Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
30 Setema–13 Oketopa. Efeso: ‘Ina ia Faaatoatoaina ai le Au Paia’


“30 Setema–13 Oketopa. Efeso: ‘Ina ia Faaatoatoaina ai le Au Paia’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“30 Setema–13 Oketopa. Efeso,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
o se aiga o loo matamata i ata

30 Setema–13 Oketopa

Efeso

“Ina ia Faaatoatoaina ai le Au Paia”

O mafaufauga ma lagona e uiga i le po o a ma le auala e aoao atu ai, o le a oo mai a’o e suesue ma le agaga tatalo i le Efeso, lauga o le konafesi aoao aupito lata mai, le otootoga lenei, ma le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga.

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia Ai Oe

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e tusi se aotelega e tasi le fuaiupu o se mea sa latou aoaoina i a latou suesuega i le vaiaso lenei ona faapipii lea o a latou aotelega i luga o le laupapa. Ia filifili solo mai ni nai aotelega, ma valaaulia tagata o le vasega na tusia e faasoa mai o latou manatu.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Efeso 2:19–22; 4:4–8, 11–16

O perofeta ma aposetolo—ma i tatou uma—e faamalosia ma faalotogatasia le Ekalesia.

  • Pe mafai ona outou fausia faatasi ma lau vasega se mea e faailoa ai le auala o “atiina ae [le Ekalesia] i luga o le faavae o le au aposetolo, atoa ma le au perofeta” ma le ala e avea ai le Faaola ma “maatulimanu”? (Efeso 2:20). Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faaigoa poloka po o ipu pepa ma faatulaga i se olo po o se piramita, o Iesu Keriso ma aposetolo ma perofeta e fausia ai le faavae. Ona outou faaali atu lea o le mea o le a tupu pe afai e aveese ia Keriso po o le au aposetolo ma perofeta. Aisea e avea ai le maatulimanu autu ma se faafaatusa lelei mo Iesu Keriso ma Lana matafaioi i le Ekalesia? (Mo se faamatalaga e uiga i le maatulimanu autu, tagai “Punaoa Faaopoopo.”) E mafai e tagata o le vasega ona saili i le Efeso 2:19–22; 4:11–16 mo faamanuiaga tatou te maua ona o aposetolo, perofeta ma isi taitai o le Ekalesia. O a ni mea e mafai ona tatou faia e atinae ai o tatou olaga i a latou aoaoga?

    Ata
    maatulimanu o le malumalu

    O Iesu Keriso o le maatulimanu o le Ekalesia.

  • Ina ia faaali atu le ala e mafai ona le malamalama ai i le aoaoga faavae pe a leai ni taitaiga faifaipea mai perofeta ma aposetolo, e mafai ona outou taaalo i se taaloga lea e te faamatalaina ai se tala puupuu i se tasi o le vasega e aunoa ma le lagonaina e se isi lava tagata. Ona valaaulia lea o le tagata lena o le vasega e toe faamatala atu le tala lena i se isi tagata o le vasega ma fai ai lava faapena seia oo ina pasi atu le tala i ni nai tagata taitoatasi. Ona fai atu lea i le tagata mulimuli sa faalogo i le tala e faamatala atu i isi tagata uma o le vasega le tala sa ia faalogoina. Pe sa i ai ni faamatalaga o le tala na suia? Mata o le a le mea semanu e tupu pe ana faasa’o e le faiaoga ia measese i le aluga o le tala? O le a se mea o aoao mai e lenei gaoioiga ia i tatou e uiga i le pogai e ao ai e le Ekalesia a Keriso ona “atiina ae i luga o le au aposetolo, atoa ma le au perofeta”?

