Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 10: ‘Fakaʻaongaʻi Homou Faingamālié’


Vahe 10

“Fakaʻaongaʻi Homou Faingamālié”

ʻI he taha ʻo e ngaahi ʻuluaki fakataha ʻa e Kautaha Fefine ʻOfa ʻo Nāvuú, naʻe enginaki ai ʻa Siosefa Sāmita ki he kau fafiné ke nau “fakaʻaongaʻi [honau] faingamālié.”1 ʻI he hoko ʻa e fakalotolahi ko iá ko ha fakavaʻe maʻá e houʻeiki fafine ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe akonekia ai kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi ʻa honau mālohi fakalangí ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá maʻanautolú. ʻI he mahino kiate kinautolu pe ko hai ʻa kinautolú—ʻa ia ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, pea naʻe fāʻeleʻi mai pē kinautolu ke nau lava ʻo ʻofa mo lehilehiʻi—ʻoku nau aʻusia ai ʻa e meʻa te nau malavá ko ha kau fafine angamāʻoniʻoni. ʻOku nau fakakakato e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá ʻi he manavaʻofa ʻi honau lotó: ke fakatupulaki ʻa e tuí mo e angamāʻoniʻoni fakatāutahá, fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí mo e ngaahi ʻapí, pea fekumi mo tokoniʻi ʻa e faingataʻaʻiá.

Naʻe fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ko ha konga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ke tokoniʻi e kau fafine Siasí, ke nau fakaʻaongaʻi ʻa honau faingamālié. ʻOku maʻu ʻe he houʻeiki fafiné ʻi he houalotú ni ha mahino mo ha ʻilo pau ko e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau maʻu foki mo ha ngaahi faingamālie ke tokoni pea maʻu mo e tataki mo e mafai ʻoku nau fie maʻu ke fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi fatongia ko iá.

Ngaahi ʻOfefine ʻo e ʻOtuá

Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kau Fineʻofá ʻi honau tuʻunga fakaʻeiʻeiki ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, mo tokoni ke mahino ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu pea ʻi ai mo e ngaahi taumuʻa molumalu ke nau fakahoko. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakai fefine ʻi he Siasí ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní—ʻo mahuʻinga tatau pē mo e ngaahi ngāue ʻa e kakai tangata ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo fakakoloaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai fefiné ʻaki ʻa e holi ke tokoniʻi mo faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé, pea kuó Ne foaki kiate kinautolu ʻa e fatongia toputapu ke fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi meʻafoakí ke tokoni ʻi hono fakahaofi ʻo ʻEne fānaú.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa ngalo ʻi he kakai fefiné honau tuʻunga fakaʻeiʻeiki moʻoní ʻo nau tukulolo ai ki he ngaahi fakatauele pea mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa māmaní. Naʻe hohaʻa ki ai ʻa Sisitā Mele ʻEleni Simuti, ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā tolu ʻo e Fineʻofá, mo hono ongo tokoní, ko Sisitā Veisinia U. Senisoni mo Seli L. Tiu, ʻo nau ongoʻi ai ʻoku fie maʻu ke tokoniʻi e kakai fefine ʻo e Siasí ke nau manatuʻi pe ko hai ʻa kinautolu. Naʻa nau fakahā ʻi ha fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ʻa hono ʻuhinga ʻo e hoko ko ha ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá:

“Ko e ngaahi ʻofefine [fakalaumālie] ʻofeina kitautolu ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga, taumuʻa, mo ha huʻunga ʻo ʻetau moʻuí. ʻI hotau tuʻunga fakatokoua ʻi he funga māmaní, ʻoku tau [faaitaha] ai ʻi he līʻoa kia Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Faʻifaʻitakiʻangá. Ko ha kau fafine tui, angamaʻa, vīsone mo ʻofa faka-Kalaisi kitautolu ʻoku tau:

“Fakatupulaki ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻi he lotu mo e ako folofolá.

“Feinga ke maʻu ha mālohi fakalaumālie ʻaki ʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Fakatapui kitautolu ke fakamālohia ʻa e nofo-malí, ngaahi fāmilí, mo e ngaahi ʻapí.

“Lāngilangiʻia ʻi he tuʻunga fakafaʻeé mo fiefia ʻi he tuʻunga fakaefefiné.

“Fiefia ʻi he tokoní mo e ngaahi ngāue leleí.

“[Manako ke moʻui mo] ako.

“Tuʻuaki ʻa e moʻoní mo e angatonú.

“Poupouʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia ʻo e ʻOtuá he māmaní.

