Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 3: ‘Pīkitai ki he Ngaahi Fuakavá’: Hikifonongá, Hikifonuá mo e Nofoʻi-fonuá


Vahe 3

“Pīkitai ki he Ngaahi Fuakavá”

Hikifonongá, Hikifonuá mo e Nofoʻifonuá

ʻI he ʻaho 27 ʻo Sune 1844, naʻe hū atu ai ha kau fakatanga kuo fakamahafu ki ha kiʻi falepōpula ʻi Kātesi ʻi ʻIlinoisí, ʻa ia naʻe fakahū pōpula taʻetotonu ai ʻa Siosefa Sāmita mo hono tokoua ko Hailamé pea mo ʻEletā Sione Teila mo ʻEletā Uiliate Lisiate. ʻI he mavahe mei ai e kau fakatangá, ne mālōlō ʻa Siosefa mo Hailame pea kafo ʻa ʻEletā Teila.

Naʻe ʻikai hanga ʻe hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá ʻo fakangata e tui mo e mateaki ʻa e Kāingalotú. Naʻe ʻikai foki ke fakaʻilongaʻi ai e ngataʻanga ʻo hono fakatangaʻi e Kāingalotu ʻo e Siasí. Koeʻuhí ko e kei hokohoko atu ʻo e fakatangá, naʻe iku faleʻi ai e Kāingalotú ʻe he taki foʻou ʻo e Siasí ko Palesiteni Pilikihami ʻIongi ke nau mavahe mei Nāvū ʻi ʻIlinoisí, ki hanau ʻapi foʻou mo e ʻamanaki ke nau nofo mo lotu ai ʻi he melino. Ne muimui ha tokolahi kia Palesiteni ʻIongi pea kamata leva ʻenau hikifonongá ʻi Fēpueli ʻo e 1846.

Ne ʻikai toe hoko atu e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefiné ʻi heʻene aʻu mai ki he taimi faingataʻa ko ʻení. Ka neongo ia, naʻe kei tuʻukāivi pē ʻa e holi e kau fafiné ke tokoniʻi e kau faingataʻaʻiá, fakamālohia e ngaahi fāmilí pea nau kei faivelenga pē mo anga māʻoniʻoni. Naʻa nau muimui ki he fekau ne fai ʻe he ʻEikí ki honau fuofua palesiteni Fineʻofá: “Pīkitai ki he ngaahi fuakava ʻa ia kuó ke faí.”1

Hikifonongá: Poupouʻi ʻe he Ngaahi Fuakavá

Naʻe hangē ʻa e fuofua kakai fefine ʻo e Fineʻofá ko e kakai ʻo ʻĀmoní he kuonga muʻá, ʻo “ongoongoa foki ʻi heʻenau loto-māfana ki he ʻOtuá” pea nau “tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí.”2 Naʻe akoʻi kinautolu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea faitāpuekina kinautolu ʻo fakafou ʻi hono fokotuʻutuʻu totonu kinautolu ʻi he malumalu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo nau fie maʻu ʻeni e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Ne feʻunga mo ha Kāingalotu ʻe toko 5,000 tupu ne nau omi ki he Temipale Nāvuú hili hono fakatapuí ke nau lava ʻo maʻu e ʻenitaumení mo e ouau silá ki muʻa pea kamata ʻenau fononga ki ha kahaʻu taʻeʻiloá. Ne nau omi ki he temipalé he ʻahó kotoa ʻo aʻu ki he poʻulí. Naʻe tohi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ne nau fuʻu hohaʻa ke maʻu honau ngaahi ouaú ko ia “Ne foaki kakato hoku taimí ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he temipalé ʻi he pō mo e ʻaho kotoa pē, ʻo ʻavalisi ʻeku mohé ki he houa pē ʻe fā ʻi he ʻaho peá u toki ʻalu pē ki ʻapi tuʻo taha he uike.”3

Ne hanga ʻe he ivi, mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fuakava fakatemipalé ʻo poupouʻi e Kāingalotú lolotonga ʻenau fonongá, ʻi he taimi ne nau fehangahangai ai mo e momokó, ʻafú, fiekaiá, masivá, puké, fakatuʻutāmakí pea mo e maté. Ne fakamālohia mo fakaivia kinautolu—pea nau mateuteu fakalaumālie ke mavahe mei Nāvū ke fai ʻenau fononga faingataʻa ki he maomaonganoá.

