Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 6: Ko ha Feohi Fakatokoua ʻi he Funga ʻo e Māmaní


Vahe 6

Ko ha Feohi Fakatokoua ʻi he Funga ʻo e Māmaní

ʻI he taimi naʻe fakataha ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau Fineʻofá ʻi Nāvuú, naʻá ne akoʻi ange ʻoku ʻikai ngata pē heʻenau fai ha tokoni fakatuʻasinó, ka ke nau fakamālohia fakalaumālie foki e kakaí (vakai ki he vahe 2). ʻI he hoko e faleʻi ko ʻení ko e fakavaʻé, ʻoku maʻu ai ʻe he kau Fineʻofá ha ʻofa mo ha malu mei he ngaahi matangi ʻo e moʻuí ʻi heʻenau ngāue fakatahá. Kuo nau fevahevaheʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo kinautolu ʻoku nau feohí. Kuo hoko e Fineʻofá ko ha ungaʻanga mei he māmaní—ko ha hūfangaʻanga—pea mo e fakamaʻunga ʻanga ʻo e māmá ki he māmaní—ko ha feituʻu ʻo e tākiekina.

ʻI ha fakataha Fineʻofa ʻi ʻOkiteni ʻi ʻIutā, naʻe fakamālō loto houngaʻia ai ʻa Sisitā ʻIlisa R. Sinou ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá, ki he ngaahi ngāue ne fai ʻe he kau fafiné ke nau fefakamālohiaʻaki fakatuʻasino mo fakalaumālie aí. Naʻá ne talaange neongo ʻoku ʻikai tauhi ʻe he Siasí ia ha lekooti ʻo e tokoni kotoa pē ʻoku nau fai ki he kau faingataʻaʻiá, ka ʻoku tauhi ʻe he ʻEikí ha lekooti haohaoa ʻo ʻenau ngāue fakahaofi moʻui ʻoku faí:

“ʻOku ou ʻiloʻi lelei pē ʻoku lahi ha ngaahi tokoni he ʻikai teitei ʻasi ia he ngaahi tohi [lekōtí]. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Sāmita naʻe fokotuʻu e kautahá ni ke fakamoʻui e ngaahi laumālié. Ko e hā ha meʻa kuo fai ʻe he kau fafiné ke fakafoki mai ai ʻa kinautolu kuo heé?—ke fakamāfanaʻi e loto ʻo kinautolu kuo momoko ʻi he ongoongoleleí?—ʻOku ʻi ai ha tohi ʻe taha ʻoku tauhi ai hoʻomou tuí, angaleleí, ngaahi ngāue leleí mo hoʻomou ngaahi leá. ʻOku tauhi mo ha lekooti kehe. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe mole.”1

ʻOku tauhi ha lekooti fakalangi ʻo e ngāue ʻa e kau Fineʻofá ʻi heʻenau tokoniʻi ʻa kinautolu kuo fakaʻau ʻo momoko ʻenau tuí mo fie maʻu ha tui, angaʻofa, angalelei mo ha ngaahi lea ʻoku leleí.

Feohi Fakatokoua he Funga ʻo e Māmaní

Naʻe kei hokohoko atu pē e tupulaki e ngāue ʻa e Fineʻofá, ʻi he kongaloto ʻo e ngaahi taʻu 1900, ʻi he kei faingataʻaʻia e māmaní mei he ngaahi haʻahaʻa ʻo e taú mo e fakatamaki fakaenatulá. Naʻe kei tauhi pau ai pē ʻa e Fineʻofá ki he ngaahi taumuʻa ʻo e kautahá—ki hono fakatupulaki ʻo e tuí mo e angatonu fakatāutahá, fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí mo e ʻapí, pea fekumi mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá—ʻi heʻenau hoko ko ha hūfangaʻanga ki he kakai fefine Siasí pea mo ha tākiekina ki he leleí. ʻI he 1947 naʻe akoʻi mai ai ʻe he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá (Sisitā Pele S. Sipāfooti, Meleane Saapa pea mo Ketuluti Kaafi) ʻo pehē, “Ko ʻetau ngāué ko ha misiona faifakamoʻui ʻoku fie maʻu ki ai ha loto ʻoku lahi angé, ha nima ʻoku angaʻofa angé pea mo ha loto ʻoku pau angé.”2

ʻI he taimi ko iá, naʻe fokotuʻu ai ʻe ha ngaahi puleʻanga ʻe niʻihi ha ngaahi fakangatangata fakapolitikale mo ha ngaahi ʻā-vahevahe fakatuʻasino. Naʻe ʻiloa e ngaahi fakangatangata mo e ngaahi ʻā vahevahe ko ʻení ko e Puipui Ukameá pea mo e Holisi Pealiní, pea naʻe fakataumuʻa ia ke taʻotaʻofi ʻaki ha kakai mo fakamavaheʻi ai ha niʻihi. Ka naʻe langa ʻe he Fineʻofá ia ha ngaahi holisi hūfangaʻanga fakalaumālie ke maluʻi mo fakakau mai ki ai e taha kotoa. Ne nau fakataha mai ʻi he feohiʻanga fakatokoua he funga ʻo e māmaní pea nau fakaafeʻi e niʻihi kehé ke kau mai ki ai.

ʻOku aʻu pē ki he ngaahi fonua ne hanga ʻe he ngaahi tui fakapolitikalé mo e ngaahi laó ʻo taʻofi ʻenau kau tauʻatāina atu ki he ngaahi meʻa fakalotú, ne kei ongoʻi pē ai ʻe he Fineʻofá ia ʻenau fetuʻutaki mo honau ngaahi tokoua he funga ʻo e māmaní. Naʻa nau tauhi angatonu fakalongolongo pē ki heʻenau fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea mo e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá.

ʻI he 1980, Naʻe ʻaʻahi ai ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo hono uaifi ko Taná, ki he houalotu ʻa e Fineʻofá ʻi Sekisolōvākia (ui he taimí ni ko e Lepupelika Sekí mo Silōvākiá). Naʻá ne manatu ki ai ʻo pehē:

“Naʻe ʻikai faingofua hono maʻu ha visa, pea naʻa mau fuʻu fakaʻehiʻehi ʻaupito ke ʻoua naʻa ai ha meʻa ʻe kau kovi ki ha taha pe fakafaingataʻaʻiaʻi ha taha ʻi hotau kaingalotú, he kuo laulaui toʻu tangata ʻa ʻenau feinga ke tauhi maʻu ʻenau tui he lolotonga ʻo e taimi fakaehaua ko ʻení.

“Ko e fakataha ʻoku ou manatuʻi lelei tahá naʻe fai ia ʻi ha loki ʻi ʻolunga. Naʻe toho ʻa e puipuí. Pea ne aʻu pē ki he poʻulí, naʻe tō tahataha mai pē ʻa e kau maʻu fakatahá ʻo nau fou mei ha ngaahi tafaʻaki kehekehe, koeʻuhí ke ʻoua naʻa fakatokangaʻi kinautolu.

“Naʻe kau ki ai ha kau fafine ʻe 12. Naʻa mau hivaʻi e ngaahi hiva ʻo Saioné mei ha ngaahi tohi himi—ʻa ia ko e leá pē ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ha nota—pea naʻe pulusi ia ʻi he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí. Naʻe fai ʻa e lēsoni moʻui fakalaumālie mei ha ngaahi peesi ʻo ha tohi lēsoni naʻe ngaohi pē. …

“Naʻá ku fakahā ki he kau fafiné ni ʻoku nau kau ki he kautaha tokolahi taha, mo e kautaha mahuʻinga taha ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he māmaní. Naʻá ku ngāue ʻaki e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi naʻá ne fokotuʻu ai mo e Kau Taki ʻo e Fineʻofá. …

“Naʻe ʻi ai ʻa e Laumālié. Pea ne tangi ʻa loʻimata e fefine fakaʻofoʻofa ko ia naʻá ne tataki ʻa e fakatahá.