“Fiefia he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ʻiloʻi hotau ikuʻanga fakalangí, mo faifeinga ki he hakeakiʻí.”2

Kuo toe fakamanatu foki ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ki he kau fafiné ʻa honau natula faka-ʻOtuá mo honau ngaahi fatongia toputapú. Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku mau tui mo falala atu ki hoʻomou ngaahi leleí pea mo homou iví, ʻa hoʻomou fili ki he angamaʻá pea mo homou mālohí pea mo hoʻomou matuʻuaki ʻa e filí. ʻOku mau tui ki homou misiona ko e kau fafine ʻa e ʻOtuá. … ʻOku mau tui he ʻikai lava ʻo fakahoko ʻe he Siasí ʻa e meʻa kuo pau ke fakahokó ʻo taʻekau mai ki ai hoʻomou tuí mo hoʻomou faivelengá, ʻa homou anga fakanatula ke fakamuʻomuʻa ʻa e fie maʻu ʻa e niʻihi kehé ʻi hoʻomou fie maʻu ʻamoutolú, kae ʻumaʻā homou ivi fakalaumālié mo e vilitakí. Pea ʻoku mau tui ko e palani ʻa e ʻOtuá maʻamoutolú ke mou hoko ko e ngaahi kuini mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki māʻolunga taha ʻe lava ke maʻu ʻe ha fefine ʻi he moʻuí ni [pe] taʻengatá.”3

ʻI he fakaʻaongaʻi ʻe he kakai fefiné ʻa honau faingamālié mo ia te nau malavá ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau teuteuʻi ai kinautolu ki he tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá. Ko e ikuʻanga nāunauʻia ʻeni ʻoku tuku fakatatali ʻe he ʻOtuá maʻa Hono ngaahi ʻofefine faivelengá.

Ko e ʻOfa Faka-Kalaisi Moʻoní, ko ha Tukufakaholo ʻOku Tukuʻau mei he Loto ki he Loto

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “ʻOku fakanatula pē ke ongoʻi ʻe he kakai fefiné ʻa e ʻofa faka-Kalaisí.” ʻI hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá, naʻá ne talaange ki he kau fafiné, “Kuo tuku ʻeni kimoutolu ʻi ha tuʻunga ʻe lava ke mou ngāue ai ʻo fakatatau ki he ngaahi ongoʻi ʻofa kuo tuku ʻe he ʻOtuá ʻi homou lotó.”4 Kuo pau ke fakatahaʻi ʻe he kakai fefiné ʻa e ongo ko ʻeni ne nau tupu mo iá mo e tui kia Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne Fakaleleí kae tupu ʻi honau lotó ʻa e ʻofa faka-Kalaisi moʻoní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē ko e talatukufakaholo ia ʻo e Fineʻofá ʻa e ʻofa faka-Kalaisi moʻoni ko ʻení:

“Te u lea atu … ʻo fekauʻaki mo e tukufakaholo maʻongoʻonga kuo tukuʻau mai kiate kimoutolu ʻi he Fineʻofá mei ha niʻihi ne muʻomuʻa ʻiate kimoutolu. Ko e konga ko ia … [ʻoku] hangē kiate au ko e mahuʻinga taha mo tuʻuloá ia, ko e hoko ko ia ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ko e uho ʻo e kautahá pea ʻoku pau ke uho ʻaki ia pea hoko ko e momona ʻo e natula ʻo e mēmipa kotoa pē. Naʻe mahulu ange kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻi heʻene hoko pē ko ha ongoʻi manavaʻofá. ʻOku [tupu] ʻa e ʻofa faka-Kalaisí [mei] he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ko e ola ia ʻo e ngāue ʻa ʻEne Fakaleleí ʻi he loto ʻo hono kau mēmipá. …

ʻĪmisi
Palesiteni Henelī B. ʻAealingi

Henelī B. ʻAealingi

“ʻOku kau ki he kautahá ni ha kau fafine ʻoku mapuna mei honau lotó ʻa e ongoʻi ʻofa faka-Kalaisí., ʻo liliu ia ʻe heʻenau moʻui taau ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku toki fakahoko pē ʻi he Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí. ʻOku maʻu ʻenau ongoʻi ʻofa faka-Kalaisí meiate Ia ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí. ʻOku tākiekina ʻenau ngaahi tōʻonga faka-Kalaisí ʻe Heʻene tā sīpingá—pea ʻoku fai ia tuʻunga ʻi he loto houngaʻia koeʻuhí ko ʻEne meʻaʻofa taʻefakangatangata ʻo e ʻaloʻofá—pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú Ne fekau mai ke hoko ko e takaua ki Heʻene kau tamaioʻeikí ʻi heʻenau ngaahi ngāue ʻo e ʻaloʻofá.”5

