻa ʻEletā Sione A. Uitisou, ʻa ia ne hoko foki ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻikai ke lahi ange ʻa e totonu ʻa e houʻeiki tangatá ʻi he houʻeiki fafiné ki he ngaahi tāpuaki ʻoku haʻu mei he Lakanga Fakataulaʻeikí pea ō fakataha mo hono maʻu iá.”3

“ʻOku Nau Maʻu Kakato ʻa e Ngaahi Tāpuaki Fakalaumālie ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí”

ʻOku tokolahi ha kau fafine Siasi ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻenau moʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā ʻIleini L. Siaki, ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā ua ʻo e Fineʻofá, ʻa e ngaahi ongo ʻoku maʻu ʻe he kau fafine kehe ʻi he Fineʻofá. Naʻá ne pehē, “[ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni mālohi ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí. ʻOku talamai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá … ʻoku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí “ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻo e siasí’ (T&F 107:18). ʻOku ou ʻilo ko e mālohi mo e mafai ia ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ke faitāpuekina ʻetau moʻuí mo tokoni ke tau fakafehokotaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he māmaní ki he taʻengatá. ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau maʻu tokoni ai mei he mālohi pea mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.” Naʻe hoko atu e lea ʻa Sisitā Siakí:

“ʻOku mātuʻaki mahuʻinga kiate au hono fokotuʻutuʻu ʻo e kakai fefiné ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau poupouʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻoku poupouʻi kitautolu ʻe hono mālohí. ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí … ʻa e faingamālie ke mau hoko [ko e niʻihi ke] maʻu kakato ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālie ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻE lava ke fakahinohino mo tāpuakiʻi fakatāutaha kitautolu ʻi heʻetau fakalakalaka taʻengatá [ʻi haʻatau] maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení. He ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi ouaú, ngaahi fuakavá, silá, pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau hakeakiʻí. ʻOku lahi fau foki mo ha ngaahi tāpuaki fakafoʻituitui kehekehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia[te] kitautolu ha fakahinohino; fakamaama ʻa ʻetau fakakaukaú; fakalotolahiʻi mo ueʻi fakalaumālie ʻa kitautolu; pea ʻoku nau ueʻi ke tau loto ʻaki. Te tau lava kotoa ke hoko ko ha [niʻihi] ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālie ko ʻení.”4

Ne toe fakaongo mai ʻe Sisitā Seli L. Tiu, ʻa ia ne hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ʻa e ngaahi akonakí ni: “Siʻi ngaahi tokoua, koeʻuhí ʻoku ʻikai fakanofo ʻa kimoutolu ki he lakanga fakataulaʻeikí, ko ia ʻe feinga ai ha niʻihi ke fakalotoa kimoutolu ʻo pehē kuo kākaaʻi kimoutolu. ʻOku nau hala ʻaupito pea taʻemahino kia[te] kinautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe he tangata mo e fefine angatonu kotoa pē. Te tau lava kotoa ʻo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, maʻu ha fakahā fakafoʻituitui pea fakakoloaʻi kitautolu ʻi he temipalé, ʻa ia ʻoku tau hū mei ai kuo “fakateunga” kitautolu ʻaki ha mālohi. ʻOku hanga ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakamoʻui, maluʻi mo fakafeʻungaʻi ʻa e mālohi kotoa ʻo e māʻoniʻoní ʻi hono fakafepakiʻi ʻo e ngaahi mālohi ʻo Sētané. Kae mahuʻinga tahá, ʻe lava ke toki maʻu fakataha pē ʻe ha tangata mo ha fefine ʻa e kakato ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi ouau māʻolunga taha ʻo e fale ʻo e ʻEikí.”5

Ngaahi Ouaú, Ngaahi Fuakavá, mo e Ngaahi Tāpuakí

ʻI hono fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Fineʻofá ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1842, ko hono kau mēmipá ko ha kau fafine kuo ʻosi faitāpuekina ʻaki e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo ʻosi papitaiso kinautolu ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá. Kuo nau ʻosi maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo nau maʻu ai ʻa e totonu ki he takaua maʻu ai pē ʻo e Laumālié pea malava ai ke tataki ʻa kinautolu ʻe he fakahā fakatāutahá. Kuo nau maʻu ʻa e sākalamēnití ko e fakamanatu ʻo Sīsū Kalaisí pea mo ʻenau ngaahi fuakavá. Kuo nau maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié. Kuo maʻu ʻe ha niʻihi honau ngaahi tāpuaki fakapēteliaké, ʻo nau ʻiloʻi ai ʻa ʻenau ngaahi meʻafoaki fakafoʻituituí mo e meʻa te nau malavá pea mo ʻenau kau ki he fale ʻo ʻIsilelí. Kuo fakamoʻui kinautolu ʻe he ʻEikí, fakafiemālieʻi pea fakahinohino kinautolu ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fie maʻú, ʻenau tuí, pea mo Hono finangaló.

ʻĪmisi
ʻIlisapesi ʻAna Uitenī

ʻIlisapesi ʻAna Uitenī

Naʻe ʻilo ʻa Sisitā ʻIlisapesi ʻAna Uitenī, ʻa ia naʻá ne kau atu ki he fuofua fakataha ʻa e Fineʻofá, ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi ha taʻu ia ʻe 12 kimuʻa ai, ʻi he 1830. Naʻá ne fakamatala kimui ʻo pehē, “ʻI heʻeku fanongo pē ki hono malangaʻi ʻo e Ongoongoleleí ʻe he kau ʻEletaá, naʻá ku ʻiloʻi ko e leʻo ia ʻo e Tauhisipi Leleí.” Naʻe “papitaiso he taimi pē ko iá,” pea papitaiso hono husepānití, ʻa Niueli K. Uitenī, hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai.6 ʻI heʻene manatu ki he meʻa ko ʻeni naʻe hokó, naʻá ne fakamatala ki he ngaahi tāpuaki naʻá ne maʻu ʻo fakafou ʻi he ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá ʻi he lakanga fakataulaʻeikí:

Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau ʻomai kiate au ha mālohi, peá u ako ai ke u moʻui ʻaonga ange, hangē kiate au ʻe lava ke u fie foaki ʻa e fiefia mo e mālohi ko ʻení ki he niʻihi kehé; ke u fakahā ange kiate kinautolu hono mahuʻinga ʻo e Ongoongoleleí kiate au ki muʻa mo e taimi ní, talu mei he taimi ne u tali ai iá mo u ako ke u moʻui ʻaki hono ngaahi fonó. Ne u maʻu ʻa e fakahā foʻou ʻi he ʻaho ki he ʻaho, naʻe fakaʻilo kiate au ʻa e ngaahi meʻa lilo naʻe kei ʻi he fakapoʻulí, fuʻu lolotó, ʻikai ala fakamatalaʻí pea ʻikai lava ke mahinó; ko ha tui lahi ki ha mālohi fakalangi, ki ha moʻoni taʻefakangatangata ʻoku haʻu mei he ʻOtua ko e Tamaí.”7

Ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié

Naʻe lea ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha fakataha ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻo Nāvuú ʻi he ʻaho 28 ʻo ʻEpeleli 1842. Naʻe makatuʻunga e konga ʻo ʻene malangá ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he 1 Kolinitō 12–13 fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻoku totonu ke muimui ʻi he kakai tui kotoa pē ʻa e “ngaahi fakaʻilongá ni, hangē ko hono fakamoʻui ʻo e mahakí, kapusi ʻa e ngaahi tēvoló, mo e alā meʻa pehē.”8

Koeʻuhí kuo maʻu ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te nau lava ʻo fekumi pea ʻe faitāpuekina kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻafoaki hangē ko e “meʻafoaki ʻo e leá ʻi he ngaahi lea kehekehé, kikité, fakahaá, ngaahi meʻa-hā-maí, fakamoʻui ʻo e mahakí, fakamatalaʻi ʻo e ngaahi lea kehekehé, mo e ngaahi meʻa peheé.”9 ʻI hono kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí, kuo maʻu ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié pea fakaʻaongaʻi kinautolu ke faitāpuekina honau ngaahi fāmilí mo e niʻihi kehé.

ʻI he taimi naʻe akoʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kau Fineʻofá ʻi he ʻaho 28 ʻo ʻEpeleli 1842, ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié, naʻe ʻi ai ʻa ʻAmanitā Paane Sāmita. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻene ngaahi akonakí, he naʻe tāpuakiʻi ia ʻaki ʻa e meʻafoaki ʻo e fakahaá ʻi he taʻu ʻe fā kimuʻa ai ʻi he taimi naʻá ne fie maʻu ai e tokoni ʻa e ʻEikí ke fakamoʻui ʻene tama tangatá.

ʻI he konga kimui ʻo ʻOkatopa 1838, naʻe fononga ai ʻa ʻAmanitā mo hono husepāniti ko Ualení, mo ʻena fānaú pea mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí ki Misuli ʻi he Hihifo Mamaʻó. Naʻa nau tuʻu ʻi ha fale ngaohiʻanga mahoaʻa ke fai ha monomono ki heʻenau salioté. Lolotonga ʻenau ʻi aí, ne ʻohofi ʻe ha kau fakatangata ʻa e Kāingalotu naʻe ngāue ʻi he ngaohiʻanga mahoaʻá ʻo nau tāmateʻi ha kakai tangata mo ha fānau tangata ʻe toko 17 pea lavea ʻa e toko 15. Naʻe toitoi ʻa ʻAmanitā, pea ʻi heʻene foki maí, naʻá ne ʻilo kuo mate ʻa Ualeni mo hona foha ko Sātiusí. Naʻe lavea lahi ʻaupito ʻa e foha ʻe taha, ko ʻAlamā. Naʻe tau ha fana ʻi hono alangá ʻo lavea lahi ʻaupito. Naʻe toki fakamatala ʻa ʻAmanitā kimui ʻo kau ki ha fakahā fakatāutaha naʻá ne maʻu ʻe lava pē ke fakamoʻui ʻene tamá:

“[Ne u ʻi ai ʻi he pō fakamanavahē ko iá, mo kinautolu ʻi hoku fāmilí ne mālōlō mo kafó, pea ko e ʻOtuá toko taha pē homau fai fakamoʻuí mo e tokoní.]

“ʻA ʻeku Tamai Hēvani, ʻoku ou tautapa atu, pe ko e hā te u faí? ʻOkú ke ʻafio mai ki heʻeku tamá kuo lavea mo ke ʻafioʻi ʻa ʻeku taʻepotó. ʻA ʻeku Tamai Hēvani, fakahinohinoʻi muʻa au ʻi he meʻa ke u faí!

“[Pea naʻe fakahinohinoʻi au ʻe ha leʻo ʻi he meʻa ke u faí.”]

Naʻe fakahinohinoʻi ʻa ʻAmanitā ke ne ngaohi ha lahe, pe meʻa fufulu, mei he efuefu ʻo ʻenau afí ʻo fufulu ʻaki e mataʻi kafó. Naʻe fakahinohino leva ia ke ne ngaohi ha faitoʻo ʻaki ha konga tupenu mo e lau ʻo e ʻelemí ʻo fakafonu ki he loto mataʻi kafó. ʻI he ʻaho hono hokó naʻá ne maʻu ha hina meʻa fakanamulelei ʻo lilingi ki he mataʻi kafó ke fakanonga e mamahiʻia ʻa ʻAlamaá.

“‘[Ne u lea ange], ʻʻAlamā ko ʻeku tama, ʻokú ke tui naʻe ngaohi ʻe he ʻEikí ho hui kongalotó?’

“ʻIo, ʻe faʻē.’

“‘Sai, ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakatupu ha meʻa ke fetongi ʻaki ho hui kongalotó, ʻikai ʻokú ke tui te ne lava ia, ʻAlamā?’

“Naʻe fehuʻi ange leva ʻe he kiʻi tamasiʻí, ʻFineʻeiki, ʻokú ke pehē ʻe lava ʻe he ʻEikí?’