“Naʻá ku fakahā ange kiate kinautolu ʻi heʻema teu fokí, kuo vahe kiate au ke u lea ʻi ha konifelenisi ʻa e Fineʻofá; ʻe lava nai ke u fakahoko ange haʻanau pōpoaki? Naʻe ʻi ai hanau niʻihi naʻa nau hiki mai ha ngaahi meʻa; ʻo nau taki taha fakahā honau lotó, pea ne fai ia ʻi he laumālie ʻo e fie foaki—ʻo ʻikai ko ha kole ha faʻahinga meʻa. He ʻikai ngalo ʻiate au ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe ha fefine ʻe taha: ‘ʻOku ʻoatu mei he kihiʻi falukunga kakai fefiné ni haʻanau ʻofa mo haʻanau fakaʻānaua ki he houʻeiki fafine kotoa pē fakataha mo ha kole tāumaʻu ke tokoni mai ʻa e ʻEikí ke mau laka ki muʻa.’

“Naʻe hanga ʻe he fakalea ko ia kiʻi falukunga kakai fefiné, ʻo ueʻi hoku lotó. ʻOku ou sio loto atu ki haʻanau tuʻu ko ha falukunga kakai fefine ʻoku tokolahi ange ʻi he lokí ni pea ʻokú ne takaiʻi ʻa māmani.”3

ʻI he manatu ʻa Palesiteni Peeka ki he fakataha ko iá, naʻá ne pehē leva, “Ne u kiʻi tuʻu hifo ʻi he siakale ko iá ʻo ongoʻi e mālohi e tui mo e lototoʻa mo e ʻofa ne fetāfeaki mei he ngaahi tafaʻakí.”4

ʻOku fakatahaʻi e faʻahinga tui, lototoʻa mo e ʻofa ko iá ke ne faʻu e tukufakaholo ʻo e kau Fineʻofá ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻe hanga ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo poupouʻi e houʻeiki fafine ʻi he Fineʻofá ke nau vahevahe atu e tukufakaholo ko ʻení. Naʻá ne pehē, “ʻOkú ke ʻoatu e tukufakaholo ko ʻení ʻi hoʻo tokoni ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻi honau lotó. Te nau lava leva ʻo ʻoatu ia ki he niʻihi kehé. ʻOku hiki faka mataʻitohi mo fakamataʻifika e hisitōlia ʻo e Fineʻofá, ka ʻoku tukuʻau hifo hono tukufakaholó mei he loto ki he loto.”5 ʻOku hoko ʻeni ʻi he feohiʻanga fakatokoua ʻo e Fineʻofá.

Ko ha Feituʻu ʻo e Hūfangaʻanga

Talu mei he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Fineʻofá mo hono foaki ʻe he kau fafiné ha hūfangaʻanga—ha feituʻu ʻo e moʻuiʻanga, ʻofa, angalelei, tokangaekina mo e ongoʻi ʻokú te kau ki ai. Naʻe maʻu ʻe he kau fafine ʻi Nāvuú ha hūfangaʻanga ʻi he Fineʻofá ʻi heʻenau fefalalaʻaki ʻi heʻenau tuí, ngaahi taukeí pea nau feʻinasiʻaki ʻi he meʻakaí mo e valá. Naʻe hokohoko atu ʻenau fai ʻení ʻi heʻenau kolosi he ngaahi konga fonua tokaleleí pea ʻi haʻanau fokotuʻu kinautolu ʻi he Vahefonua ʻIutaá. ʻI he tupulaki ko ia ʻa e Siasí he funga ʻo e māmaní he taimi ní, ʻoku kei hokohoko atu ai pē mo e maʻu hūfangaʻanga ʻa e kau fafiné ia ʻi he Fineʻofá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “ʻE hoko e feohiʻanga fakatokoua maʻongoʻongá ni ko ha maluʻi kiate koe mo ho fāmilí. ʻE hangē ʻa e Fineʻofá ko ha hūfangaʻangá—ko ha feituʻu ʻo e maluʻanga mo e ungaʻanga—ko e haoʻanga ʻo e kuonga muʻá. Te ke hao ʻi ai. Te ne ʻākilotoa e fefine takitaha ʻo hangē ha holisi malú.”6

ʻI he 1999, naʻe hiki ai ʻa Popi Senipeeki ko ha uaifi mo ha faʻē kei talavou, mo hono fāmilí mei he ʻIunaiteti Siteití ki Taiuani. Neongo naʻe fakataumuʻa ke ne ʻi ai pē ʻi he māhina ʻe ono lolotonga ia haʻane faiako mo hono husepānití ʻi ha kalasi lea faka-Pilitānia, ka naʻe ʻākilotoa ia ʻe hono ngaahi tokoua Taiuaní ʻi he ʻātakai malu ʻo e Fineʻofá.

Naʻe hāsino moʻoni e maluʻi ko ʻení he taimi naʻe luluʻi ai e fonuá ʻe ha mofuike fakalilifu pea naʻe mei tō hono uhouhongá ʻo ofi ʻi he ʻapi ʻo e ongomātuʻa Senipēkí. Naʻe holo e ʻū fale he ongo tafaʻaki ʻo e ʻapiako ne na nofo aí. Ne ʻikai lava ha ngaahi houa siʻi mei he ʻuluaki lulu ʻa e mofuiké, kuo aʻu atu e palesiteni Fineʻofá ʻa Sisitā Senipēki ki he fāmilí ʻo hangē ha ʻāngelo ʻo e ʻaloʻofá ke vakaiʻi ʻenau ngaahi fie maʻú mo tokoni kiate kinautolu. Koeʻuhí ko e lahi e ngaahi hala mo e ʻū fale kuo maumau pea mo e ʻū laine telefoni kuo motumotu ki laló, naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he palesiteni tokanga ko ʻení e founga fetuʻutaki pē naʻá ne ala maʻu. Naʻá ne heka heʻene pasikalá ʻo hūhū atu he ʻū fale holó kaeʻoua kuo aʻu ki he kau fafine tokolahi ʻi he uōtí.

ʻI he uhouhonga ʻo e fakatamaki fakatuʻasinó ni, naʻe malu pē ʻa e Sisitā Senipeeki ia ʻi he maluʻanga ʻo e Fineʻofá. Naʻe tokangaekina ʻe heʻene palesiteni Fineʻofá ʻa e malu mo e ngaahi fie maʻu ʻa e fefine takitaha ʻi hono uōtí.

Hangē ko Sisitā Senipēkí, ʻoku tokolahi ha Kāingalotu he funga ʻo e māmaní te nau lava ʻo fakamoʻoniʻi e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Pēká: “Meʻa fakafiemālie moʻoni ke ʻiloʻi neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻe ʻalu ki ai [ha fāmili], ʻoku ʻi ai pē ha fāmili Siasi te ne talitali kinautolu. Mei he ʻaho ʻo ʻenau tūʻuta ki aí, ʻe kau atu e tangatá ki ha kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kae kau atu e fefine ki he Fineʻofá.”7

Ko ha Feituʻu ʻo e Ivi Tākiekina

Naʻe uiuiʻi ʻa Sisitā Pele S. Sipāfooti ko e palesiteni lahi hono hiva ʻo e Fineʻofá ʻi ʻEpeleli 1945, pea naʻe vaheʻi ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ko e Palesiteni hono valu ʻo e Siasí ʻi ha meimei uike nai ʻe ono mei ai. Naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa Sisitā Sipāfooti mo e houʻeiki fafine kotoa ʻo e Fineʻofá ke nau fai ha tokoni fakatuʻasino ki he kakai ʻoku siʻi kei faingataʻaʻia mei he ngaahi haʻahaʻa ʻo e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Naʻá ne kole ange foki ke nau ʻai ke ongoʻi ʻe he kau fafine kotoa ʻo e māmaní ʻa honau ivi tākiekiná. Naʻá ne pehē, “ʻI hono fakaava ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e matapā ki hono fakatauʻatāinaʻi ʻo e kakai fefiné naʻá ne fakaava mai ia ki he māmaní kotoa.”8