Naʻe kamata ʻa e tukufakaholo ko ʻeni ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻe he kau fafine ʻi Nāvuú, ʻa ia ne nau fokotuʻutuʻu ha ngaahi ngāue tokoni mo maʻu e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Naʻe hoko atu ʻeni ʻi he Mālōlōʻanga ʻo e Faʻahitaʻu Momokó pea ʻi heʻenau fononga faingataʻa ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻe tokoni ʻeni ki he kakai fefine ʻo e Siasí ʻi heʻenau nofoʻi e ngaahi fuofua koló, kātekina ʻa e fakatanga fakapolitikalé mo e ongo tau lahi ʻa māmaní, pea nau kei maʻu pē ʻa e ʻamanaki lelei lolotonga e tō lalo ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká. Kuó ne fakatupu ʻa e ʻofá mo e angaleleí ʻi ʻapi pea mo e ngaahi ngāue tokoni ʻi māmaní fakakātoa. Kuó ne fakaʻaiʻai e kau Fineʻofá ʻi heʻenau ngāue ʻi he ngaahi falemahakí mo tokoni ʻi he ohi ʻo e fānaú, tānaki mo tauhi ʻo e uité, tokoni ʻofa fakaetangatá, mo e uelofeá. ʻOku kei hokohoko atu ai pē hono fakaʻaiʻai ʻe he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻa e kau Fineʻofá he ʻahó ni ʻi heʻenau fakatahataha ke feakoʻiʻaki mo fetauhiʻakí, pea ʻi heʻenau fefakamālohiaʻaki mo fetauhiʻaki fakatāutahá.

ʻOku hoko ʻa e fefine Siasi kotoa pē ko ha konga ʻo e tukufakaholo ko ʻeni ʻo e ʻofá pea ʻokú ne maʻu ʻa e fatongia mo e faingamālie ke vahevahe ʻa e tukufakaholó ni mo e niʻihi kehé.

ʻOku fakaʻaliʻali mai ʻe he hisitōlia fakafāmili ʻe taha ʻa e tukuʻau mai ʻa e tukufakaholo ʻo e Fineʻofá mei he faʻē ki he ʻofefine ʻi ha ngaahi toʻu tangata lahi. Kuo tali ʻe he ʻofefine takitaha ʻa e moto ʻo e Fineʻofá, “ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.”

Naʻe kamata ʻa e tukufakaholó ʻia ʻIlisapesi Heiveni Pālou, ʻa ia ne kau ki he Siasí ʻi he 1837. Ne hoko ʻa ʻIlisapesi ko e mēmipa ʻo e Kautaha Fineʻofa ʻo Nāvuú ʻi he ʻaho 28 ʻo ʻEpeleli 1842, pea naʻá ne fanongo ʻi hono akonaki ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku makatuʻunga ai ʻa e kautahá. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he ngaahi akonakí ni ʻi heʻene moʻuí ʻa ia ne kau ai hano ʻohofi ʻe he kau fakatangá, fāʻeleʻi ha tama lolotonga ʻenau fononga ki he Teleʻa Sōlekí, mo hono tokangaʻi hono fāmilí ʻa ia ne nau kei iiki lolotonga e ʻalu hono husepānití ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne hoko ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi Paunitifulu ʻi ʻIutā, mei he 1857 ki he 1888, ʻi ha taʻu ʻe tolu kimuʻa peá ne mālōlō ʻi hono taʻu 81.

Ne hoko atu e talanoá ki heʻene tama ko Pāmela Pālou Tomisoní. Naʻe ui ʻa Pamela mo hono husepānití ke na nofo ʻi Panaka ʻi Nevata, peá ne hoko ai ko ha palesiteni Fineʻofa. Naʻá ne akoʻi ʻa e ngaahi poto fakatauhiʻapí ki he kau fafiné, kau ai hono fakaʻaongaʻi ʻo ha meʻa fakamīsini fakaofo foʻou: ʻa e mīsini tuituí. Lolotonga ʻenau nofo ʻi Nevatá, naʻe tamateʻi ai hono malí. Naʻá ne hiki leva mo hono fāmili tokolahí ki Paunitifulu ʻi ʻIutā, pea naʻe toe ui ia ai ke ne ngāue ʻi he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá.