Hangē ko ha kakai fefine tokolahi ʻo e Fineʻofá, naʻe poupouʻi foki ʻa Sala Lisi ʻe he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi heʻene fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e hikifonongá. Ki muʻa peá ne mavahe mei Nāvuú, naʻá ne maʻu ha uiuiʻi meia Pilikihami ʻIongi ke ngāue ʻi he temipalé. Naʻá ne pehē kimui ange:

ʻĪmisi
Sarah Rich

Sala Lisi

“Ne lahi fau e ngaahi tāpuaki kuo mau maʻu ʻi he fale ʻo e ʻEikí pea ne hoko ia ko e maʻuʻanga fiefia mo e fiemālie kiate kimautolu ʻi he uhouhonga homau ngaahi mamahí pea ne malava ai ke mau tui ki he ʻOtuá mo ʻiloʻi te Ne tataki mo poupouʻi kimautolu ʻi he fononga taʻeʻiloa ʻoku hanga mai mei muʻá. He kapau naʻe ʻikai e tui mo e ʻilo kuo foaki mai kiate kimautolu ʻi he temipale ko iá ʻi he tākiekina mo e tokoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, ne mei hangē ʻemau fonongá ʻamautolu ko ha taha ʻoku taufā ʻi he fakapoʻulí. ʻI he kamataʻangá … ʻi he faʻahitaʻu momokó pea mo homau tuʻunga masivá, ne hangē ia haʻamau ʻaʻeva atu ʻi he loto ngutu ʻo e maté. Ka naʻa mau tui ki heʻemau Tamai Hēvaní pea mau falala kiate Ia mo ongoʻi ko Hono kakai fili kimautolu pea kuo mau tali ʻa ʻEne ongoongoleleí ko ia ne ʻikai ke mau ongoʻi loto mamahi, ka mau ongoʻi fiefia he kuo hoko mai e ʻaho ʻo homau fakatauʻatāinaʻí.”4

Hangē ko e lau ʻa Sisitā Lisí, naʻe ʻikai hoko e hikifonongá ko ha “taufā ʻi he fakapoʻulí” maʻá e kau fafine faivelenga ʻo e Siasí. Naʻe poupouʻi kinautolu ʻe heʻenau ngaahi fuakavá. Hangē ko e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he kuonga muʻá, naʻa nau muimui ki ha palōfita ʻo nau ʻalu ki he maomaonganoá ʻo nau ʻamanaki atu ki honau fakatauʻatāinaʻí. Naʻe fai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi e lea ko ʻení ki he Kāingalotú, ʻi he teuteu atu ki he hikifonongá: “Pea ʻe hoko ʻeni ko ʻetau fuakavá—te tau ʻaʻeva ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni kotoa pē ʻa e ʻEikí.”5 Naʻe ʻaʻeva atu e Kāingalotú ki he maomaonganoá kuo haʻi kinautolu ʻe heʻenau fuakava ki he ʻOtuá, honau ngaahi fāmilí pea mo honau kaunga-fonongá.

Hikifonuá: Tuí, ʻOfa Faka-Kalaisí mo e Fepoupouʻakí

Ki muʻa pea mavahe ha Kāingalotu mei Nāvuú, naʻa nau tohi e ngaahi pōpoaki ko ʻení ʻi he holisi ʻo e fale fakatahaʻangá ʻi heʻenau mavahe mei he temipalé: “Kuo ongoʻi ʻe he ʻEikí ʻemau feilaulaú: muimui ange ʻiate kimautolu.”6 Naʻe fakamāʻopoʻopo ʻe he ngaahi leá ni ʻenau mateakí mo ʻenau ngāue fakatahá. Naʻe faifononga e Kāingalotú ʻi he laumālie ʻo e feilaulau, fakatapui mo e tui ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke nau fai toko taha e fonongá ka naʻa nau fai ia ko e “ʻApitanga ʻo ʻIsilelí,” ko ha kolo kuo vahevahe ki ha falukunga kakai toko siʻi ange ʻo ui ko e kau fononga, ke nau fepoupouaki.