Ko e Fale ʻo e Fineʻofá, Ko ha Senitā ʻo e Ivi Tākiekiná

ʻI ʻOkatopa 1945, naʻe fanongonongo ai e ngaahi palani ke fokotuʻu ha fale moʻó e Fineʻofá.9 ʻI ʻOkatopa 1947, naʻe tali ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha palani ne fakahū atu ʻe Sisitā Pele S. Sipāfooti: ke foaki ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Fineʻofá, ʻa ia ne nau toko 100,000 he taimi ko iá, ha paʻanga ʻe nima ki he ngāué. Naʻe ʻoatu ʻe he kakai fefine kotoa mei he funga ʻo e māmaní ʻenau tokoní. Naʻe ʻoatu ʻe he niʻihi ha ngaahi ngāue fakameaʻa mei honau fonua tupuʻangá ke teuteuʻi ʻaki ʻa loto. Naʻe hanga ʻe he kau fafiné ʻo tānaki ha $554,016 he taʻu pē ʻe taha.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Sipāfooti: “ʻOku fakafofongaʻi ʻe he lavameʻá ni ha paʻanga lahi fau, ka ʻoku ʻikai ko e paʻangá pē. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻokú ne fakafofongaʻi—ʻa hono mahuʻinga ʻo e moʻui taau ki he taupotu tahá—ʻa hono fakahoungaʻi ʻo e tuʻunga langilangi kuo foaki ki he kakai fefiné ʻi he palani ʻo e ongoongoleleí; ʻa e fakamoʻoni ki he faka-ʻOtua ʻo e ngāue ʻa e kautahá; pea mo ha loto fakafetaʻi ko e faingamālie kuo foaki ki he kakai fefine ʻo e Siasí ke nau fai ha tokoní … ; ʻa hono mateakiʻi ʻo e kau takí; pea mo e moʻui līʻoa taʻesiokita ki ha ngāue maʻongoʻonga. Ko hano fakahaaʻi ia ʻo e tuʻunga maʻongoʻonga kuo fatu ʻaki e lotoʻi kautahá.”10

Naʻe tuʻu e falé ʻi he feituʻu fakatokelau-hahake ʻo e Temipale Sōlekí pea naʻe fakatapui ia ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopa 1956. ʻI he lotu fakatapuí naʻe lea ai ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ko e Palesiteni hono hiva ʻo Siasí ʻo kau ki ha ngaahi ivi tākiekina fakamāmanilahi ʻe fai mei he falé: “Kuo fokotuʻu ʻe he Fineʻofa ʻa e ʻapi fakaʻofoʻofá ni pea tokoni ki ai e kāingalotu ʻo e Siasí ke toe lelei ange ai ʻenau tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá ʻa kinautolu ʻi he Siasí pea ʻi he Māmaní.”11

Talu mei he 1984 mo e tuʻu ʻi he falé ʻa e ngaahi ʻōfisi ʻo e kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí pea mo e kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí.

Ivi Tākiekina ʻi he Lotolotonga ʻo Kinautolu ʻo e Ngaahi Tui Kehé

Naʻe ako ʻe Sisitā Sipāfooti ha lēsoni maʻongoʻonga meia Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻo fekauʻaki mo hono vahevahe atu e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e Siasí ki he kakai fefine ʻo e māmaní. Hili pē ʻa hono fokotuʻu ia ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, naʻá ne “maʻu ha tohi mei he Kōsilio Fakafonua ʻo e Kakai Fefiné ʻo fanongonongo mai ai ʻenau fakataha fakataʻu ke fai ʻi Niu ʻIoke Sití.

“Ne ʻosi ʻalu foki ʻa Sisitā Sipāfooti ia ki ha ngaahi fakataha pehē kimuʻa pea tupu mei he meʻa kuó ne aʻusiá, naʻá ne fakakaukauʻi lelei ai mo hono ongo tokoní ʻa e fakaafe ko ʻení ʻi ha ngaahi uike siʻi.

“Naʻa nau pehē leva ki he Palesiteni ʻo e Siasí ke fakangata ʻe he Fineʻofá ʻenau mēmipa ʻi he ngaahi kosilio ko iá. Naʻa nau teuteuʻi ha fakamatala ʻo ʻenau fokotuʻú pea nau ʻoatu ai ʻenau ngaahi ʻuhinga ki hono fai iá.

“Naʻe tete hono nimá peá ne ongo taʻepau ʻi heʻene hilifaki e laʻipepá he tesi ʻo Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá, mo ne pehē ange, ‘ʻOku fakaʻamu e Kau Palesitenisī ʻo e Fineʻofá ke fokotuʻu atu ke fakangata ʻe he Poate Lahí ʻenau mēmipa ʻi he Kosilio Fakafonuá pea mo e Kosilio Fakavahaʻa-puleʻanga ʻa e Kakai Fefiné, ʻi he ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻoatu he laʻipepá ni.’

“Naʻe lau fakalelei ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e laʻipepá. Naʻá ne fehuʻi ange pe kuo laka hake koā he taʻu ʻe nimangofulu tupú ʻenau mēmipa aí?

“Naʻe fakamatala ange ʻa Sisitā Sipāfooti ki he fuʻu mamafa ʻa e ʻalu ki Niu ʻIoké, lahi e taimi ʻoku fakamoleki aí peá ne fakamatalaʻi foki mo hono faʻa fakamaaʻi kinautolu aí. Naʻá ne fokotuʻu ange ke ʻoua te nau toe kau ki ai he ʻʻoku ʻikai maʻu ha meʻa mei he ngaahi kosilio ko ʻení.’

“Naʻe tangutu atu e palōfita toulekeleka mo potó ni ʻo falala ki hono seá peá ne hanga hake he fofonga puputuʻu. Naʻá ne fehuʻi ange, ʻʻOku ʻikai ke toe fie kau ki ai he ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe maʻu mei ai?’

Naʻe tali ange ʻe he fefiné, “‘Ko homau lotó ia.’

Naʻe fehuʻi ange ʻe he tangataʻeikí, “‘Tala mai angé, ko e hā hoʻomou meʻa ʻoku ʻoatu ki aí?

Naʻá ne hoko atu ʻo pehēange, “‘E Sisitā Sipāfooti, ʻoku mou fakaʻohovaleʻi au. ʻOku mou fakakaukau maʻu pē nai ki he meʻa te mou maʻú? ʻOku ʻikai ke mou fakakaukau kimoutolu ki he meʻa ke mou foakí?’

“Naʻá ne fakafoki ange ʻa e laʻipepá kiate iá pea mafao atu hono nimá ke na lulululu mo ne pehē ange ʻʻE kei hokohoko atu pē hoʻomou mēmipa he ongo kosilio ko ʻení pea ʻai ke nau ongoʻi homou ivi tākiekiná.’”12

Naʻá ne ʻai ke ongoʻi hono ivi tākiekiná. Naʻá ne kau atu ki he Kosilio Fakafonua maʻá e Kakai Fefiné pea mo e Kosilio Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kakai Fefiné pea naʻá ne fua ha ngaahi lakanga fakatakimuʻa ʻi he ongo kautaha ko iá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne taukaveʻi mālohi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi taumuʻa ʻa e Fineʻofá.