Naʻe ʻohifo ʻe Pāmela ʻa e tukufakaholo ko ʻení ki heʻene tama ko Teulesa Tomisoni Koló. Taimi nounou pē mei he mali ʻa Teulesá, naʻá ne hiki mo hono husepānití ki Mekisikou. ʻI he konga lahi ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne hoko ko e palesiteni Fineʻofa mo ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Palaimelí. Naʻe ʻiloa ia ʻi heʻene ngāue tokoní, ʻave meʻakai ki he kau faingataʻaʻiá. Naʻá ne anga ʻaki hono ʻave ʻo e keke ki hono ngaahi kaungāʻapi toulekeleká ʻi he hoko honau ʻaho fāʻeleʻí. Taimi ʻe taha, naʻá ne toki manatuʻi pē ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo hano kaungāʻapi kuo ʻosi e kai efiafí. Koeʻuhí ko ʻene loto ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni “ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá,” naʻá ne toe fakamoʻui e afi he sitoú pea tā ha foʻi keke. ʻI heʻene aʻu atu ki he matapaá kuo fuoloa e poʻulí, naʻe tangi ʻa e fineʻeikí mo pehē ange, “Talu ʻeku tali atu he ʻahó kakato ke ke haʻu, pea ne u mei pehē kuo ngalo au ʻiate koe.”

Naʻe saiʻia foki mo e tama ʻa Teulesa ko ʻAtilia Kolo Siá ʻi he Fineʻofá. Naʻá ne fakavavevave he pongipongi Tūsite kotoa pē ke ʻosi ʻene haeané kae lava ke ne ʻalu ki he fakataha ʻa e Fineʻofá he efiafi Tūsité. Naʻe uiuiʻi ia ʻi hono taʻu 70 tupú ke hoko ko e palesiteni Fineʻofa he uōtí. ʻI he taimi naʻe fie maʻu ai ke fai ʻe he ngaahi uōtí ha kumi paʻanga ki ha ngaahi nāunau mo e ngaahi ʻekitivitií, naʻá ne taki e kau Fineʻofá ʻi hono kumi ha paʻanga feʻunga ke fakatau ʻaki e nāunau ngaohi kai ki he peito ʻo e falelotú, pea mo ha $1,000 makehe ke fakaʻaongaʻi ʻe he pīsopé ki he ngaahi fie maʻu kehe ʻi he uōtí.

Naʻe uiuiʻi ʻa e faʻē kei talavou ko ʻAtilia Sia Tená, ko e tama ʻa Sisitā Sia, ke hoko ko e palesiteni Fineʻofa ʻi he uōtí. Ko e konga lahi ʻo ʻene ngaahi ngāue tokoní ko hono tokangaʻi mo ʻave meʻakai ki he ngaahi faʻē ʻoku ʻi ai ʻenau pēpē foʻoú. Ko ha faiako fakanatula pē ia pea mālohi ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ko ia naʻá ne lehilehiʻi hake ʻene fānau ʻe toko 13 mo tokoniʻi foki ha niʻihi kehe mo fakahaofi ha ngaahi laumālie ʻi he ngaahi uiuiʻi kehekehe ʻi he Fineʻofá ʻi heʻene moʻuí kotoa.

Kuo hokohoko mai ʻa e tukufakaholo ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻi he fāmilí ni. Kuo ngāue faivelenga kotoa e fānau fefine ʻa Sisitā Tená ʻi he Fineʻofá, pea kuo muimui mo hono makapuna fefiné ʻi he tā sīpinga ʻenau ngaahi faʻeé.6

Ko e ngāue tokoní ʻa e tukufakaholo fakalaumālie ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Fineʻofá. Hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni ʻAealingí: “ʻOku mou ʻoatu ʻa e tukufakaholó ʻi hoʻomou tokoni ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻa e meʻafoaki ko e ʻofa faka-Kalaisí ʻi honau lotó. Te nau lava ai ʻo foaki atu ia ki he niʻihi kehé. ʻOku lekooti ʻa e fakamatalá mo fakafika e tukufakaholo mo e hisitōlia ʻo e Fineʻofá, ka ʻoku tukuʻau ia mei he loto ki he loto.”7

“Ko e Taimi ʻEni Ke u Tokoni Aí”

Hili ʻa e fakamatala ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai tui lahi, naʻá ne pehē, “Ko e meʻa ʻi he kāpui ʻa kitautolu ʻe he ʻao ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi peheé, ke tau siʻaki foki ʻa e meʻa mamafa kotoa pē, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki aí, pea tau feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻa e fakapuepue kuo tofi ʻi hotau ʻaó, ʻo sio pē kia Sīsū ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo e tuí.”8