“ʻNaʻá ku tali ange,ʻʻIo, siʻeku tama, he kuó ne ʻosi fakahā mai ia kia[te] au ʻi ha meʻa-hā-mai.’

“Naʻá ku fakafoʻohifo lelei leva ia, mo pehē ange: ʻTokoto lelei peheni pea ʻoua naʻá ke toe ngaue, pea ʻe ngaohi moʻou ʻe he ʻEikí ha hui kongaloto foʻou.’

“Ko ia naʻe foʻohifo ai ʻa ʻAlamā ʻi ha uike ʻe nima, kae ʻoua kuo sai lelei—ʻo tupu ha hui foʻou ʻi he konga ko ia ne mole mei hono hokotangaʻanga huí, [ko ha meʻa fakaofo ki he kau toketaá.]

[ʻI he ʻaho naʻá ne toe ʻalu aí, naʻá ku mavahe ai mei fale ʻo ʻutu vai mo ʻeku fanongo ki he kaikaila ʻa e fānaú. Naʻá ku ilifia ʻo toe lele mai ki fale, pea ʻi heʻeku hū atú, naʻe ʻosi tuʻu ʻa ʻAlamā ʻo punopuna takai holo, pea naʻe kaikaila e fānaú ʻi heʻenau ʻohovalé mo e fiefiá.”] 10

Naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa Sisitā Sāmita ʻi he founga ke tokangaʻi ʻaki ʻene tamá ʻo fakafou ʻi he meʻafoaki ʻo e fakahaá. Hangē ko ʻIlisapesi ʻAna Uitenī mo ha niʻihi kehe tokolahi, naʻá ne maʻu ʻa e “fiefia mo e mālohi” pea mo e “fakahā foʻou ʻo e Laumālié”11 koeʻuhí ko ʻene faivelengá.

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ʻa e Fineʻofá ke teuteuʻi Hono ngaahi ʻofefiné ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku maʻu ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Naʻe hanganaki fiefia atu ʻa e kau fafine ʻi Nāvū he taimi ko iá ki he ʻosi hono langa ʻo e temipalé, he naʻa nau ʻiloʻi, ʻo hangē ko ia ne palōmesi ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia Meesi Filitingi Tomisoní, ʻe ʻomi kinautolu ʻe he ʻenitaumení “mei he fakapoʻulí ki ha maama fakaofo.”12

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻá ni ki he Kāingalotu ʻi Ketilani ʻi ʻOhaioó, ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Naʻá ku fai kiate kimoutolu ha fekau ke mou langa ha fale, ʻa ia ko e fale ʻoku ou loto ke fakakoloaʻi ai ʻa kinautolu kuó u filí ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga.”13 Naʻá Ne talaʻofa ke foaki ki he Kāingalotu faivelengá ha “ngaahi tāpuaki ʻo liunga lahi,” 14 pea naʻá Ne fakahā ʻe hoko ʻa e temipalé “ko ha potu ke fakafetaʻi ai ʻa e kāingalotu kotoa pē, pea … mo ha potu ke akoʻi ai ʻa kinautolu kotoa pē kuo ui ki he ngāue fakafaifekaú ʻi honau ngaahi uí mo e ngaahi lakanga kehekehe kotoa pē; koeʻuhí ke fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻiloʻi ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú, ʻi he tefitoʻi fakakaukau, ʻi he tefitoʻi moʻoni, pea ʻi he tokāteline, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.”15

Naʻe toe fekau ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke langa ha temipale ʻi Nāvū, peá Ne folofola te Ne toe fakafoki ʻi ai ʻa e “kakato ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” mo “fakahā ʻi ai [ʻEne] ngaahi ouaú”. 16

Naʻe fetokoniʻaki ʻa e kau Fineʻofá ʻi he teuteu ki he ngaahi ouaú ni mo ʻenau ngaahi fuakava ʻe fakahokó. Naʻa nau tokoni ki hono langa ʻo e temipalé, ako mei he Palōfitá pea nau feakoʻaki ʻiate kinautolu ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá, nau fetauhiʻaki ʻi he ʻofa faka-Kalaisí, mo feinga ke nau moʻui māʻoniʻoni ange.

ʻI he ofi ke ʻosi hono langa e temipalé, naʻe ui ha kau fafine ʻe toko 36 ke nau hoko ko e kau ngāue ouau ʻi he temipalé. Ko e manatu ʻeni ki ai ʻa ʻIlisapesi ʻAna Uitenī, ko e taha ʻo e kau fuofua ngāue ouaú: “Ne u foaki ʻeku moʻuí, hoku taimí mo ʻeku tokangá ki he misiona ko iá. Naʻá ku ngāue taʻetuku he Temipalé ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo aʻu pē ki hono toki tāpuní.”17

Naʻe fakahā ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeiki lahi angé ʻa ia ne maʻu ʻe he Kāingalotú ʻi he Temipale Nāvuú, “ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.”18 ʻI hono tauhi ʻe he Kāingalotú ʻenau ngaahi fuakavá, naʻe fakamālohia mo tokoniʻi kinautolu ʻe he mālohi ko ʻení ʻi honau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he ngaahi ʻaho mo e ngaahi taʻu ne hanga mei muʻa (vakai ki he vahe 3).

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita

Siosefa Filitingi Sāmita

ʻI he Siasí he ʻahó ni, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e ngāue ʻa e houʻeiki fafine mo tangata ʻi he temipalé ʻi māmani kotoa ʻo nau maʻu ʻa e mālohi ʻi he ngaahi tāpuaki ko ia ʻe toki lava pē ke maʻu ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ko e Palesiteni hono hongofulu ʻo e Siasí, “Ko e faingamālie ia ʻo e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ni ke maʻu ʻa e hakeakiʻi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea maʻu ʻa e mafai mo e mālohi ko e ngaahi kuini mo e kau taulaʻeiki fefine.”19

Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi ʻApi

ʻOku tokoni e kau Fineʻofá ʻi hono fakamālohia ʻo e ʻapí mo e fāmilí, ʻo lava ke fakakakato ai ʻa e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua, “Kuo toe fakafoki mai ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke lava ʻo [silaʻi] e ngaahi fāmilí ke taʻengata.”20 Naʻe toe akonaki foki mo ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e fāmilí mo e ʻapí ʻa e fakavaʻe pe makatuʻunga ʻo e moʻui māʻoniʻoní. Ko e mālohí ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, pea ko e laine ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e founga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke poupouʻi ʻaki ʻa e fāmilí.”21 ʻOku tokoni ʻa e Fineʻofa ʻi he ngāué ni ʻaki hono tokoniʻi e houʻeiki fafiné mo honau ngaahi fāmilí ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ha founga ʻe lava ke nau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo ʻosi talaʻofa maí.