Ko e taimi kotoa pē naʻe ʻalu ai ʻa Sisitā Sipāfooti ki he Kosilio Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kakai Fefiné (ICW), naʻe vahe ia ki he fakataha maʻá e “lelei fakasōsialé mo fakaeangamaʻá.” Naʻá ne manatu ki ai ʻo pehē:

Naʻá ne pehē, “Ne u talaange he taimi ʻe taha he ʻikai ke u toe ʻalu ki he [fakataha] ki he lelei fakasōsiale mo e fakaeangamaʻá pea ne u fuʻu maheni lelei foki he taimi ko iá mo e palesiteni ʻo e ICW. … Ne u pehē ange, ʻʻOku ou ʻalu maʻu pē au ki he fakataha ko ʻení, pea ʻoku fakaʻau ke taʻeoli ko ia ʻoku ou fie liliu ki ha meʻa ʻe taha.ʻ Naʻá ne tali mai, ʻSai, ʻoku ʻi ai foki hoʻo totonu ki ai, tuku ke u sio ki ai ʻokú ke fai ia.’

Naʻá ne foki mai leva ʻo pehē mai, ‘He ʻikai lava ke mau tali hoʻo kolé he ʻoku vivili pē hoʻomou kosilio ʻamoutolú ia ke ke nofo ʻi he lelei fakasōsiale mo fakaeangamaʻá. Mahalo pē te ke fie ʻilo ki hono ʻuhingá. ʻOku pehē ʻe he palesiteni hoʻomou kosilio fakafonuá ʻokú ke taukaveʻi maʻu pē ʻa e fakakaukau homou Siasí ki he ongo meʻá ni pea ʻoku nau ʻiloʻi e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e Siasi Māmongá pea ʻoku nau ongoʻi ʻoku malu ange hoʻo kau ki aí.’”13

Naʻe ʻiloʻi ʻe he kakai fefine ʻi he ongo kautahá ni ʻe taukaveʻi ʻe honau kaungāmeʻa ko Pele Sipāfōtí e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Siasí pea naʻa nau fie maʻu e faʻahinga ʻilo mo e mālohi ko iá. ʻI he 1954 naʻe fili ia ke ne taki ʻi hono fakafofongaʻi ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki he Kosilio Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kakai Fefiné naʻe fai ʻi Helesinikī ʻi Finilení. ʻI heʻene taki ha laka fakatē fakalāngilangi he kamataʻanga ʻo e konifelenisí, naʻe toe foki ai ʻene manatú:

“ʻI heʻeku mamata ki he haʻofanga ne kau ki ai ha kakai mei ha ngaahi puleʻanga kehekehé … , ne toe foki ʻeku fakakaukaú ki he ngaahi lea ʻa hotau kau taki paionia [ʻo e Fineʻofá] … ‘ke tau tuʻu ʻo taki ʻa e kakai fefine ʻo e māmaní,’ … ‘taukaveʻi e ngaahi totonu ʻa e kakai fefine ʻo Saioné pea mo e ngaahi totonu ʻa e kakai fefine ʻo e puleʻanga kotoa pē.’ … Naʻá ku ʻiloʻi kuo foaki ki hotau kau paionia ne taki ʻi he kakai fefiné, ha ʻilo fakalangi ki he ikuʻanga ʻo e Fineʻofá. … ʻOku ou tui kuo hokosia e taimi ke ongoʻi ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní ʻa e ivi tākiekina ʻo e Fineʻofá.”14

ʻI he 1987 naʻe naʻinaʻi ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he Fineʻofá ke nau mavahe ā mei he Kosilio Fakafonua ʻa e Kakai Fefiné pea mo e Kosilio Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kakai Fefiné. Kuo taimi ki he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá ke tukutaha honau iví ʻi he kautaha kuo tupulaki vave ʻi he funga ʻo e māmaní, kae ʻikai ʻi he ngaahi ngāue fakapuleʻanga mo fakaemāmani kehé. Ka ʻi he tupulaki ko ia ʻa e Siasí, kuo hokohoko atu ai hono ʻai ʻe he kakai fefine Siasí ke ongoʻi honau ivi tākiekiná ʻi he funga ʻo e māmaní—ʻi honau tukui koló, ngaahi ʻapiakó pea mo e ngaahi kautaha ʻaonga ʻi honau feituʻú. Kuo nau muimui ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Sāmita mo Sisitā Sipāfōtí, ʻo fakakaukauʻi ʻa e tokoni ke nau faí, kae ʻikai ko ia te nau maʻu maí.

Lehilehiʻi mo Akoʻi e Kau Fiefanongó mo e Kau Ului Foʻoú

ʻI he tupulaki fakaemāmani lahi ko ia ʻa e Siasí, kuo hoko ai ʻa e Fineʻofá ko ha feituʻu ke ne tākiekina e kau fiefanongó mo e kau ului foʻoú. Kuo kau he ivi tākiekina ko ʻení ʻa hono foaki ki he kau mēmipa foʻoú ha ngaahi faingamālie ke nau tokoni mo taki. Naʻe fakamatala ʻa Sisitā Silivia H. ʻOloleti ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ʻo fekauʻaki mo ʻene faʻeé ko Hūlita ʻAlavalenisā, naʻe hoko ko ha palesiteni Fineʻofa ʻo ha kiʻi kolo ʻi Seni Salavātoa ʻi ʻEle Salavātoá:

“Naʻe toki papi ului mai ʻeku faʻeé ki he Siasí ʻi he taimi naʻe ui ai ia ke palesiteni Fineʻofa ʻi homau kiʻi kolo ʻi Seni Salavātoá. Naʻá ne talaange ki he palesiteni fakakoló naʻe ʻikai haʻane taukei, taʻe mateuteu pea mo taʻefeʻunga. Naʻá ne ʻi hono taʻu 30 tupú pea naʻe ʻikai fuʻu fēfē ʻene akó pea ko e meʻa pē naʻá ne fai ʻi heʻene moʻuí ko hono tokangaʻi ʻa hono husepānití mo ʻena fānau ʻe toko fitú. Ka naʻe ui pē ia ʻe he palesiteni fakakoló.

ʻĪmisi
Hūlita ʻAlavalenisā

Hūlita ʻAlavalenisā

“Ne u mamata ki he tuʻu ʻeku faʻeé ʻo fua e fatongiá. ʻI heʻene ngāué, naʻá ne ako ai ha ngaahi taukei fakatakimuʻa mo fakatupulaki ha ngaahi meʻafoaki foʻou hangē ko e faiakó, lea ʻi ha kakai tokolahi, palani mo fokotuʻutuʻu ha ngaahi fakataha, ngaahi ʻekitivitī mo ha ngaahi ngāueʻofá. Naʻá ne tākiekina e kau fafine ʻi he kiʻi koló. Naʻá ne ngāue fakataha mo kinautolu peá ne akoʻi kinautolu ke nau fetokoniʻaki. Naʻe ʻofeina mo tokaʻi ia ʻe he kau fafiné. Naʻá ne tokoniʻi ha kau fafine kehe ke nau ʻiloʻi, fakaʻaongaʻi mo fakatupulaki ha ngaahi meʻafoaki mo ha ngaahi talēniti; naʻá ne tokoni ke nau langa ʻa e puleʻangá pea mo ha ngaahi fāmili mālohi mo fakalaumālie. Naʻá ne tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fuakava fakatemipale naʻá ne fakahokó. Naʻá ne fakalelei mo hono ʻEikí ʻi he taimi naʻá ne mālōlō aí.