ʻOku takatakaiʻi e kakai fefine ʻo e Siasí ʻe ha kau fakamoʻoni tokolahi, kau ai “ʻetau Faʻē nāunauʻia ko ʻIví” mo e “tokolahi ʻo hono ngaahi ʻofefine angatonu ʻa ia [kuo] nau moʻui ʻi he ngaahi kuongá pea nau hū ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí.”9 ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi ʻofefine faivelenga ʻo e ʻOtuá ʻa honau faingamālié ʻaki ʻenau molomolo muivaʻe ʻi he kau fakamoʻoni ko ʻení, ʻo nau tuku ki tafaʻaki ʻa e ngaahi palopalema mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau toloto aí mo nau lele ʻi he fakapuepuē kuo tuku ʻe he ʻEikí ʻi honau ʻaó.

ʻOku ʻi ai ʻa e kakai fefine anga fakaʻeiʻeiki, angaʻofa, faivelenga, mo angamāʻoniʻoni ʻi he toʻu tangata kotoa pē. Neongo ko e tokosiʻi pē ʻo e kau fafiné ni ʻe hiki honau hingoá ʻi he hisitōliá, ka ʻoku ʻafioʻi lelei kinautolu ʻe heʻenau Tamai Hēvaní. Pea hangē ko e lea ʻa ʻIlisa R. Sinoú, ko e meʻa pē ia ʻoku mahuʻingá: “ʻOku tokolahi ʻa e kakai fefine ʻoku ʻikai ʻiloa ʻenau ngaahi ngāué kae ngata pē ʻi honau ngaahi ʻapí, pea mahalo ʻoku ʻikai fakahoungaʻi ia ai, ka ko e hā hano faikehekehe? Kapau ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa hoʻo ngaahi ngāué, neongo ko ha ngaahi fatongia faingofua pē, kapau naʻe fakahoko ʻi he faivelenga, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke ke lotosiʻi.”10

Ko e talanoa ko ʻení ko e taha ia ʻo e ngaahi sīpinga lahi ʻo e ivi tākiekina ʻoku maʻu ʻe he kau fafine faivelenga ʻo e Fineʻofá. Ko e talanoa ʻeni ia ki ha falukunga kakai fefine naʻe ongo ʻenau tokoní ki he moʻui ʻa ha taʻahine lahi kei talavou ko Lini. ʻI he sio ʻa Lini ki he ngāue tokoni ʻa e kau fafiné ni, naʻá ne fakapapauʻi te ne fai ʻa e meʻa tatau ʻi he taimi ʻe kau ai ki he Fineʻofá.

ʻI he taʻu hongofulu tupu lahi ʻa Liní, naʻá na fanongo mo ʻene faʻeé naʻe lavea lahi e mali ʻene faʻeé ʻi ha kolo mamaʻo mei ai. Naʻá na heka fakavave ʻi ha vakapuna ke ō ki ai, ka naʻá ne mālōlō pē ʻoku teʻeki ai ke na aʻu ki ai. Naʻe toki fakamatala ʻa Lini kimui ki he meʻa naʻe hokó ʻi heʻena foki ki ʻapí:

“ʻNaʻá ma helaʻia mo loto mamahi mo ʻeku faʻeé, pea ʻi heʻema hifo he sitepú mei he vakapuná naʻe tuʻu ange he malaʻe vakapuná [ha] tangata mo ha fefine, peá na lue ange ʻo kuku atu kimaua. Ko e palesiteni fakakoló ia mo e palesiteni Fineʻofá. …

“Naʻá ma puputuʻu ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ʻi heʻema fāinga ke mahino kuo mālōlō [ʻa e mali ʻo ʻeku faʻeé]. …Ka naʻe ʻi ai maʻu pē ha fefine ai, ʻo ne tatali fakalongolongo pē mei homa tuʻá—ke fai ha fekau, ke tali e matapaá, ke pukepuke homa nimá ʻi heʻema telefoni ki homa ngaahi fāmilí mo e kaungāmeʻá. Naʻa nau ʻi ai ke tokoni ʻi hono faʻo ʻema kato letá, ke fai e meʻa kotoa pē naʻe fie maʻu ke faí.