Husepāniti mo e Uaifi

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: [“Ko e tumutumu mo e māʻolunga taha ʻo e tuʻunga fakaefefiné mo e fakaetangatá ʻoku ʻi he fuakava foʻou mo taʻengata ia ʻo e malí ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine. Ko e vā fetuʻutaki pē ʻeni ʻoku iku ki he hakeakiʻí. Hangē ko e akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEikí.’” 22 “ʻOku fakamoʻoni ki ai ʻa e folofola ʻo onoʻahó ʻi he fakamatala ki he ngaahi mali ʻi he fuakavá ʻi he vahaʻa ʻo ʻĒpalahame mo Selá, ʻAisake mo Lepeká, mo Sēkope mo Lesielí. ʻOku haʻi fakataha ʻe he ngaahi ouau ʻo e silá ʻa e husepānití mo e uaifí, haʻi kinaua ki heʻena fānaú, pea ki heʻena Tamai ʻi Hēvaní. Naʻe hoko atu e lea ʻa ʻEletā ʻOakesí, “Ko ia ai, ko e taumuʻa tatau … ʻi heʻetau ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea … ʻi heʻetau ngaahi Fineʻofá ke ʻomi fakataha ʻa e tangatá mo e fefiné ʻi he mali toputapu pea mo e ngaahi fetuʻutaki fakafāmili ʻoku iku ki he moʻui taʻengatá, “ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá.’” 23

ʻI he taimi ʻoku tāpuakiʻi ʻaki ai ha husepāniti mo ha uaifi ʻa e faingamālie ke na hoko ko ha mātuʻá, ʻokú na ʻinasi ʻi ha fatongia molumalu ke tokoniʻi ʻena fānaú ke mahino kiate kinautolu mo nau maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. 24 Naʻe tā ʻe heʻetau ʻuluaki ongomātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ha sīpinga ʻo e fefakafalalaʻakí pea mo ha vā fetuʻutaki ʻo e uouangatahá ʻi heʻena akonekina ʻena fānaú. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Naʻe ʻikai ko ʻĀtama pē naʻe kau ʻi he ngaahi meʻá ni. …

“Naʻe kau pē mo ʻIvi. Naʻá ne fanongo ki he ngaahi meʻa kotoa pē naʻe lea ʻaki ʻe ʻĀtamá. Naʻá ne lea ʻo kau ki ʻheʻeta maumaufonó,’ ki he ‘fiefia ʻo hota huhuʻí,’ ki he ʻhako’ te na maʻú, pea ki he ʻmoʻui taʻengatá’ ʻa ia ʻe ʻikai ke na maʻu tautau toko taha pē, ka ʻoku fakatatali maʻu pē ki ha tangata fakataha mo ha fefine.

Naʻá ne fakatou lotu mo ʻĀtama; naʻá na fakatou fakafetaʻi ki he huafa ʻo e ʻEikí; naʻá na fakatou akonekina ʻena fānaú; naʻá na fakatou maʻu fakahā; pea naʻe fekau ʻe he ʻEikí kiate kinaua fakatouʻosi ke na hū pea tauhi kiate ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻo taʻengata.”25

Kuo poupou ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ki he ngaahi husepānití mo e uaifí ke nau muimui ʻi he sīpinga ko ʻení ʻi honau ngaahi ʻapí: “Tuʻunga ʻi ha palani fakalangi, ʻoku ʻa e ngaahi tamaí ai ke nau puleʻi honau fāmilí ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni pea ko honau fatongia ke tokonaki ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí pea mo ha maluʻi maʻa honau ngaahi fāmilí. Ko e tefitoʻi fatongia ʻo e ngaahi faʻeé ke lehilehiʻi hake ʻa ʻenau fānaú. ʻI he ngaahi fatongia toputapú ni, ʻoku haʻisia ai ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ke nau fetokoniʻaki ko ha kaungā ngāue tuʻunga tatau. Ka ʻe fie maʻu ke fai ha liliu fakafoʻituitui ia ʻo ka hoko ha faingataʻaʻia fakaesino, mate, pe ko ha toe ngaahi tūkunga kehe. ʻOku totonu ai ke tokoni ʻa e kāinga ofí ʻi hano fie maʻu.”26

ʻOku muimui ʻa e Kāingalotu kotoa ʻi he māmaní ʻi he faleʻí ni ʻi ha ngaahi founga faingofua kae mālohi. ʻOku fakatahaʻi mai ʻe he husepānití mo e uaifí ʻa ʻena fānaú ke nau lotu mo lau folofola. ʻOku fokotuʻu ʻi he ngaahi ʻapi lahi ha feituʻu makehe—mahalo ko ha funga laupapa pē—ke tauhi ai ʻenau ngaahi folofolá mo e ngaahi tohi maʻuʻanga tokoni kehe ʻa e Siasí. ʻOku nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi he lea mo hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga. ʻOku nau tokoni ki heʻenau fānaú ke nau teuteu ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ngāue fakafaifekau taimi kakato, fokotuʻu hanau ngaahi ʻapi ʻonautolu pē, pea hokohoko atu ʻenau ngāue ʻi he Siasí. ʻOku totonu ke nau hangē pē ko ʻĀtama mo ʻIví, ʻo nau vahevahe ʻa e ngaahi fatongia ke faiako, ke lotu, ke tokoni, pea ke hū ki he ʻEikí.