  • Afai na faalogo tagata o lau vasega i le konafesi aoao talu mai le taimi mulimuli sa outou feiloai ai, valaaulia i latou e faasoa mai ni mea sa aoao mai i le taimi o le konafesi sa fesoasoani e faataunuu ai faamoemoega o loo tauina mai i le Efeso 4:11–16

  • Atonu e mafai ona e tuuina atu i tagata o le vasega se taimi e lisi ai nisi o “valaauga” po o tiutetauave ua valaauina i latou e faataunuu i le lotu (tagai Efeso 4:1)—mo se faataitaiga, o se faiaoga o aiga po o se faiaoga asiasi, o se matua, o se soo o Keriso, ma isi mea faapena. Ona latou faafesuiaia lea o [a latou] lisi ma se isi tagata o le vasega, faitau le Efeso 4:4–8, 11–16, faasoa mai auala e fesoasoani ai valaauga ma tofiga o loo i a latou lisi e aoao ai le tino o Keriso. E mafai faapefea ona tatou galulue faatasi ia lotogatasi i lalo o le “tasi le Alii, e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga”?

Efeso 2:22–6:4

O le mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e mafai ona faamalolosia ai sootaga faaleaiga.

  • E ui ina sa nonofo Efeso i se aganuu lea sa le tutusa ai le faiga o ava e pei o a latou tane, ae o lenei tusi o loo i ai lava nisi o fautuaga taua mo ulugalii ua faaipoipoina i aso nei. Atonu e te tusia ni fesili e pei o nei i luga o le laupapa, ma valaaulia tagata o le vasega e talanoaina a o latou faitau i vaega i le Efeso 5:22–33 : Na faapefea ona faaalia e le Alii Lona alofa mo le Ekalesia? O a ni mea e mafai ona tatou faia e mulimuli ai i Ana faataitaiga i auala tatou te faia ai o tatou taitoalua? Atonu e te valaaulia ni tagata o le vasega e faasoa mai ni faataitaiga na latou vaaia o ni ulugalii sa faatinoina ni auala faaKeriso i le tasi ma le isi. E mafai faapefea ona tatou faaaogaina nei mataupu faavae i isi sootaga faaleaiga?

  • E ui o le fautuaga a Paulo ia “ava i lou tama ma lou tina” (Efeso 6:2) sa tautala atu i le fanau, e mafai foi ona faatatau ia i tatou taitoatasi, tusa lava po o le a le tatou matutua po o tulaga faaleaiga. Valaaulia tagata o le aiga e mafaufau i auala e mafai ona latou faaaogaina ai le fautuaga a Paulo o loo i le Efeso 6:1–3 i o latou lava tulaga. Mo se faataitaiga, e mafai faapefea ona tatou ava i o tatou matua e tusa lava pe le ogatasi a latou filifiliga ma aoaoga a Iesu Keriso? Atonu e te tuu atu i tagata o le vasega ni nai minute e tusi ai i lalo ni mea e mafai ona latou faia ia lelei atu e ava ai i o latou matua.

  • Afai e i ai ni matua—po o e o le a avea ma matua i le lumanai—po o ni tamaiti laiti i lau vasega, atonu o le a aoga ia i latou le talanoaina o le Efeso 6:4. O le a le uiga o le tausia o fanau “i aoaiga ma apoapoaiga a le Alii”? Atonu e mafai e tagata o le vasega e iai ni fanau matutua atu ona faasoa mai i le uiga o lenei mea ia i latou ma auala na latou taumafai ai e faaaoga lenei fautuaga i o latou aiga.

Efeso 6:10–18

O le a fesoasoani le ofutau o le Atua e puipui i tatou mai le tiapolo.

  • O le a se mea o le a fesoasoani ia musuia ai tagata o le vasega ia taumafai e oofu i le ofutau atoatoa o le Atua i aso taitasi? E mafai ona e tapenaina se gaoioiga lea e faafetaui ai e tagata o le vasega ni fasi vaega o le ofutau i mataupu faavae po o uiga auaumama ua faatusa i ai i le Efeso 6:14–17. E mafai faapefea ona fesoasoani ia vaega taitasi o le ofutau e puipui i tatou mai le amioleaga? (Mo nisi o fesoasoaniga, tagai “Punaoa Faaopoopo.”) Na faapefea ona faamaulu e tagata o le vasega lenei ofutau? E avea o se vaega o lenei talanoaga, atonu e te faasoaina atu le faamalamalamaaga a Peresitene N. Eldon Tanner i le “Punaoa Faaopoopo.” O a ni mea e mafai ona tatou faia e faailoa ma faamalosia ai soo se vaivaiga i la tatou ofutau?