“Naʻe tupulaki ʻiate au ha ongoʻi loto houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻo ʻikai ke u faʻa lava ke fakakaukau atu pe te u totongi fēfē siʻi kau fafine ʻofá ni. Ne u feinga lahi ke fakakaukauʻi ha founga, ka ne iku ʻo u helaʻia he fakakaukaú.”

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe mali ʻa Lini pea ʻi ai ʻene kiʻi fānau ʻe toko tolu, pea naʻe ui ia ke ne kau ʻi he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá. Taimi ʻe niʻihi naʻá ne fifili pe te ne lava koā ʻo feau e ngaahi fie maʻu ʻo hono fatongiá. Ka naʻá ne manatuʻi hake ʻa e tokoni naʻe fai ange ʻi he mate ʻa e mali ʻene faʻeé. Naʻá ne pehē pē, “Ko e taimi ʻeni ʻoʻokú.” Naʻá ne vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó:

“Ne siʻi mālōlō e tama fefine taʻu hongofulu mā fā ʻa ha fefine ʻi he uōtí. Naʻe kole mai e faʻeé ke u fakatau mai muʻa ha kofu fakaʻofoʻofa ke fakatui ʻi he sino ʻo ʻene tamá ʻi he teuteu ke tanú. Naʻe lava ke u fai ʻeni—pea naʻe ongo moʻoni ia kiate au. Ko hoku taimi ʻeni ke u tokoni aí, ʻo hangē ko hono tokoniʻi au ʻe he [kau fafine kehé].

“Naʻe ʻi ai ha fineʻeiki toulekeleka he uōtí ne nofo toko taha pē pea naʻe fuʻu lahi e faitoʻo naʻá ne fakaʻaongaʻí ʻo ne ʻi ha tuʻunga faingataʻaʻia ʻi ha ʻaho ʻe tolu. Naʻá ma ʻilo ia mo hoku tokoni ʻe tahá ʻi hono falé ʻoku kei moʻui, peá ma tafitafiʻi ia kimuʻa pea aʻu ange e meʻalele ʻa e falemahakí. Naʻá ma nofo leva ʻo fakamaʻa e falé—ʻa e holisí mo e falikí—ʻaki ha faitoʻo. Ko e toe taimi pē ʻeni ʻoʻoku.

“Naʻe mālōlō fakafokifā ʻa e kiʻi taʻahine taʻu tolu fakaʻofoʻofa ʻa ha faʻē kei siʻi ʻi he uōtí, ko e taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá, ko haʻane puke ka naʻe teʻeki ai ke ʻilo ʻe he kau toketaá ia naʻá ne fuʻu puke lahi. ʻI heʻema fanongo pē mo hoku tokoni ʻe tahá ki he mālōlō ʻa Lōpiní, naʻá ma ō ki honau falé. ʻI heʻema ofi atu ki he matapā ʻo e loki ʻi muʻá, ne ma fanongo ki he tangi ʻa e tamaí (ʻa ia naʻe ʻikai ke ne Siasi) lolotonga ʻene talanoa ki heʻene faʻeé ʻa ia naʻe ʻi ha feituʻu mamaʻo ia. Naʻá ne hanga hake ʻo sio mai kiate kimaua, pea naʻá ne kei tangi pē mo pehē ʻi he telefoní: “ʻE sai pē ia, fineʻeiki. Kuo ʻi heni ʻa e kau fafine Māmongá.’ Ko hoku toe taimi pē ʻeni ke u tokoni aí.”

Naʻe toki fakamatala ʻa Lini kimui ʻo pehē, ʻi he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe he kakaí pe ko e hā ʻene fakakaukau ki he Fineʻofá, naʻá ne talaange ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi hono fai ange ʻo e tokoni kiate iá pea mo ʻene fai e tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻá ne pehē: “Ko e ongo ia ʻoku ou maʻu ki he Fineʻofá ʻi hoku lotó. Mo hono ʻuhingá.”11

ʻOku maʻu ʻe he kau fafine Siasí ʻi māmani kotoa ʻa e ongo tatau kau ki he Fineʻofá, “ʻi honau lotó.” Kuo nau maʻu ha lelei mei he tokoni ʻa e Fineʻofá, hangē pē ko Liní, pea ʻoku nau ʻiloʻi ko e taimi ʻeni ʻonautolu ke tokoni ʻi he ʻofa faka-Kalaisí pea mo e tui. ʻOku nau tokoni ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe—ʻi heʻenau hoko ko e ʻofefine, uaifi, faʻē, tokoua, mehikitanga, faiako ʻaʻahi, kau taki Fineʻofa, kaungāʻapi, mo e kaungāmeʻa. Ko e niʻihi ʻo ʻenau ngaahi tokoní ko e vahe mai ia mei he kau taki ʻo e Siasí, pea ko e niʻihi ʻoku fakahoko ia ko e tali ki he ngaahi ueʻi fakalongolongo ʻoku fai mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi heʻenau vakai ʻoku “takatakai ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahí,” ʻoku nau mateuteu ai ke “lele ʻi he fakapuepue kuo tuku ʻi [honau] ʻaó.”