ʻI ha fakahā ne fai kia Pilikihami ʻIongi ʻo fekauʻaki mo e “ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau ngaahi fononga ki he Hihifó,” naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ki he kau paioniá ke nau “tuku ke fua ʻe he kaungā-fononga takitaha ʻa e tufakanga tatau, ʻo fakatatau ki he ʻinasi ʻo e tupu ʻo ʻenau koloá, ʻi hono ʻave ʻo e masivá mo e kau uitoú mo e tamai maté pea mo e ngaahi fāmili ʻo kinautolu kuo ʻalu ke kau ʻi he kau taú.”7

Hangē ko ia ʻoku faʻa hoko ʻi ha hikifonuá, ʻoku faʻa tokosiʻi pē ʻa e kakai tangatá ʻi hono fakafehoanaki atu ki he kakai fefiné mo e fānaú. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1847, hili ha nofo ʻa e konga lahi ʻo e Kāingalotú ʻi ha feituʻu ne ui ko e Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, ne fakafuofua ki ha kau tangata ʻe toko 520, fakataha mo ha kau fafine ʻe toko 35 pea mo e fānau ʻe toko 42, ne nau kau atu ki he Patalione Māmongá ko e tali ki ha ui ke nau ngāue ʻi he vaʻa fakakautau ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Ne ʻi ai mo ha kau tangata kehe ʻe toko 143, kau fafine ʻe toko 3 mo ha fānau ʻe toko 2 ne nau muʻomuʻa kinautolu he ʻuluaki kau fonongá, ʻo teuteuʻi e halá maʻá e niʻihi kehé. Naʻe manatu ha fefine ko Pelesenitia Kimipolo ʻo pehē: “Ko ha kau tangata tokosiʻi pē ne kei toe ke tauhi e kēlení mo e vesitapoló pea mo maluʻi e kakai fefiné mo e fānaú. … ʻA ia ne toe pē ʻa e kau toulekeleká, niʻihi ne sino vaivaí, kakai fefiné pea mo e fānaú.”8

Naʻe faitāpuekina e Kāingalotú ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he hilifaki ʻo e nimá ʻe he kau tangata ne nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe poupouʻi foki kinautolu ʻe he tui ʻa e kau fafiné ki he ʻOtuá, ʻenau ʻofa faka-Kalaisí, honau iví mo ʻenau ngaahi lotú.

ʻI he hulutuʻa ko ia e mahamahakí, naʻe hoko e kau fafiné ko ha kau toketā mo ha kau neesi ki honau takitaha fāmili pea mo e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ne nau fai ʻi Nāvuú. Naʻe manatu ʻa Tulusila Tōlisi Henituliki ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ha saliote ia he ʻapitangá kotoa ʻe hao taʻe ʻi ai ha taha puke ai, [ka] ne mau fuesia ia ʻaki e kātaki naʻe maʻu ʻe Siopé.”9 Naʻe māʻolunga e tokolahi ʻo e kau maté, tautautefito ki he fānau valevalé.10

Naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻĪlisa Patilisi Laimani ha pēpē tangata ʻi ha saliote ʻi he ʻaho 14 ʻo Siulai 1846. Naʻe ʻikai moʻui ʻa e tamasiʻí, ʻo hangē pē ko e konga lahi ʻo e fānau valevale ʻa e kau paioniá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĪlisa e meʻa naʻe hokó ʻi haʻane tohinoa ʻo pehē:

14 Siulai 1846: “ʻOku ou tuʻu ʻi he tuʻunga taʻefakafiemālie ʻo fakahoa atu ki hoku tuʻunga ko ha fefine puké. ʻOku ulo vevela hifo e laʻaá ki he salioté he lolotonga e ʻahó pea ʻea momoko he poʻulí, pea ʻoku ʻikai fakatupu moʻui lelei e feliliuaki ʻa e ʻeá.”