“Naʻe hanga ʻe ha fefine naʻe hoko ko hano tokoni ʻi he Fineʻofá ʻo fai mai ha tohi kiate au ʻi ha ngaahi taʻu kimui ange, ʻo ne pehē: ‘Ko hoʻo faʻeé pē ʻa e tokotaha naʻá ne akoʻi mai kiate au e founga ke u aʻusia ai e tuʻunga ʻoku ou lolotonga ʻi aí. Ne u ako meiate ia ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e angaleleí, faitotonú pea mo hono fatongia ʻaki hotau ngaahi uiuiʻí. Naʻá ne faleʻi au peá ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate au. ʻOku ou taʻu 80 he taimí ni ka kuó u tauhi faivelenga ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Kuó u ngāue fakafaifekau pea kuo faitāpuekina lahi au ʻe he ʻEikí.’”15

Naʻe tokoni ʻa e palesiteni Fineʻofa mateaki ko ʻení ke fakamālohia e fakamoʻoni ʻa e kau fafine ne ʻosi mēmipa ʻi he koló. Naʻá ne tanumaki foki e tui ʻa e kau fafine naʻe kei fiefanongo ki he Siasí pea pehē kiate kinautolu ne toki papitaiso mo hilifakinimá. Naʻá ne taki e ngaahi ngāue ke hoko ai ʻa e Fineʻofá ko ha feituʻu fakalata mo ha lehilehiʻiʻangá.

Ivi Tākiekina ʻo e Niʻihi Kehé ʻi Hono Vahevahe Atu ʻo e Ongoongoleleí

Ne ʻikai fuoloa mei ha ʻaʻahi ʻa Palesiteni mo Sisitā Peeka ki he kakai fefine tokosiʻi ʻi Sekisolōvākiá, kuo kau atu ki he haʻofanga ko iá ha finemui naʻe fekumi ki ha hūfangaʻanga fakalaumālie, ki ha ʻofa pea mo ha taumuʻa ʻo ʻene moʻuí. Ko hono hingoá ko ʻOlokā Kovalova pea naʻá ne kei ako toketā he taimi ko iá ʻi ha ʻunivēsiti ʻi he kolo ko Pulunó. Naʻe akoʻi ʻe he ʻunivēsití ia ki he fānau akó ʻoku ʻikai ha ʻOtua. Naʻe ongoʻi ʻe ʻOlokā naʻe taumuʻa valea e fānau akó mo e kakai kotoa ne nau feohí. Naʻá ne fiekaia ki ha moʻui fakalaumālie ʻoku loloto angé pea naʻá ne ongoʻi naʻe fiekaia pehē pē hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāakó.

Lolotonga e ako ʻa ʻOlokā he ʻunivēsití naʻá ne fetaulaki ai mo ʻAtakā Vukovuka, ko ha tangata Siasi taʻu 75. Naʻá ne manatu ki ai ʻo ne pehē: “Naʻá ne hā taʻu fitungofulu mā nima kiate au ka naʻe taʻu hongofulu mā valu hono lotó pea fonu ʻi he fiefiá. Naʻe makehe fau ʻeni ʻi Sekisilōvākia lolotonga e taimi fakatuʻatamaki ko iá. … Naʻe ʻikai ngata pē heʻeku vakai naʻe ako leleí ka naʻá ne ʻiloʻi foki e founga ʻo e moʻui fiefiá.” Naʻá ne fehuʻi ki he tangatá mo hono fāmilí ʻo fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí, pea naʻe faifai pē pea nau fakafeʻiloaki ia ki he kāingalotu kehe ʻo e Siasí. Naʻá ne fie ʻilo ʻa e founga ne nau maʻu ai ʻa e fiefiá pea mo e feituʻu ne nau lautohi ʻo ʻilo ai fekauʻaki mo e ʻOtuá. Ne nau ʻoange haʻane Tohi ʻa Molomona pea naʻe kamata ke ne lau fakamātoato ia.

Naʻe ului ʻa ʻOlokā ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí peá ne fili ai ke ne papitaiso. Naʻe pau ke papitaiso ia ʻi he loto vaó he poʻulí ke ʻoua naʻa tohoakiʻi mai ha tokanga ki ha meʻa fakalotu ʻoku fai. Kae pangó naʻe tokolahi e kau toutai ia ne ʻi he loto vaó he pō naʻe papitaiso aí. Kae hili e tatali ʻa ʻOlokā mo hono ngaahi kaungāmeʻá, faifai pea nau fai ha lotu fakamātoato pea naʻe mavahe leva ʻa e kau toutaí.

Naʻe fehuʻi ange ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí naʻe ʻalu ki he papitaiso ʻo ʻOlokaá, “ʻOkú ke ʻiloʻi e ʻuhinga ne tokolahi fau ai e kau toutaí ʻi he veʻe vaí he pōní?” Naʻá ne toe pehē atu pē, “Manatuʻi ʻi he ʻaʻeva ʻa Sīsū he veʻe Tahi Kālelí, naʻá ne folofola kia Saimone Pita mo ʻAnitelū, ʻa ia naʻe fai ʻena kupengá, ʻMuimui ʻiate au pea te u ngaohi ʻa kimoua ko e toutai tangata.’” Naʻe ongoʻi ʻe ʻOlokā “ko ʻene ʻuhingá ʻoku totonu ke u hoko leva ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻo ʻomi e toʻu tupú ki he Siasí.”

Ko e meʻa pē ia naʻe fai ʻe ʻOlokaá. Naʻá ne tākiekina ha kakai tokolahi ne nau fekumi ki he moʻoní mo e fiefiá. Koeʻuhí naʻe ʻikai ngofua ke fai ha malanga fakaului ʻi honau fonuá, ko ia naʻá ne fai ai mo e fāmili Vukovuká ha kalasi naʻe ui ko e “Akoʻanga ʻo e Potó.” Naʻá na akoʻi ai ha ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga fakaeangamaʻa mo totonu ke tokoni ke maʻu ʻe he kakaí ha tuʻunga moʻui fakalaumālie mo ha fiefia ʻi he moʻuí. Naʻe ʻi ai ha tokolahi ʻo ʻenau kau akó ne nau ongoʻi e tākiekina ʻa e Laumālié pea naʻe faʻa maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke fai ha fealēleaʻaki mo ha niʻihi ne na filifili, ʻo kau ki he Tamai Hēvaní pea mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí..16

Kimui ange ʻi he taimi naʻe kei hoko ai ʻa Sisitā Papulā W. Uinitā ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā taha ʻo e Fineʻofá, naʻá ne maʻu ai ha faingamālie ke folau atu ki Sekisilōvākia mo hono husepāniti ko Lisiate W. Uinitaá, ʻa ia naʻe ngāue fakafaifekau ai he ngaahi taʻu lahi kimuʻa angé. ʻI heʻena hū atu ki ha ʻapi ne ʻamanaki fai ai ha fakataha, naʻe fakafetaulaki loto vēkeveke mai kiate kinaua ha finemui ʻo pehē ange, “ʻOku ou talitali lelei kimoua! Ko hoku hingoá ko ʻOlokā pea ko e palesiteni Fineʻofá au.” Naʻe fakatokangaʻi atu ʻe Misa mo Sisitā Uinitā ʻa e malama hono fofongá pea mo hono nofoʻia ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻI he hoko ko ia ʻa ʻOlokā Kovalova ko e palesiteni Fineʻofa ʻo hono kiʻi koló, naʻá ne hoko ai ko ha ivi tākiekina lelei ʻi ha māmani ʻo e fakaaoao fakapolitikalé mo e fakatangaʻi ai e tui fakalotú, ka naʻá ne tokoni ke hoko ko ha hūfangaʻanga ki he kakai ne nau kau ki he Siasí mo nau mēmipa ʻi he Fineʻofá. Naʻá ne tokoni ke fakahaofi ha ngaahi laumālie ʻo ʻomi kinautolu kia Kalaisi.