ʻOku hoko he taimi ʻe niʻihi ʻa e ongoʻi tuēnoa ʻa ha husepāniti pe uaifi ʻi he ngaahi fatongiá ni koeʻuhí he kuo teʻeki fai ʻe hono hoá ha ngaahi fuakava pe kuo ʻikai ke ne tauhi e ngaahi fuakava kuó na fakahokó. Naʻa mo e ngaahi taimi pehení, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ongoʻi tuēnoa ʻa e kau mēmipa faivelenga ia ʻo e fāmilí. ʻOku faitāpuekina mo fakamālohia kinautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo nau ʻosi maʻú pea mo e ngaahi fuakava ko ia ʻoku nau tauhí. ʻE lava foki ke nau kole ke tokoni mai e kau mēmipa ʻo e kāinga ofí mo e Kāingalotu kehé pē.

Kau Fafine Tāutahá mo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku tokolahi e Kāingalotu ʻo e Siasí kuo teʻeki ai pē ke nau mali. ʻOku tāutaha honau niʻihi ko e mate ʻa hono hoá, liʻaki ia, pe vete. ʻE faitāpuekina ʻa e kāingalotú ni ʻo hangē ko e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí, ʻi heʻenau kei tauhi faivelenga ʻenau ngaahi fuakavá mo fai ʻa ia kotoa te nau lavá ke feinga ke nofo ʻi ha fāmili taʻengata. ʻE lava ke nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki, mālohi, mo e ivi tākiekina ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻenau moʻuí mo honau ngaahi ʻapí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau kuo nau maʻú pea mo e ngaahi fuakava ko ia ʻoku nau tauhí.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ki he faivelenga ʻa ʻene faʻeé, ʻa ia naʻá ne uitou kei siʻi pē. Naʻe ʻikai ke ne lau ʻokú ne toko taha he kuó ne sila ki hono husepānití; kae kehe, naʻá ne ʻohake toko taha pē ʻene fānau ʻe toko tolú. Ko e manatu ʻeni ʻa ʻEletā ʻOakesi ki aí:

“Ne mālōlō ʻeku tangataʻeikí ʻi hoku taʻu fitú. Ko e lahi taha au ʻi ha kiʻi fānau iiki ʻe toko tolu ne feinga ʻemau fineʻeiki uitoú ke ohi haké. ʻI hono fakanofo au ko e tīkoní, naʻá ne fakahā mai ʻene fiefia ke ʻi ai ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi homau ʻapí. Ka ne kei tataki pē ʻe he Fineʻeikí e fāmilí, kau ai hono ui pe ko hai ʻe lotu heʻemau tūʻulutui fakataha he pongipongí. …

“ʻI he mālōlō ʻeku tangataʻeikí, ne tokangaʻi leva heʻeku faʻeé homau fāmilí. Naʻe ʻikai hano fatongia fakataulaʻeiki, ka ʻi hono tuʻunga ko ia pē ʻoku moʻui ʻi he ongomātuʻá, naʻá ne hoko ai ko e ʻōfisa pule ʻi hono fāmilí. Ka ʻi he taimi tatau pē, naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi kakato maʻu pē ʻa e mafai fakataulaʻeiki ʻo ʻemau pīsopé mo e toenga ʻo e kau taki faka-Siasí. Naʻe pule ia ki hono fāmilí, ka nau pule kinautolu ki he Siasí. …

“Naʻe ʻikai veiveiua ʻa e faʻē uitou naʻá ne ohi hake kimautolú fekauʻaki mo e natula taʻengata ʻo e fāmilí. Naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē e tuʻunga ʻo ʻemau tamai kuo pekiá. Naʻá ne feinga pē ke ʻi homau ʻapí. Naʻá ne talanoa ki he taʻengata ʻo ʻena mali temipalé. Naʻá ne faʻa fakamanatu mai e loto ʻo ʻemau tamaí ki he meʻa ke mau fai ke mau ʻilo ai e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke mau lava ai ʻo hoko ko ha fāmili ʻo taʻengata.”27

Naʻe fakamatala mo ha tangata ʻe taha ki hono puleʻi ʻe heʻene faʻeé honau ʻapí: “Lolotonga ʻeku teuteu ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató, naʻe mavahe ʻeku tangataʻeikí mei homau ʻapí mo e Siasí. Naʻe faingataʻa kiate au ke u mavahe mei ʻapi ʻi ha taʻu ʻe ua ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení, ka naʻá ku ʻalu. Pea lolotonga ʻeku ngāue maʻá e ʻEikí ʻi ha fonua mamaʻo, ne u ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo ʻeku faʻeé ʻi homau ʻapí. Naʻá ne fie maʻu pea hounga kiate ia ʻa e tokanga mavahe naʻá ne maʻu mei he kau tangata naʻa nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa ʻene tamaí mo e ngaahi tuongaʻané, ʻene ongo faiako fakaʻapí, mo e kau tangata kehe pē ʻi he uōtí. Neongo ia, naʻe maʻu hono mālohi lahi tahá mei he ʻEikí tonu pē. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke ne tatali ki ha ʻaʻahi ange ke ne maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono ʻapí, pea ʻi he taimi ne mavahe atu ai e kau ʻaʻahí, naʻe ʻikai ke nau mavahe kinautolu mo e ngaahi tāpuakí. Tupu mei heʻene tauhi faivelenga ki he ngaahi fuakava naʻá ne fai ʻi he vai ʻo e papitaisó pea ʻi he temipalé, naʻá ne maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻene moʻuí ʻi he taimi kotoa pē. Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ʻa e ueʻi fakalaumālie mo e mālohi kiate ia naʻe ʻikai te ne malava ke maʻú, peá ne ʻohake ha fānau ʻoku nau tauhi he taimí ni ʻa e ngaahi fuakava tatau pē naʻá ne tokoniʻi ia.”28

Naʻe mahino ki he kau fafiné ni ko ʻenau maʻu ko ia ʻo e mālohi mo e tokoni mavahé, naʻe fakafou ia ʻi he ngaahi fuakava kuo nau fai mo nau tauhí.

Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau ngāue ʻi ha lakanga ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau fai ia ʻi he malumalu ʻo e tataki mo e mafai ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e kau pīsopé mo e kau palesiteni fakasiteikí. Naʻe fokotuʻu e sīpinga ko ʻení ʻi he Fineʻofá ʻi he ʻuluaki fakataha ʻa e Fineʻofá. ʻI hono fakahinohino ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ʻEletā Sione Teila ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne hilifaki tahataha hono ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo Sisitā ʻEma Sāmitá mo hono ongo tokoní, ko Sisitā Sela M. Kilivileni mo ʻIlisapesi ʻAna Uitenī. Naʻá ne tāpuakiʻi ke tataki ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngāué. Talu mei ai mo e ngāue ʻa e kau fafine kuo nau ngāue ʻi he ngaahi fatongia ʻi he Fineʻofá, pea ʻi he ngaahi fatongia kehe pē he Siasí, pea mo ʻenau hoko ko e kau faiako ʻaʻahí, ʻi he mafai ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku ngāue ʻa e Fineʻofá ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, he ko e ngaahi mafai pe lakanga kotoa pē ʻi he siasí ko e konga kinautolu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ni.’ Naʻe fokotuʻu ia ʻʻi he sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.’ …

ʻOku ʻiloʻi ʻe he Houʻeiki Tangatá ʻoku nau kau ki ha kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Neongo ia, ʻoku tokolahi ha kakai fefine ʻoku nau fakakaukau ko e Fineʻofá ko ha kalasi pē ke nau ō ki ai. Kuo pau ke fakaili ʻi he loto ʻo e fefine kotoa pē ke nau maʻu ʻa e ongo tatau ʻoku nau kauki he Fineʻofá ka ʻoku ʻikai ko haʻanau ʻalu pē ki ha kalasi.”29

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻe he ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻa e kakai tangatá ʻi ha feohi fakatokoua ke nau tokoni, ke nau ako mo fakahoko honau ngaahi fatongiá, pea ke ako e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakahoko ʻe he Fineʻofá ʻa e ngaahi taumuʻa tatau pē ko ʻení maʻá e kakai fefine ʻo e Siasí. ʻOku kau ʻa e kakai fefine kotoa pē ʻi he Siasí ki he Fineʻofá, naʻa mo e taimi ʻoku ʻi ai ai hanau ngaahi fatongia kehe ʻo faingataʻa ai ke nau ʻalu ki he ngaahi fataha kotoa pē ʻa e Fineʻofá. ʻOku kei hokohoko atu pē hono tokangaʻi mo akoʻi kinautolu ʻo fakafou ʻi he feohi fakatokoua ʻa e Fineʻofá.

Uouangatahá: “Kuo Pau ke Ngāue Fakataha Kotoa”

ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku fie maʻu ke fefakamālohiaʻaki mo fepoupouaki ʻa e kakai tangata mo fefiné pea nau ngāue fakataha ʻi he uouangataha. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu.”30

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “Kuo pau ke ngāue fakataha kotoa, he ka ʻikai, he ʻikai lava ha ngāue.”31 Peá ne tā ha sīpinga ʻaki ʻene ngāue fakataha mo e niʻihi kehé. Naʻe manatua mo mahuʻingaʻia ʻa Sisitā ʻIlisa R. Sinou ʻi he sīpingá ni ʻi hono kotoa ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne vahevahe ia mo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻi he taimi naʻe toe fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá ʻi ʻIutaá. Naʻá ne ako ʻaki ʻoku totonu “ke maʻu [ʻe he kau pīsopé] ʻa e fakahā tatau” mo e Fineʻofá ʻo hangē pē ko Siosefa Sāmita mo e Fineʻofa ʻi Nāvuú. Naʻá ne ako ʻaki foki ʻo pehē “he ʻikai lava ke ʻi ai ʻa e Fineʻofa takitaha … taʻekau ai e faleʻi [ʻa e pīsopé].”32

Naʻe manatuʻi ʻe Sisitā Patisepa W. Sāmita ʻa e ngaahi akonaki mo e tā sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he taimi ne hoko ai ko e palesiteni lahi hono fā ʻo e Fineʻofá. Naʻá ne fakahinohino e kau Fineʻofá ke nau ngāue mo ʻenau kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he uouangataha. Naʻá ne pehē: “ʻOku tau fakaʻamu ʻi he loto fakatōkilalo ke fua totonu ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, pea ke lava ke tau tali lelei ʻení, te tau fie maʻu ʻa e tui mo e poupou ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí, Kau ʻAposetoló, kau palesiteni ʻo e Ngaahi Siteikí mo e Kau Pīsopé, ʻa ia ʻoku tau ongoʻi maʻu pē ke tau poupouʻi, pea maʻu ʻa e holi ke ngāue mo kinautolu ʻi he uouangataha.”33

Kuo tolonga mai ʻa e sīpingá ni ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko ha konga fakaʻofoʻofa ʻe taha ʻo e tukufakaholo ʻo e Fineʻofá ʻoku hāsino maʻu pē ia ʻi he founga kuo fakaʻapaʻapaʻi ai ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e Fineʻofá mo maʻu ʻa e fakaʻapaʻapa meiate kinautolú.”34

ʻI he kamata ngāue ʻa Sisitā Papulā W. Uinitā ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā taha ʻo e Fineʻofá, naʻe kole ange ki ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia ne lolotonga tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ke ne fakatahatahaʻi ʻa e kau fafine naʻe ngāue ʻi he Fineʻofá, Kau Finemuí, mo e Palaimelí ke nau taha ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sisitā Uinitā ko e uouangatahá ʻoku “ʻikai ko e ngāue fakataha pē ʻa e houʻeiki fafiné, ka koe kau hoa ngāue kitautolu mo e houʻeiki tangata maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Ko e ngaahi hoa ngāue kitautolu.”35

Naʻe pehē ʻe Sisitā Uinitā naʻe ʻikai fuoloa mei hono ui ia ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofa mo e kole ange ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ke na fakataha. Kuo kole ange ke ne teuteuʻi ha fakamatala maʻá e Siasí ʻo kau ki ha meʻa naʻe mahuʻinga, pea naʻá ne ongoʻi pē ke ʻomi ha fakamatala mei he kau fafine taki ʻo e Siasí. Naʻá ne fakahā ʻa ʻene fakaʻapaʻapa mo e houngaʻia ʻi he ʻilo mo e ngaahi fakakaukau ʻa Sisitā Uinitaá, pea mo hono ueʻi ia ke ne kole mo fakaʻaongaʻi ʻene tokoní.