15 ʻOkatopa 1846: “Ne mau hiki ki homau fale ʻakaú he ʻahó ni. Ko e fuofua fale ia ke hū ki ai ʻeku pēpeé. ʻOku ou mātuʻaki fakamālō lahi ko e faingamālie ke u tangutu ai ha veʻe afi ʻoku ʻikai puhi ʻe he havilí mei he tafaʻaki kotoa pē, pea ʻoku lava ke māfana kotoa ai hoku sinó. ʻOku ʻikai ha faliki pe lahi ha ngaahi nāunau ʻi homau falé ka ʻoku maluʻi kimautolu ʻe he holisí mei he havilí ʻo kapau he ʻikai maluʻi kimautolu ʻe he ʻato musié mei he ʻuhá.”

6 Tīsema 1846: “[ʻOku] puke ʻeku pēpeé ʻoku fakaʻau pē ke kovi ange. Naʻe tangi pē he ʻahó kakato ka ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā siʻono puké.”

ʻĪmisi
ʻĪlisa Petulisi Laimani

ʻĪlisa Petulisi Laimani

12 Tīsema 1846: “Kuo mālōlō e pēpeé pea ʻoku ou tēngihia siʻene molé. Kuo mau fai maʻana e lelei taha ne mau ʻiloʻí ka naʻe ʻikai pē ha felave; naʻe hokohoko atu pē siʻene holó talu mei heʻene puké. Ne u ʻā pē mo hoku tokoua ko Kalolainé he pō kotoa ʻo siofi mo feinga ke ʻoua naʻá ne siʻi mate, he ʻoku ʻikai ke mau lava e māvae mo iá, ka naʻe ʻikai pē ha ʻutu ʻe hakea. …

“ʻOku kei ʻi ai pē haku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina. Ka ne ʻikai kinautolu, kuó u ʻosi fakaʻamu ke fai mou mavahe atu mei he māmani ko ʻení, he ʻoku fonu ia ʻi he loto foʻí mo e loto mamahí. Ka ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻokú ne tokangaʻi kimautolu pea ʻoku lelei ai e meʻa kotoa pē.”11

Hangē ko e lau ʻa ʻĪlisá, naʻe poupouʻi ia ʻe he anga fakakaungāmeʻa ʻa ha kau fafine tokanga. Naʻá ne fakahaaʻi kimui ange ʻa e anga fakakaungāmeʻa mo e manavaʻofa tatau pē, ʻo ne tokoni ki he kau fafine kehe ne nau aʻusia e mamahi tatau pē. ʻI he ʻaho 1 ʻo Sune 1847, naʻá ne tohi ai ʻo pehē: “Naʻe mālōlō e pēpē ʻa Sisitā ʻElivila Holomesí. Ne u maʻu ha fakaafe … ke u ʻalu ange ʻo nofo mo ia he ʻahó pea ne u tali lelei. Ne ma ʻaʻahi mo ia ki he faʻitoka ʻene pēpeé.”12

Naʻe fakafalala e kau fafiné ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻa peheé ki he mālohi ʻo ʻenau ngaahi fuakavá. Naʻe fakamanatu e ngaahi meʻa ko ia ne hokó ʻe Patisepa W. Sāmita ko e palesiteni lahi hono fā ʻo e Fineʻofá:

“He ʻikai ke u feinga ke fakamatalaʻi e anga ʻemau fononga mai ʻi he ngaahi afā sinoú, matangi mālohí mo e ʻuhá; ʻa e pau ke faʻu ha ngaahi halá, langa ha ngaahi halafakakavakava mo ha ngaahi vakavakaʻāmeí; pea mo e kei lava siʻemau fanga manú ʻo lue he ʻaho kotoa pē ʻi he kiʻi meʻatokoni siʻisiʻi ne nau maʻú; pea pehē ki he faingataʻaʻia homau ngaahi ʻapitangá ʻi he masivá, puké mo e maté. Ka naʻa mau ongoʻi fiemālie … ʻi hono fai ʻemau ngaahi fakataha fakatokolahi mo fakatāutahá ʻi he melino, ʻo mau lotu mo hivaʻi e ngaahi hiva ʻo Saioné pea mo mau fiefia kuo mau mamaʻo ʻaupito mei homau kau fakatangá. Ne toe lahi ange ʻemau ongoʻi nongá ko ʻemau mamata ki he hāsino e māfimafi ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he hilifaki ʻo e nimá ʻe he kau tangata kaumātuʻá ʻo fakamoʻui ai ʻa e mahakí pea ʻaʻeva mo e heké. Ne mau kau mo e ʻEikí pea naʻe hāsino fakaʻaho ʻa hono mālohí.”13

Ne maʻu foki ʻe he kau fafiné ha mālohinga fakalaumālie ʻi heʻenau feʻofoʻofaní mo feangaʻofaʻakí. ʻI he kotoa ʻo e fonongá ʻi heʻenau fefaʻuhi mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e mahamahakí mo e maté, ne nau felotuaʻaki ʻi he tui pea nau fefakafiemālieʻaki. Naʻe tohi ʻe Hēleni Mā Uitenei ʻo pehē, “Naʻe fetāfeaki e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi homau lotó kae ʻoua kuo ngali vaivai e tokotaha angakoví ke ne vaetuʻua kimautolu mo e ʻEikí pea ne ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe mole atu e ngaahi mamahi ia ʻo ʻene ngahau fakamamahí.”14

ʻI hono manatua ko ia ʻe he kau fafine paionia faivelenga ko ʻení ʻa e fakahinohino fakalaumālie ne fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ne nau sioloto atu ai ki honau mālohí mo e tokoni te nau lava ʻo faí. Ne nau tokoni ke fokotuʻu ha ngaahi ʻapi mo ha tukui kolo. Ne nau fakahaofi ha ngaahi laumālie ʻo fakafou ʻi he ngaahi ngāue ʻo e tuí mo e ʻofa faka-Kalaisí. Ne hanga ʻe heʻenau ngaahi feilaulaú ʻo tākiekina mālohi kinautolu tonu pea mo e niʻihi ne fai ki ai ʻenau tokoní.

Neongo naʻe ʻikai fakahoko e ngaahi fakataha angamaheni ʻa e Fineʻofá, ka naʻe muimui e kau fafine paioniá ni ki he ngaahi akonaki fakapalōfitá mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava fakatemipalé, pea ʻi heʻenau fai iá ne nau tokoni ai ki ha kuonga makehe ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí mo e Fakahihifo ʻo ʻAmeliká. Naʻe tohi ʻe ha tokotaha faihisitōlia ʻiloa naʻe teʻeki ai kau ki he Siasí, ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeku taʻe tali e tui ʻoku nau maʻú ke pehē ai ʻoku ou tālafili ki heʻenau faʻa tokoni mateaki mo kāfakafá. Tautautefito ki honau kakai fefiné. ʻOku fakaofo honau kakai fefiné.”15

Nofoʻifonuá: “Mateuteu Maʻu pē … ke Fai e Ngaahi Ngāue ʻo e ʻOfá mo e Manavaʻofá”

ʻI he taimi ne tūʻuta ai ki he Teleʻa Ano Māsimá e ʻuluaki kau fononga paioniá, ne nau tō ha ngoue mo langa ha ʻū fale ke nau siʻi moʻui ai. Ne nau hoko atu leva ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé. Naʻe naʻinaʻi ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki he Kāingalotú ke nau tokoniʻi ʻa kinautolu naʻe masiva fakalaumālie mo fakatuʻasinó. Naʻe hangē ʻene naʻinaʻí ko e ekinaki ʻa ʻAmuleki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he kau Sōlami masivá: “Kapau te mou tekeʻi ʻa e masivá mo e telefuá, ʻo ʻikai ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá pea foaki mei hoʻomou koloá, ʻo kapau ʻoku mou maʻu, kiate kinautolu ʻoku masivá—ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kapau ʻoku ʻikai te mou fai ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻá ni, vakai ʻoku iku taʻeʻaonga ʻa hoʻomou lotú pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate kimoutolu, pea ʻoku mou hangē ko e kau mālualoi ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e tuí.”16