ʻOku hoko e talanoa fakaului ʻo Sisitā Kovalová mo ʻene ngāue fakafaifekaú, ko hano fakahoko ia ha konga ʻo ha kikite naʻe fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ko e Palesiteni hono hongofulu mā ua ʻo e Siasí: “Ko e lahi taha ʻo e tupulekina ʻoku hoko ki he Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí … ʻe hoko ia ʻo fakatatau mo hono fakahaaʻi atu ʻe he houʻeiki fafine lelei ʻo e Siasí (ʻa ia ʻoku faʻa ʻi ai maʻu pē ha ongoʻi loto fakalaumālie), ʻa ia te nau kau tokolahi mai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ki ha tuʻunga ʻe hāsino atu ai ʻa e anga māʻoniʻoní mo e pōtoʻi leá ʻi he moʻui ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí pea ki ha tuʻunga ʻe mātā ai kinautolu ko ha kakai ʻoku ʻilonga mo makehe —ʻi ha ngaahi founga fiefia—mei he kakai fefine ʻo e māmaní.”17

Tākiekina ʻo e Niʻihi Kehé ʻo Fakafou ʻi he Ngāue Tokoní

ʻI he 1992, naʻe kātoangaʻi ai ʻe he kakai fefine ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e taʻu 150 ʻo e Fineʻofá, ʻaki ʻenau fakahoko ha ngaahi ngāue ʻofa ʻi honau tukui koló. Naʻe fakafou ʻi he ngāué ni, ʻa ia naʻe fokotuʻutuʻu ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau taki māʻolungá pea mo e kau taki fakalotofonua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa hono vahevahe atu ʻe he kau fafiné e ivi ʻo e Fineʻofá ki he funga ʻo e māmaní. Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻIleini L. Siaki, ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā ua ʻo e Fineʻofá he taimi ko iá:

“Ne mau kole ki homau ngaahi ʻiuniti takitaha ke nau vakaiʻi e ngaahi fie maʻu ʻa honau koló pea nau fili ʻa e tokoni fakakolo ʻe fie maʻua tahá. Fakakaukau angé pe ko e hā ʻe fai ʻe he meʻá ni ki he māmaní?

“Naʻe ʻalu ha taha ʻo ʻemau kau palesiteni Fineʻofá ki ha kosilio fakakolo ʻi ha kolo ʻi Kalefōnia ʻo ne pehē ange, ‘Ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku mou ongoʻi ʻoku fie maʻu taha ʻi he koló ni ʻe lava ke mau faí?’ Naʻe pehē ange ʻe he kau tangatá, ‘ʻOkú ke ʻuhingá, ʻe fakahoko ʻe ha kulupu ʻe 20,000 he funga ʻo e māmani ko ʻení ʻa e meʻa tatau pē?’ Naʻá ne tala ange ʻio. Naʻe pehē ange ʻe ha [mēmipa ʻo e kosilió], ‘Te mou liliu e māmaní.’ Pea ʻoku ou tui ne mau liliu ia … ke toe lelei ange. Ko e taha ia e ngaahi meʻa ʻoku mau fāitaha aí. Pea naʻe kehekehe ʻaupito e ngaahi tokoni naʻe faí. … Naʻe hanga ʻe he [kau fafiné] ʻo ngaohi ha ʻū kāpeti fulufulu ʻi ʻAfilika Tonga maʻá e kau toulekeleka he ngaahi ʻapi ne tauhi ai kinautolú. … Naʻa nau tō takatakai ha ʻū matalaʻiʻakau ʻi ha taua ʻi Haʻamoa. Pea ne nau fai ha tokoni lahi ki ha ʻū nofoʻanga ʻo e kau tukuhāusiá pe foaki ha ʻū tohi maʻá e fānaú pe vali e ʻū ʻapi ʻo e ngaahi faʻē teʻeki malí, mo e alā meʻa pehē. Ne mau ongoʻi ʻi he tapa kotoa pē ʻo e māmaní, ko ha meʻa maʻongoʻonga ʻa hono fai e fanga kiʻi tokoni fakakolo ko ʻení, ʻo tatau pē ki he kakai fefiné pea mo e koló.”18

Ivi Tākiekina e Niʻihi Kehé ʻo Fakafou ʻi he Poto he Tohí mo e Laukongá

ʻI hono fokotuʻutuʻu ʻe he kau Fineʻofá e fanga kiʻi ngāue fakakolo ko ʻení, naʻe tokanga taha leva ʻa Sisitā Siaki ia mo hono ongo tokoní ki ha ngāue tokoni fakaemāmani lahi: ko hono tokoniʻi e kau fafiné ke nau poto he laukongá. Naʻá ne pehē, “Naʻa mau ongoʻi naʻe fie maʻu ke lava e kakai fefine he funga ʻo e māmaní ʻo laukonga, pea naʻe tokolahi ha niʻihi ne ʻikai ke nau siʻi lava. Fakakaukau angé ki aí—kapau naʻe ʻikai ke nau poto he laukongá, te nau lava fēfē leva ʻo akoʻi ʻenau fānaú, ʻe lava fēfē ke toe fakalakalaka ange honau ngaahi tūkungá, ʻe lava fēfē leva ke nau ako ki he ongoongoleleí? Ko ia ne mau fakakaukau he ʻikai ha meʻa ʻe toe ʻaonga ange kiate kinautolu ka ko hono teke e feinga ke poto ʻi he tohí mo e laukongá. … Ka naʻa mau toe taumuʻa ʻaki pē foki ʻa hono paotoloaki e akó ʻi he toenga e moʻui ʻa e fefine kotoa pē.”19

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

Tōmasi S. Monisoni

Naʻe tuʻo taha ha fetaulaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni hono hongofulu mā ono ʻo e Siasí, pea mo ha fefine ʻi Monilou ʻi Luisianá naʻe tokoniʻi ʻe he ngāue ʻofa ʻa e Fineʻofá pea naʻá ne vahevahe atu e tāpuaki ko iá ki he niʻihi kehé. Naʻe fakafeʻiloaki ange ʻa e fefiné kiate ia ʻi ha malaʻevakapuna ʻo pehē ange: “ʻE Palesiteni Monisoni, kimuʻa peá u kau ki he Siasí mo hoko ko ha mēmipa ʻo e Fineʻofá, naʻe ʻikai ke u poto au he laukongá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tohi. Naʻe ʻikai lava ʻe ha mēmipa ʻo hoku fāmilí ʻo fai ia.” Naʻá ne fakahā kia Palesiteni Monisoni kuo akoʻi ia ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá ke ne poto he laukongá pea ʻokú ne tokoni leva he taimí ni ki he niʻihi kehé ke nau poto he laukongá. Hili ʻena talanoá, naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni naʻá ne “fakakaukauloto atu leva ki he fiefia lahi naʻá ne ongoʻi ʻi heʻene fakaava hake ʻa e Tohi Tapú pea ko e fuofua taimi ia ke ne lava ai ʻo lau e folofola ʻa e ʻEikí. … ʻI he ʻaho ko iá ʻi Monilou ʻi Luisianá, ne fakapapauʻi mai ai ʻe he Laumālié hoʻomou kaveinga fisifisimuʻa ko ia ke fakalakalaka e poto ʻa hoʻomou kau fafiné ʻi he laukongá mo e tohí.”20

Ivi Tākiekina mo Fakamālohia ʻo e Kau Fafine ʻi he Ngaahi Uōtí mo e Koló

Neongo e feinga e kau fafine faivelenga ʻo e Fineʻofá ke ongoʻi honau ivi tākiekiná ʻi honau tukui koló mo e funga ʻo e māmaní, ka naʻe ʻikai ngalo ʻiate kinautolu ke nau fefakamālohiaʻaki ʻi honau ngaahi uōtí mo e koló. Naʻe maʻu foki ʻe Sisitā Suli B. Peki ne hoko kimui ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā nima ʻo e Fineʻofá, ha ongoʻi ʻo e feohi fakatokouá, hūfangaʻangá pea mo ha ivi tākiekina ʻi he Fineʻofá ʻi heʻene kei hoko ko ha faʻē mo ha tokotaha tauhiʻapi kei siʻi mo taʻetaukeí. Naʻá ne manatu ki ai ʻo pehē:

“ʻOku totonu ke fokotuʻutuʻu, fakafenāpasi mo ngāue leva ʻa e Fineʻofá ke fakamālohia e ngaahi fāmilí mo tokoniʻi hotau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha ngaahi ungaʻanga toputapu mei he māmaní. Ne u ako e meʻá ni he ngaahi taʻu lahi kuohilí heʻeku toki mali foʻoú. Naʻe talamai ʻe heʻeku ongomātuʻá, ʻa ia ko hoku kaungāʻapí kinaua, te na hiki ki ha feituʻu kehe ʻo e māmaní. Ne u fakafafala pē foki ki he tauhi, fakapotopoto mo e sīpinga fakalotolahi ʻeku faʻeé. Ka ko ʻeni te ne mavahe ia ʻi ha taimi lōloa. Naʻe hoko ʻeni kimuʻa pea ʻi ai ha ʻīmeili, mīsini fax, telefoni toʻotoʻó mo e meʻafaitā ʻInitanetí pea naʻe tuai ʻaupito foki e feʻaveʻaki tohí ia. ʻI ha ʻaho ʻe taha kimuʻá peá ne mavahé ne u tangi mo fehuʻi ange, ‘Ko hai ʻe faʻē kiate aú?’ Naʻe fakakaukau fakalelei ʻeku faʻeé pea ʻi he Laumālie mo e mālohi ʻo e fakahā ne maʻu ʻe he faʻahinga kakai fefine pehení, naʻá ne pehē mai kiate au, ‘Ka ʻikai ke u toe foki mai, pea kapau he ʻikai ke ta toe fesiofaki, pea kapau he ʻikai ke u toe lava ʻo akoʻi atu ha faʻahinga meʻa kiate koe, piki ki he Fineʻofá. ʻE hoko e Fineʻofá ko hoʻo faʻē.’

“Naʻe ʻiloʻi ʻe heʻeku Faʻeé kapau te u puke, ʻe tokangaʻi au ʻe he kau fafiné, kapau te u fāʻele te nau tokoniʻi au. Ka ko e ʻamanaki taupotu taha ʻeku faʻeé, ke hoko e kau fafine ʻo e Fineʻofá ko ha kau taki lototoʻa mo fakalaumālie kiate au. Ne talu mei he taimi ko iá mo ʻeku ako lahi mei he kau fafine fakaʻeiʻeiki mo loto tui ko ʻení.”21

Ko ha Feohi Fakatokoua ʻOku Fakautuutu ʻEne Tokolahí

ʻĪmisi
Palesiteni Poiti K. Peeka

Poiti K. Peeka

Ko e fuofua taimi naʻe leaʻaki ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ki he kakaí ʻa e meʻa naʻá ne aʻusia mo e kau Fineʻofa ʻi Sekisilōvākiá, naʻá ne fai ia ʻi he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ʻi he 1980. Naʻá ne pehē, “Ne u maʻu ai e vīsone ki ha feohi fakatokoua maʻongoʻonga ʻa e Houʻeiki fafiné.”22 ʻI he 1998 naʻá ne toe vahevahe ai e meʻa tatau pē, ʻi haʻane lea he konifelenisi lahí ki he Siasí fakakātoa. Naʻá ne pehē, “ʻOku mahulu hake ʻa e Fineʻofá ia ʻi heʻene hoko pē ko ha foʻi siakalé he taimí ni; ʻoku hangē nai ia ha tupenu lēisi ʻoku fofola atu ʻi he ngaahi konitinēnití.”23

ʻOku kau e kau fafine ʻo e Fineʻofá ki ha kautaha ne ueʻi fakalangi ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku kau atu e kau fafiné ki he Fineʻofá pea nau mateakiʻi ia, pea ʻe hokohoko atu ʻenau hoko ko ha hūfangaʻanga mo kau atu ki he feohi fakatokouá pea hoko ko ha ngaahi ivi tākiekina mālohi ki he leleí. Naʻe palōmesi mai ʻa Palesiteni Peeka ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ki he kau fafine ʻoku tokoni ki he ngāué ni:

“ʻE fakalato hoʻomou ngaahi fie maʻu kotoa pē, ʻi he moʻuí ni, pea ʻi ʻitāniti; ʻe fakangaloʻi hoʻomou ngaahi tōnounou kotoa pē; ʻe fakatonutonu hoʻomou ngaahi ngāue kovi kotoa pē. ʻE lava ke hoko kotoa ʻeni kiate kimoutolu mo vave ʻo kapau te mou līʻoa kimoutolu ki he Fineʻofá.

“ʻOku hanga ʻe he tokoni ʻi he Fineʻofá ʻo fakalahi mo fakahaohaoaʻi e fefine takitaha. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa mole meiate koe hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻi he Fineʻofá. ʻI hoʻo līʻoa kakato ki he Fineʻofá peá ke fokotuʻutuʻu mo fakalele ia mo kau atu ki aí, ʻokú ke paotoloaki ai e ngāué ʻa ia te ne faitāpuekina e fefine kotoa pē ʻoku kau mai ki aí.”24

Fakamālohia ʻo e Feohi Fakatokouá ʻi Hono Fakahaaʻi ʻo e ʻOfa Faka-Kalaisí

ʻI ha lea naʻe fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he kau Fineʻofá, naʻá ne vahevahe ai ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻoku hanga ai ʻe hono fakahaaʻi ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻo fakamālohia e ngaahi fetuʻutaki fakatokouá ʻi he Fineʻofá:

“ʻOku ou lau e manavaʻofá—pe ‘ʻofa haohaoa ʻa Kalaisíʻ—ko e fehangahangai ia ʻo e fakaangá mo e loto fakamāú. ʻI heʻeku lea ki he manavaʻofá, ʻoku ʻikai ke u fakakaukau au ki he tokoni ʻoku tau fai heʻetau foaki ʻetau koloá [ki he faingataʻaʻiá]. Ko e moʻoni ʻoku fie maʻu mo totonu pē ia. Neongo iá, ʻoku ou fakakaukau he pooni ki he manavaʻofa ʻoku hāsino he taimi ʻoku tau kātakiʻi ai e niʻihi kehé mo ʻenau tōʻongá; ʻa e faʻahinga manavaʻofa ʻoku faʻa fakamolemolé, ʻa e faʻahinga manavaʻofa ʻoku faʻa kātakí.

“ʻOku ou fakakaukau ki he manavaʻofa ʻokú ne fakatupu ʻetau ongoʻi fiekaungā-mamahí, angaʻofa mo mohu ʻaloʻofá, ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻo e puké, mamahí mo e faingataʻaʻiá, ka ʻi he taimi foki ʻo e ngaahi vaivaí pe fehālaaki ʻa e niʻihi kehé.

“ʻOku fie maʻu vivili ʻa e manavaʻofa ʻoku tokanga ki he taʻeʻiloá, ʻoange ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu ʻoku loto foʻí, pea mo tokoni ki he faingataʻaʻiá. Ko e manavaʻofa moʻoní ʻa hono ngāueʻi ʻo e ʻofá. ʻOku fie maʻu e manavaʻofá ʻi he feituʻu kotoa pē.

“ʻOku fie maʻu e manavaʻofa ʻoku ʻikai ke fiefia pē ʻi he fanongó pe toe leaʻaki e faingataʻa ʻoku hoko ki he niʻihi kehé, tukukehe kapau ʻe kau lelei ia ki he tokotaha faingataʻaʻiá. …

“Ko e manavaʻofá ko haʻate kātakiʻi ha taha kuo faihala mai. Ko hono fakafepakiʻi ia e ongoʻi ʻitangofuá. Ko hono tali ia ʻo e ngaahi vaivaí mo e tōnounoú. Ko hono tali ia ʻo e kakaí ʻi honau tuʻunga totonú. Ko e vakai atu ia ʻo fakalaka ʻi he fōtunga fakaesinó ke aʻu ki he ngaahi ʻulungāanga he ʻikai toe mōlia he ʻalu ʻa e taimí. Ko hono fakafepakiʻi ia ʻo e ongoʻi ke fakakalakalasi e niʻihi kehé.