Ne toki ako ʻaki ʻe Sisitā Uinitā kimui ʻo pehē ʻoku fie maʻu ke fetokoniʻaki ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine ʻi he Siasí ʻi he ngāué. Naʻá ne pehē, “Ne u ʻiloʻi ko e taimi ʻoku fakaafeʻi ai koe ki ha fakatahá, ʻoku ʻikai ko hano fakaafeʻi koe ke ke haʻu ʻo lāunga ʻi hoʻo ngaahi palopalemá, ka ʻoku fakaafeʻi koé ke ke haʻu mo ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki. Pea ʻe toki lava leva ke mou talanoa ki ha ngaahi fakakaukau ke vakaiʻi pe ko e hā e meʻa ʻe ʻaongá. ʻOku ʻamanaki mo fie maʻu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻa e fakakaukau ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí. ʻOku fie maʻu ke tau mateuteu pea ke tau tokoni kiate kinautolu.”36

ʻOku ʻilonga ʻa e uouangataha ʻo e taumuʻá ʻi he ngaahi fakataha alēlea ʻa e Siasí. ʻI he fefakaongoongoʻaki ʻa e houeʻiki tangata mo fafine ʻi he ngaahi fakataha alēlea ko ʻení, fekumi ki he tataki ʻa e Laumālié, pea ngāue ʻi he uouangatahá, ʻoku nau maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie ke ʻiloʻi e founga ke feau ʻaki e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe toko tolu ʻi hoku hingoá, ʻo kau ki ha meʻa ʻe taha, vakai, te u ʻi honau lotolotonga ʻo kinautolú.”37

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ko e Palesiteni hono hongofulu mā ono ʻo e Siasí, ha sīpinga ʻo e meʻa ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e kau Fineʻofá mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí:

[ “ʻI he ʻaho 24 ʻo ʻAokosi [1992] naʻe haʻaki ai e Matangi ko ʻAniteluú ʻi he matāfanga fakatonga ʻo Folōlita ko Maiemí. Ne laka hake he maile ʻe uangeau he houá e mālohi ʻo e matangí. … Ne ʻauha ha ngaahi ʻapi ʻe valu mano fitu afe, pea mole ha ʻapi ʻe 150,000. …

“Ne fokotuʻutuʻu fakavavevave hake ʻe he kau taki fakalotofonua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá ke fakafuofuaʻi ʻa kinautolu naʻe laveá mo e maumaú pea tokoni ki he fakamāʻopoʻopó. Ne laka hake he toko nima afé ʻa e kulupu Siasi ngāue tokoni ʻe tolu ne nau ngāue fakataha mo e kakai ne uesia ʻe he faingataʻá, ʻo nau tokoni ki hono monomono ha ngaahi ʻapi ʻe toluafe, falelotu faka-Siu, falelotu Penitekosi, mo ha ʻapiako ʻe ua.”38

“Ngāue Fakataha mo e Lakanga Fakataulaʻeikí ”: Faleʻi Fakalaumālie mei he kau Palōfita ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Kuo lea e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki ʻoku haʻu ki he Siasí pea ki he ngaahi fāmilí ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki pea mo e kau Fineʻofa faivelengá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ko e palesiteni hono hongofulu mā ua ʻo e Siasí, “ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he kautahá ni [ʻo e Fineʻofá] kuo teʻeki ai fakaʻaongaʻi kakato ke fakamālohia e ngaahi ʻapi ʻo Saioné mo langa hake ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá—pea he ʻikai pē hoko ia kae ʻoua kuo fakatou mahino ki he houʻeiki fafiné mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e vīsone ʻo e Fineʻofá.”39

Naʻe fakamatala fakanounouʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e vā fetuʻutaki ʻi he Fineʻofá mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo pehē:

“ʻOku nau [ʻa e kau fafiné) fakahoko ʻenau ngaahi fakatahaʻanga pē ʻanautolu, hangē ko e Fineʻofá, ʻa ia kuo foaki ai kiate kinautolu ʻa e mālohi mo e mafai ke fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga lahi. …

“Kuo ui ʻe he ʻEikí ʻi heʻene fakakaukau fakapotopotó ʻetau kau fafiné ke nau hoko ko ha kau tokoni ki he Lakanga Fakataulaʻeikí. Tupu mei heʻenau fie kaungā ongoʻí, loto ʻofá, mo e angaleleí, kuo ʻafio hifo ʻa e ʻEikí kiate kinautolu mo foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi ngafa mo e fatongia ke nau tokangaʻi ʻa e faingataʻaʻiá mo e loto mamahí. Kuó ne fakahinohino ʻa e hala ke nau muimui aí, peá ne foaki kiate kinautolu ʻa e kautaha maʻongoʻongá ni ʻa ia ʻoku nau maʻu ai ʻa e mafai ke ngāue ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau pīsope ʻo e ngaahi uōtí pea ʻi he maʻumaʻuluta mo e kau pīsope ʻo e ngaahi uōtí, ʻi hono tokangaʻi hotau kakaí ʻi he meʻa fakalaumālié mo fakatuʻasinó fakatouʻosi.”40

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e ngaahi meʻá ni mo e kau Fineʻofá ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko e Palesiteni hono hongofulu mā nima ʻo e Siasí:

“Tuku muʻa ke u fakahā atu kiate kimoutolu ngaahi tuofāfine, ʻoku ʻikai ke mou fika ua ʻi he palani ʻa ʻetau Tamaí ki he fiefia taʻengatá pea mo e tuʻumālie ʻa ʻEne fānaú. Ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga moʻoni kimoutolu ʻo e palani ko iá.