Naʻe hanga ʻe Sisitā ʻEmeline B. Uele, ʻa ia ne hoko kimui ko e palesiteni lahi hono nima ʻo e Fineʻofá, ʻo fakamatalaʻi e ngaahi lelei mo e tokoni ne fai ʻe he kakai fefiné: “ʻI he taimi ne mavahe ai e Kāingalotú mei Nāvū ʻi heʻenau fonongá, naʻe fie maʻu ke ʻoua naʻa toe fakahoko e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá, ka naʻe ʻikai pē ngalo ʻi he kau fafiné ʻa e kautahá pe ko e ngaahi talaʻofa ne fakahoko ʻe Palesiteni Siosefa Sāmita kiate kinautolú, ka naʻe hokohoko atu ʻenau ngāue ʻofá ʻi ha faʻahinga feituʻu pe faʻahinga taimi pē naʻe faingamālie aí: ne nau mateuteu maʻu pē ʻi he nima fietokoni mo e ongoʻi loto ʻofa ke fakahoko ha ngaahi ngāue ʻo e ʻofá mo e manavaʻofá pea naʻe tokolahi ha kakai ne nau fie maʻu e faʻahinga tōʻonga ʻofa ko iá he ko e ngaahi ʻaho ia ʻo e ngāue mālohí mo e mamahí, hongé mo e faingataʻá.”17

ʻI he 1854, naʻe ongoʻi ʻe Matila Tatilī e ngaahi fie maʻu vivili ʻa e kau ʻInitia ʻAmeliká. Naʻá ne ʻuluaki ngāue ʻiate ia pē peá ne fai ia kimui ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí, ʻo ne fokotuʻu e kau fafiné ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻene pīsopé ke nau ngaohi ha vala maʻá e kakai fefine mo e fānau ʻInitiá ni. Naʻe faʻufaʻu foki mo ha ngaahi kulupu tatau pē ʻi he ngaahi nofoʻanga kehé, ʻo muimui ai e kakai fefine Siasí ki he ngaahi ongoʻi ʻofa ʻa honau lotó pea nau ngāue ʻofa ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi ne nau feohí.

Naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e sīpingá ni ʻi he fakaʻau ke tokolahi ange e Kāingalotu Siasi ne tūʻuta ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻe ui ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha kakai ke nau nofoʻi e feituʻu mamaʻo taha ʻo e konga fonuá, ʻo aʻu ai e nofó ki he ngaahi feituʻu fakatokelau mo fakatonga ʻo Sōleki Sití. Naʻe manatuʻi ʻe he kau fafiné ʻa e tukufakaholo mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fakavaʻeʻaki e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefine ʻo Nāvuú, pea naʻe lahi ha ngaahi kulupu naʻe fokotuʻu ʻi he ngaahi nofoʻanga ko iá ke nau tokoniʻi e niʻihi kehé mo fakafiemālieʻi ʻa e masivá.

Hangē ko ʻení, naʻe tataki ʻe Lusi Misevi Sāmita ha kau fafine Siasi ʻi Polovo ʻi ʻIutā. Naʻá ne tali mo e kau fafiné ha ngaahi ui ke tokoni ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ne tūʻuta atu ki ʻIutaá. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1856, naʻe fakahā ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi naʻe ʻi ai ha kau paionia mo haʻanau ngaahi saliote toho-tangata ne nau siʻi faingataʻaʻia ʻi ha maile ʻe laungeau mei honau feituʻú. Naʻá ne pehē: “he ʻikai lava ʻe he tui ʻoku mou maʻú mo hoʻomou tui fakalotú pea mo hoʻomou malanga fakalotú ʻo fakahaofi hamou foʻi laumālie ʻe taha ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá, kapau he ʻikai ke mou fai ki he tefitoʻi moʻoni pē ko ia ʻoku ou lolotonga akoʻi atú. Mou ō atu ʻo ʻomi ʻa e kakai ʻi he fonua tokaleleí, pea mou tokanga makehe ki he ngaahi meʻa ʻoku tau ui ko e fatongia fakatuʻasino pe fakataimí, telia naʻa taʻeʻaonga hoʻomou tuí.” 18