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o le vasega e faitau le Filipi ma le Kolose, e mafai ona e fai atu ia i latou, o se tasi o Mataupu Faavae o le Faatuatua o loo faavae i se fuaiupu o loo maua i se tasi o nei tusi. Mata e mafai ona latou mauaina i a latou suesuega i lenei vaiaso?

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Efeso

O le a le maatulimanu autu?

O le maatulimanu autu o le maa lea e muamua faataatia o se faavae. E avea lea ma se vaega e faatatau atu i ai mo le fuaina ma le faataatiaga o isi maa, lea e tatau ona ogatasi ma le maatulimanu autu. Ona na te tauaveina le mamafa o le fale atoa, o lea o le maatulimanu autu e tatau ona malo, mausali, ma faatuatuaina (tagai “The Cornerstone,” Ensign, Jan. 2016, 74–75).

O le ofutau o le Atua.

E sulu faataamilo sulugatiti i le upumoni:O le fasi ofutau lenei e pei o se fusipau e fusi faataamilo i le sulugatiti. O le upu sulu e mafai foi ona faauigaina i le puipuia, oponiina, pe faamalosia.

Ufifatafata:O se ufifatafata e puipuia le fatu ma isi totoga taua.

Faasee vae:E faatatau lenei mea i le ufiufi e puipui ai vae o se fitafita.

Talita:O se talita e mafai ona puipuia ai toetoe o soo se vaega o le tino mai osofaiga eseese.

Pulou:O se pulou e puipui ai le ulu.

Pelu:O se pelu e mafai ai ona tatou faia se gaoioiga e tau faasaga atu i le fili.

“Iloilo lou ofutau.”

Sa valaaulia e Peresitene N. Eldon Tanner, o le sa avea ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, ia tagata o le Ekalesia e iloilo le malosi o a latou ofutau patino e ala i le mafaufau loloto i a latou taumafaiga e ola i le talalelei. Ona ia faamalamalama mai lea:

“Afai … e vaivai la tatou ofutau, e i ai se nofoaga e le o puipuia e mafai ona maua, o se vaega vaivai e osofaia, ma o le a tatou oo ai ina manunua pe faatamaia e Satani, o le o le a suea seia oo ina ia maua o tatou vaivaiga, pe afai e i ai ni o tatou vaivaiga.

“Suesue lou ofutau. Pe o i ai se nofoaga e le o leoleoina pe le o puipuia? Fuafua nei e faapoopo po o le a lava le vaega o misi. E tusa lava po o le a le tuai po o le leai o ni vaega o lou ofutau e ono i ai, ia manatua i taimi uma, e te mafaia lava ona fai ia fetuunaiga moomia e faaatoatoa ai lou ofutau.

“E ala i le mataupu faavae maoae o le salamo e mafai ai ona e liliu atu lou olaga ma amata nei ona faaofuina oe lava i le ofutau mai le Atua e ala i le suesue, tatalo, ma se naunautai e auauna atu i le Atua ma tausi ana poloaiga” (Oofu i le Ofutau Atoatoa a le Atua,” Ensign, Me 1979, 46).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Taumafai mo le alofa faaKeriso. O au fegalegaleaiga ma i latou e te aoaoina e tatau ona faaosofia i le alofa. O le a faamanuiaina oe ma lau au aoao a’o e tatalo ia atinae le alofa faaKeriso ma saili i auala e faaali atu ai (tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 6; Moronae 7:48).