“Ka ne taʻe ʻoua kimoutolu he ʻikai lava ke ngāue ʻa e palaní ni. Ka ne taʻe ʻoua kimoutolu ʻe movete e palaní ni. …

“Ko e ʻofefine fakatāutaha kimoutolu ʻo e ʻOtuá, kuo fakakoloa ʻaki ha tāpuaki fakalangi. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fakakikihiʻi ho tuʻunga ko iá. …

“… ʻOku mālohi mo ivi lahi ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí [ni]. ʻOku ʻi ai hanau tuʻunga fakatakimuʻa mo fai fakahinohino, ko ha laumālie pau ʻo e tauʻatāiná, ka ʻoku nau fiefia ʻi heʻenau hoko ko ha konga ʻo e puleʻanga ko ʻeni ʻo e ʻEikí, pea mo ʻenau [ngāue fakataha] mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono paotoloakí.”41

Vahe 8

  1. Mōsese 1:39

  2. Dallin H. Oaks, ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 51; pe Liahona, Mē 1992, 36.

  3. John A. Widtsoe, Priesthood and Church Government (1939), 83.

  4. Elaine L. Jack, ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 105; pe Liahona, Nōvema 1996, 76–77.

  5. Sheri L. Dew, ʻi he Conference Report, Oct. 2001, 13; pe Liahona, Nōvema 2001, 13; fakaʻaongaʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:22.

  6. Elizabeth Ann Whitney, “A Leaf from an Autobiography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1878, 51.

  7. Elizabeth Ann Whitney, “A Leaf from an Autobiography,” Woman’s Exponent, Aug. 1, 1878, 33.

  8. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, Church History Library, 36.

  9. Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:7.

  10. Amanda Barnes Smith, ʻi he Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), 124, 128; vakai foki, Ko Hotau Tukufakaholó: Ko ha Hisitōlia Nounou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (1996), 56–5748; ko e tangata naʻe ʻaʻana ʻa e fale ngaohiʻanga mahoaʻá ko Sēkope Hooni.

  11. Elizabeth Ann Whitney, “A Leaf from an Autobiography,” Woman’s Exponent, Aug. 1, 1878, 33.

  12. Joseph Smith, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻe Mercy Fielding Thompson, ʻi he “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, July 1, 1892, 400.

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 95:8.

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:28.

  15. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97: 13–14.

  16. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:28, 40.

  17. Elizabeth Ann Whitney, “A Leaf from an Autobiography,” Woman’s Exponent, Feb. 15, 1879, 191.

  18. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–22.

  19. Joseph Fielding Smith, “Relief Society—an Aid to the Priesthood,” Relief Society Magazine, Jan. 1959, 5–6.

  20. Russell M. Nelson, ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 38; pe Liahona, Mē 2006, 37.

  21. Richard G. Scott, “The Doctrinal Foundation of the Auxiliaries,” Worldwide Leadership Training Meeting, Jan. 10, 2004, 5.

  22. Dallin H. Oaks, ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 51; pe Ensign, May 1992, 37; fakaʻaongaʻi ʻa e 1 Kolinitō 11:11.

  23. Dallin H. Oaks, ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 51; pe Ensign, May 1992, 37; fakaʻaongaʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7.

  24. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68: 25–28.

  25. Bruce R. McConkie, ʻi he Conference Report, Sydney Australia Area Conference 1976, 34; fakaʻaongaʻi ʻa e Mōsese 5:11.

  26. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” peesi 00 (167) ʻi he tohi ko ʻení.

  27. Dallin H. Oaks, ʻi he Conference Report, Oct. 2005, 24, 26, 28; pe Ensign, Nōvema 2005, 24, 26–27.

  28. Tohi naʻe ʻikai pulusi: ʻoku ʻikai fakahā e hingoa ʻo e tokotaha naʻá ne faʻú.

  29. Boyd K. Packer, ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 95–96; pe Ensign, May 1998, 72–73; fakaʻaongaʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:5 mo Joseph Smith, ʻi he Sarah M. Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51.

  30. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27.

  31. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 30, 1842, 22.

  32. Eliza R. Snow, ʻi he Relief Society Minutes, Eleventh Ward, Salt Lake Stake, Mar. 3, 1869, Church History Library.

  33. Bathsheba W. Smith, “Official Announcement,” Woman’s Exponent, Jan. 1, 1902, 68.

  34. Henry B. Eyring, “Ko e Tukufakaholo Tuʻuloa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2009, 124.

  35. Barbara W. Winder, ʻi hono ʻinitaviu ʻe Susan W. Tanner, Jan. 3, 2011, transcript, Church History Library, 1.

  36. Barbara W. Winder, ʻi hono ʻinitaviu ʻe Susan W. Tanner, Jan. 3, 2011, 1.

  37. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:32

  38. Thomas S. Monson, ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 68; pe Ensign, Nov. 1992, 48–49.

  39. Spencer W. Kimball, “Relief Society—Its Promise and Potential,” Ensign, Mar. 1976, 4.

  40. Joseph Fielding Smith, “Relief Society—an Aid to the Priesthood,” 5.

  41. Gordon B. Hinckley,ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 90–91; pe Ensign, Nov. 1996, 67–68.

Naʻe lotu ʻa ʻAmanitā ke maʻu ha tokoni ke tokangaʻi ʻaki ʻene tamá.

Temipale Nāvū ʻIlinoisí

Ko ha kau ngāue ouau he temipalé ʻi he sitepu ʻo e Temipale Sōlekí, 1917

Naʻe ʻi ai ha fuakava ʻi he vā ʻo ʻĀtama mo ʻIví ke na ngāue fakataha.

ʻOku fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ke nau ngāue ʻi Hono puleʻangá ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ha ngaahi fuakava pea tauhi ki aí.

ʻOku tokoniʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e kakai fefiné ʻi heʻenau lehilehiʻi ʻenau fānaú.

“Kuo pau ke ohi hake ʻi he loto ʻo e fefine kotoa pē” ha ongoʻi ʻoku nau kau ki he Fineʻofá (Poiti K. Peeka).

ʻI he Siasí, ʻoku ngāue fakataha ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné ʻi he uouangataha.

“ʻOku mālohi mo ivi lahi ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí [ni]” (Kōtoni B. Hingikelī).