Naʻe tohi ʻe Sisitā Sāmita ʻi hono tohi hisitōliá ʻo pehē hili e naʻinaʻi ʻa Palesiteni ʻIongí, naʻe ngāue leva e kakai ne ʻi aí ke fai ha tokoni ki honau kāingá. Naʻe “vete ʻe he houʻeiki fafiné honau ʻū pivá [ko ha ʻū piva lalahi ne tui loto he ko e ākenga ia ʻo e kuongá pea naʻe māfana foki], sitōkení mo e meʻa kotoa pē naʻe lava ke nau foakí, ʻi heni he loto Tāpanekalé, pea faʻo [ia] ki he ʻū salioté ke ʻoatu ki he Kāingalotu ʻi he ʻotu moʻungá.”

Ne nau hoko atu ʻo tānaki ha nāunau mohenga mo e vala maʻá e Kāingalotu ʻe tūʻuta ange ʻoku siʻi ha koloa te nau kei maʻu ʻi heʻenau fanga kiʻi saliote ne nau toho laló. Naʻe tohi ʻa Sisitā Sāmita ʻo pehē: “Ne mau fai e meʻa kotoa pē naʻa mau lavá pea tokoni ki ai e kau tangata mo fafine leleí, ke fakafiemālieʻi ʻa e kau faingataʻaʻiá ʻi heʻenau omi mo e ʻū saliote ne toho lalo peé he konga kimui ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú. … Koeʻuhí naʻe nounou fakapaʻanga ʻemau kautahá ko ia ne ʻikai lahi ha meʻa te mau lava ʻo fai, ka naʻe ʻikai mei lava ʻe he kau pīsope ʻe toko faá ʻo fua e nāunau mohenga mo e vala ne mau tānaki he fuofua taimi ne mau fakataha aí. Naʻe ʻikai tuku ʻemau tokoní kae ʻoua kuo fiemālie e tokotaha kotoa pē.” Naʻe pehē ʻe Sisitā Sāmita ʻi he taimi naʻe tūʻuta ange ai e kau fononga toho saliote ko ʻení, naʻe fonu ha fale he loto koló ʻi he “nāunau ke tokoniʻi ʻaki kinautolú.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Te u pehē, kuo teʻeki ai ha taimi te u ongoʻi fiemālie mo fiefia ange ai ʻi ha faʻahinga ngāue kuó u fai ʻi heʻeku moʻuí pea ko e faʻahinga ongo ia naʻe maʻu ʻe he taha kotoa. Ko e meʻa pē naʻe fie maʻu ke u faí ko haʻaku hū ki ha falekoloa ʻo fakahā ai ʻeku fie maʻú; kapau ko ha tupenu, naʻe fua taʻetotongi mai ia. Ne [mau] aʻa atu he sinoú kae ʻoua kuo viku homau valá ʻo aʻu ki homau tuí, ke tānaki e meʻa ne fie maʻú.”19

“Ko e hā e Meʻa hono Hoko ke Fai ʻe he Ngaahi Nima Fietokoní?”

Naʻe fakafōtunga ʻe he kau Fineʻofa ko ʻení ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa ia ko e “ ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí”20 ʻi heʻenau foaki honau valá mo tuitui ha ʻū kafu vavae ke fakahaofi ha Kāingalotu mokosia mo fiekaia ne teʻeki ai ke nau fetaulaki kimuʻa. Naʻa nau maʻu ha fiefia lahi ʻi he ngāue tokoni ko ʻení. Hili ʻenau fai e meʻa kotoa pē ne nau lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻaki e kau paionia toho salioté, ne hoko atu leva ʻenau tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻe hanga ʻe he ngaahi lea ʻa Lusi Misevi Sāmitá ʻo fakahaaʻi mai e ongo honau lotó: “Ko e hā e meʻa hoko ke fai ʻe he ngaahi nima fietokoní?”21 ʻOku fakafōtunga mai ʻe he fehuʻi ko ʻení ʻa e ngaahi lelei ʻo e kau Fineʻofá—he ʻaho ko iá mo e taimí ni.