“ʻOku fakahā ʻa e manavaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻi he taimi ʻoku fononga mamaʻo ai ha kau finemui mei ha uooti tāutaha ke kau atu ki he ouau meʻafakaʻeiki ʻo ha faʻē ʻa ha taha ʻo honau ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá. ʻOku hāsino e manavaʻofá he taimi ʻoku toutou foki mai ai e ongo faiako ʻaʻahi mateakí he māhina ki he māhina, taʻu ki he taʻu, ki he fefine fakaanga mo taʻefie tokanga angé. ʻOku hāsino ia ʻi he taimi ʻoku manatua ai ha uitou toulekeleka pea siʻi ʻave ki he ngaahi ʻekitivitī fakauooti ʻa e Fineʻofá. ʻOku ongoʻi ia ʻi he taimi ʻoku fai ai e fakaafé ni ki ha fefine ʻoku tangutu fakaumiuminoa ʻi he Fineʻofá, ʻHaʻu ke ta tangutu fakataha.’

“ʻOku lahi fau e ngaahi founga ʻoku mou tui ai e pulupulu ʻo e manavaʻofá. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe haohaoa ʻi he moʻuí. Kae ʻoua muʻa naʻa tau loto fakamaau mo fefakaangaʻaki, ka tau ongoʻi e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ki hotau kaungāfononga ʻi he moʻuí. ʻOfa ke tau ʻiloʻi ʻoku fai ʻe he taha kotoa pē hono lelei tahá ke fekuki mo e ngaahi faingataʻá pea ʻofa ke tau faifeinga ke fai hotau lelei tahá ke tokoni.

“Kuo fakaʻuhingaʻi e manavaʻofá ko e ‘faʻahinga ʻofa māʻolunga taha, fakaʻeiʻeiki taha mo mālohi tahá,’ ʻa e ‘ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí … ; pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia ki he [fefine] ko iá.’

“‘ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.’ ʻOfa ke tataki kimoutolu ʻe he moto tuʻuloa mo taʻefakangatangata ko ʻeni ʻo e Fineʻofá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou faí. ʻOfa ke ne nofoʻia homou lotó pea ke hāsino ia ʻi hoʻomou fakakaukaú mo e tōʻonga kotoa pē.”25

Vahe 6

  1. Eliza R. Snow, ʻi he Weber Stake Relief Society Minutes, Oct. 30, 1877, Church History Library, 27–28.

  2. Belle S. Spafford, Marianne Sharp, and Gertrude Garff, “The New Year,” Relief Society Magazine, Jan. 1947, 3.

  3. Boyd K. Packer, ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 94–95; pe Ensign, May 1998, 72.

  4. Boyd K. Packer, “Ko e Siakale ʻo e Kakai Fefine,” Tūhulu, ʻEpeleli 1981, 280.

  5. Henry B. Eyring, “Ko e Tukufakaholo Tuʻuloa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2009, 121–25.

  6. Boyd K. Packer, “The Circle of Sisters,” 110.

  7. Boyd K. Packer, ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 97; or Ensign, May 1998, 74.

  8. George Albert Smith, “Address to Members of Relief Society,” Relief Society Magazine, Dec. 1945, 717.

  9. Vakai, Belle S. Spafford, “A Relief Society Building to Be Erected,” Relief Society Magazine, Dec. 1945, 751–53.

  10. Belle S. Spafford, “Joy in Full Measure,” Relief Society Magazine, Nov. 1948, 725.

  11. David O. McKay, “Dedicatory Prayer of the Relief Society Building,” Relief Society Magazine, Dec. 1956, 789.

  12. Boyd K. Packer, ʻi he Conference Report, Oct. 1978, 10; pe Ensign, Nov. 1978, 8–9.

  13. Belle S. Spafford, ʻi hono fakaʻekeʻeke ʻe Jill Mulvay [Derr], Jan. 20, 1976, transcript, Church History Library, 127.

  14. Belle S. Spafford, A Woman’s Reach (1974), 98; toe fulihi e fokotuʻutuʻu fakapalakalafí

  15. Silvia H. Allred, “Every Woman Needs Relief Society,” Ensign, Nov. 2009, 115–16.

  16. Vakai, Olga Kovářová Campora, “Fruits of Faithfulness: The Saints of Czechoslovakia,” in Women Steadfast in Christ (1992), 141–46.

  17. Spencer W. Kimball, “Ko e Fatongia ʻo e Kakai Fefine Angatonú,” Tūhulu, Māʻasi 1980, 182.

  18. Elaine L. Jack, fakaʻekeʻeke ʻe Julie B. Beck, Feb. 10, 2009, transcript, Church History Library; toe fakaleleiʻi e fakaʻilonga leá.

  19. Elaine L. Jack, fakaʻekeʻeke ʻe Julie B. Beck, Feb. 10, 2009; toe fakaleleiʻi e mataʻitohi lahí mo e fakaʻilonga leá.

  20. Thomas S. Monson, “The Mighty Strength of Relief Society,” Ensign, Nov. 1997, 95.

  21. Julie B. Beck, “Ko Hono Fakakakato e Taumuʻa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2008, 108.

  22. Boyd K. Packer, “The Circle of Sisters,” 109.

  23. Boyd K. Packer, ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 95; pe Ensign, May 1998, 72.

  24. Boyd K. Packer, “The Circle of Sisters,” 110.

  25. Thomas S. Monson, “ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá,” Liahona, Nōvema 2010, 124–25; vakai foki Bible Dictionary, “Charity”; Molonai 7:46–47.

ʻOku maʻu ʻe he kau Fineʻofá ha ʻofa mo e maluʻanga mei he ngaahi matangi ʻo e moʻuí ʻi he taimi ʻoku nau ngāue fakataha aí.

ʻOku fakataha mai e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá ʻi ha ʻātakai ʻo e feohiʻanga fakatokouá.

“Neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻe ʻalu ki ai [ha fāmili], ʻe ʻi ai maʻu pē ha fāmili Siasi ke ne talitali kinautolu (Poiti K. Peeka).

Fale ʻo e Fineʻofá, Sōleki Siti, ʻIutā, 1956

Ko Sisitā Pele S. Sipāfooti, toʻohemá, ʻi ha Konifelenisi ʻa e Kosilio Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kakai Fefiné

Ko ha kau fafine ʻo e Fineʻofá mo ha kau faifekau taimi kakato ʻi Seni ʻEnitōniō ʻi Tekisisi, fakafuofua ki he 1950

Hangē ko e kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kuonga muʻá, ʻe lava ke hoko foki e kau Fineʻofá ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

ʻE lava ʻe he ngāue tokoní ʻo liliu e māmaní ke toe lelei ange.

ʻOku malava ʻe he poto he laukongá ʻo tokoniʻi e kakai fefiné ke toe lelei ange honau ngaahi tūkungá, ako ʻo e ongoongoleleí mo e akoʻi ʻenau fānaú.

Ko e hiva ʻa ha kuaea ʻa e Fineʻofá ʻi he Tāpanekale Sōlekí ʻi he 1956

“Ko e ʻofa faka-Kalaisi moʻoní ʻa hono ngāueʻi ʻo e ʻofá. ʻOku fie maʻu e ʻofa faka-Kalaisí ʻi he feituʻu kotoa pē” (Thomas S. Monson).

ʻOku ongoʻi e ʻofa faka-Kalaisí ʻi he fakaafe ko ia “Haʻu—ke ta tangutu fakataha.”