“Tataki ʻa Māmani … ʻi he Meʻa Kotoa Pē ʻOku Taau mo Hono Vīkivikiʻí”

Naʻe tapou ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ko e Palesiteni hono ono ʻo e Siasí, ki he kakai fefine ʻo e Siasí ke nau “tataki ʻa māmani pea fakatautefito ki hano tataki ʻo e kakai fefine ʻo e māmaní ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku taau mo hono vīkivikiʻí, ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku faka-ʻOtuá, ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fakatupulaki mo fakahaohaoá.” Naʻá ne pehē, “Kuo uiuiʻi ʻa kimoutolu ʻe he leʻo ʻo e Palōfita ʻa e ʻOtuá ke fai ia, ke mou muʻomuʻa taha pē, ke mou hoko ko e maʻongoʻongo taha mo e lelei taha, ko e haohaoa taha mo hono mateakiʻi taha ʻo e totonú.”12

ʻI hono kotoa e hisitōlia ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí kuo toe fakafoki maí, kuo moʻui ʻaki ʻe he kau ākonga fefine ʻa Kalaisí ʻa e tuʻunga moʻui ko ʻení. Kuo nau faivelenga mo loto toʻa ʻi he fehangahagai mo e faingataʻá, ʻo hangē ko ʻĒsetá. Kuo ʻi ai ʻa e taumuʻa ʻo ʻenau moʻuí, ʻo hangē ko ʻĒsetá ʻi he taimi naʻe fehuʻi ange ai ʻe Motekiaí, “Pea ko hai ʻokú ne ʻiloʻi naʻá kuó ke hoko ai koe ki he puleʻangá koeʻuhi ko ha kuonga peheni?”13 Hangē ko Nehemaia ʻi he Fuakava Motuʻá, naʻe ʻikai ke nau afe mei honau ngaahi tufakanga toputapú. ʻI he taimi naʻe feinga ai e ngaahi fili ʻo Nehemaiá ke fakataueleʻi ia mei hono fatongia ke toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá, naʻá ne tali ange, “ʻOku ou fai ʻa e ngāue ʻoku lahi, ko ia ʻoku ʻikai te u faʻa ʻalu hifo: ko e ʻumaʻā ʻa ʻeku tuku ʻa e ngāué, ʻi he liʻaki ia, pea ʻalu hifo ai kiate kimoutolu?”14 Ne kei hokohoko atu pē hono fakataueleʻi ia ʻe hono ngaahi filí, ka naʻá ne tuʻu mālohi mo moʻoni ʻi he ngāue mahuʻinga naʻá ne faí. Kuo feinga ʻa māmani ke fakalotoʻi e kakai fefine ʻo e Siasí ke liʻaki honau ngaahi misiona kuo foaki ʻe he ʻOtuá, ka kuo ʻikai “ʻalu hifo “ʻa e kau Fineʻofa tui faivelengá.

Ko e fekau faingataʻa ʻa e talamai ke tau taki ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku taau mo hono vīkivikiʻí, faka-ʻOtuá, fakatupulaki, mo fakahaohaoá. Kuo pehē maʻu pē ia. Ka ʻoku ʻikai tuēnoa ʻa e kau Fineʻofá fakafoʻituitui ʻi hono tali ʻo e fekaú ni. Ko e konga kinautolu ʻo ha kautaha maʻongoʻonga, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea fakamālohia ʻe he ngaahi akonaki mo e ngaahi meʻa kuo tala ʻe he kau palōfitá. Ko e ngaahi ʻofefine ʻofeina kinautolu ʻo e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai honau ngaahi tufakanga toputapu. Ko e kakai ʻi he fuakavá kinautolu ʻo e Lamí, kuo “fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.”15 ʻI heʻenau kau fakataha mo e Kāingalotu faivelenga kehé mo ako mei he ngaahi sīpinga ʻanautolu naʻe muʻa ʻiate kinautolú, te nau lavaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui matelié. ʻE lava ke nau tokoni ʻi hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani kotoa pea ʻi honau ngaahi ʻapí. ʻE lava ke nau lea ʻo pehē, “Ko e taimi ʻeni ʻomautolú—ko homau taimi ke tokoni ai mo tohiʻi ha vahe ʻi he hisitōlia ʻo e Fineʻofá. “ʻI heʻenau ʻiloʻi fakapapau e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinautolú pea mo e fakamoʻoni ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke nau mavahe ʻo māʻolunga hake ʻi he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi kakapa angamahení, ʻo nau hoko ko e konga ʻo ha “meʻa ʻoku makehe atu.”16