Vahe 3

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:13.

  2. ʻAlamā 27:27.

  3. Brigham Young, ʻi he History of the Church, 7:567.

  4. Sarah DeArmon Pea Rich, “Autobiography, 1885–93,” Church History Library, 66; toe fakaleleiʻi ʻa e sipelá, fakaʻilonga leá mo e mataʻitohi lahí; lea ʻaki ʻe Richard G. Scott, ʻi he Conference Report, Apr. 2009, 42; pe Ensign, May 2009, 44–45.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:4

  6. ʻI he Charles Lanman, A Summer in the Wilderness (1847), 32.

  7. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:1, 8

  8. Presendia Lathrop Kimball, “A Venerable Woman,” Woman’s Exponent, June 1, 1883, 2.

  9. Drusilla Dorris Hendricks, “Historical Sketch of James Hendricks and Drusilla Dorris Hendricks,” in Henry Hendricks Genealogy, comp. Marguerite Allen (1963), 28.

  10. Vakai, Jill Mulvay Derr, Janath Russell Cannon, and Maureen Ursenbach Beecher, Women of Covenant: The Story of Relief Society (1992), 67.

  11. Tohinoa ʻa Eliza Partridge Lyman, July 14–Dec. 12, 1846, Church History Library, 32–35.

  12. Tohinoa ʻa Eliza Partridge Lyman, 38.

  13. Hisitōlia ʻo Bathsheba W. Smith, typescript, Church History Library, 13; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá, sipelá mo e mataʻitohi lahí.

  14. Helen Mar Whitney, “Scenes and Incidents at Winter Quarters,” Woman’s Exponent, Dec. 1, 1885, 98.

  15. Wallace Stegner, The Gathering of Zion: The Story of the Mormon Trail (1981), 13.

  16. ʻAlamā 34:28.

  17. Emmeline B. Wells, “After the Days of Nauvoo,” ʻi he Record of the Relief Society from First Organization to Conference, Apr. 5, 1892, Book II, Church History Library, 234–35; toe fakaleleiʻi ʻa e sipelá mo e mataʻitohi lahí.

  18. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, Oct. 15, 1856, 252.

  19. Lucy Meserve Smith, “Historical Sketches of My Great Grandfathers,” manuscript, Special Collections, Marriott Library, University of Utah, 53–54; toe fakaleleiʻi ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí mo e fakaʻilonga leá.

  20. Molonai 7:47

  21. Lucy Meserve Smith, “Historical Sketches of My Great Grandfathers,” 54.

Naʻe laka hake he Kāingalotu ʻe toko 5,000 ne nau maʻu honau ngaahi tāpuaki fakatemipalé ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí kimuʻa pea toki kamata ʻenau fononga ki he Teleʻa Ano Māsimá.

ʻI he fononga ʻa e Kāingalotú ki he Teleʻa Ano Māsimá, naʻe fetokoniʻaki e kau fafiné ke tokangaʻi honau fāmilí.

Naʻe tokolahi ha kau fafine Siasi ne nau fāʻeleʻi ha fānau lolotonga ʻenau fononga ki he Teleʻa Ano Māsimá.

Naʻe “mateuteu maʻu pē ʻa e kau fafiné ia mo e nima fietokoní pea mo e ongoʻi manavaʻofa ke fakahoko ha ngaahi ngāue ʻofá” (ʻEmeline B. Uele).

ʻI he 1856, naʻe tānaki ai ʻe he kau Fineʻofá ha ngaahi kafu vavae maʻá e kau paionia toho saliote ne faingataʻaʻiá.

Naʻe hokohoko atu pē ʻa e fetokoniʻakí mo e fepoupouʻaki ʻa e kau Fineʻofá hili ʻenau tūʻuta ki he Teleʻa Ano Māsimá.