ʻOku pau ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku muimui ai e houʻeiki fafiné ʻi he faleʻi naʻá Ne fai ki he ʻuluaki palesiteni ʻo e Fineʻofá: “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate koe, ko kinautolu kotoa pē ʻoku tali ʻa ʻeku ongoongoleleí ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻa kinautolu ʻi hoku puleʻangá. … Liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange. … Pīkitai ki he ngaahi fuakava ʻa ia kuó ke faí.”17 ʻI hono fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he kau Fineʻofá ke nau “fakaʻaongaʻi ʻa [honau] faingamālié,” naʻá ne fai fakatahaʻi ʻa e enginaki ko iá mo ha talaʻofa: “ʻE ʻikai faʻa taʻofi ʻa e kau ʻāngeló mei heʻenau hoko ko homou takauá. … Kapau te mou maʻa, ʻe ʻikai faʻa taʻofi kimoutolu ʻe ha meʻa.”18

Vahe 10

  1. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, Church History Library, 38; naʻe toe fakaleleiʻi ʻa e sipelá, fakaʻilongá, mo e fakamataʻitohi lalahí ʻo fakatatau ki hono fie maʻú ʻi he ngaahi lea kotoa naʻe tohi mei he tohi minití ni.

  2. Mary Ellen Smoot, “Fiefia, Ngaahi ʻOfefine ʻo Saioné,” Liahona, Sānuali 2000, 112.

  3. M. Russell Ballard, “Kau Fefine ʻo e Angatonú,” Liahona, Tīsema. 2002, 37.

  4. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38.

  5. Henry B. Eyring, “Ko e Tukufakaholo Tuʻuloa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2009, 121.

  6. Vakai, Athelia T. Woolley, mo Athelia S. Tanner, “Our Five-Generation Love Affair with Relief Society,” Ensign, June 1978, 37–39.

  7. Henry B. Eyring, “Ko e Tukufakaholo Tuʻuloa ʻo e Fineʻofá,” 124–25.

  8. Hepelū 12: 1–2.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:39.

  10. Eliza R. Snow, “Speech by E. R. Snow,” Woman’s Exponent, May 1, 1891, 167; naʻe fakaleleiʻi ʻa e fakamataʻitohi lalahí.

  11. Vakai, Lynne Christy, “Now It’s My Turn,” Ensign, Mar. 1992, 25–27.

  12. Joseph F. Smith, ʻi he Minutes of the General Board of Relief Society, Mar. 17, 1914, Church History Library, 54–55.

  13. ʻĒseta 4:14.

  14. Nehemaia 6:3.

  15. 1 Nīfai 14:14.

  16. Emma Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 12.

  17. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:1, 10, 13.

  18. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38–39.

Kuo tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Hono ngaahi ʻofefiné ʻaki ʻa e ivi lahi ke nau ʻofa mo fai ʻa e lehilehiʻí.

ʻI hono fakahoko ʻe he kakai fefiné ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau malava ʻi heʻenau hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau teuteuʻi ai kinautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá.

“ʻOku hiki ʻa e hisitōlia ʻo e Fineʻofá ʻi he lea mo e mataʻifika, ka ʻoku tukuʻau ʻa e tukufakaholó mei he loto ki he loto” (Henelī B. ʻAealingi).

ʻOku kei hokohoko atu pē hono ueʻi ʻe he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻa e kau Fineʻofá ʻi heʻenau feakoʻiʻaki mo fetauhiʻakí.

ʻE lava ke vahevahe ʻe he ngaahi faʻeé ʻa e tukufakaholo ʻo e Fineʻofá mo ʻenau fānau fefiné.

“Koeʻuhi ko ha kuonga peheni” (ʻĒseta 4:14)

ʻE lava ke pehē ʻe he kau Fineʻofa ʻi he toʻu tangata foʻou kotoa pē, “Ko e taimi ʻeni ʻotautolu ke tau tokoni ai.”