Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
26 Aokuso–1 Setema. 1 Korinito 8–13: ‘O Outou o le Tino o Keriso’


“26 Aokuso–1 Setema. 1 Korinito 8–13: ‘O Outou o le Tino o Keriso’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“26 Aokuso–1 Setema: 1 Korinito 8–13,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019

Ata
sauniga faamanatuga

26 Aokuso–1 Setema

1 Korinito 8–13

“O Outou o le Tino o Keriso”

Na aoao mai Elder Richard G. Scott “e mafai ona tatou tuua le taitaiga e sili ona taua ma patino a le Agaga ia le faalogo i ai” pe afai tatou te le tusifaamaumauina ma tali atu “i uunaiga muamua lava e oo mai ia i [tatou]” (“Ina Ia Maua le Taitaiga Faaleagaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 8).

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia Ai Oe

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Sa faaaoga e Paulo ia tala faatatau ma faafaatusa i le 1 Korinito 8–13, e pei o se tagata tamoe i se tuuga, o le tino o le tagata, ma se “sumepalo tagitagi” (1 Korinito 13:1). O a ni manatu o i ai o tagata o le vasega e uiga i le faafaatusa lenei? Na faapefea ona fesoasoani latou te malamalama ai i se upumoni o le talalelei?

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

1 Korinito 10:1–13

Tatou te fetaiai uma lava ma faaosoosoga, ae ua saunia e le Atua se auala e sao mai ai.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa upumoni mamana o loo i le 1 Korinito 10:13? O se tasi o manatu o le vaevae o le fuaiupu i ni fasifuaiupu pupuu, tuu atu fasifuaiupu taitasi i tagata eseese o le vasega, ma fai atu i tagata o le vasega e toe faaupu fasifuaiupu ia latou lava upu. Mo se faataitaiga, o le a se isi auala e faaupu ai le “ua faamaoni le Atua” po o le “tofotofoga e sili i se mea ua outou lavatia”? Ona e toe tuufaatasia lea o faamatalaga a nisi o tagata o le vasega ma vaavaai mo nisi faaaogaaga i o tatou olaga. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai aafiaga na faapea ona latou iloa ai e moni lava folafolaga o i lenei fuaiupu. O a ni malamalamaaga faaopoopo e mafai ona tatou maua i nei fuaiupu mai le Alema 13:27–28?

  • Nai lo o le nofonofo ai i tofotofoga faapitoa a se tagata, atonu e te manao e taulai atu le talanoaina o le 1 Korinito 10:13 i tofotofoga e pei ona faaupuina e Paulo, “e ese i lo tagata.” E mafai e tagata o le vasega ona amata i le faailoaina o tofotofoga na lapatai mai Paulo e faasaga i ai o loo i fuaiupu 1–12. Atonu foi latou te fautuaina mai ni faataitaiga i onaponei o tofotofoga masani, e pei o tofotofoga ia le faamaoni, faitatala, po o le faamasino o isi. E mafai faapefea e se tagata, faatasi ai ma le fesoasoani a le Atua ona “sao ai” i nei tofotofoga? Atonu e te manao e fai se tala faatino o nisi o tulaga.

  • Atonu e aoga le mafaufau i le 1 Korinito 10:13 i le anotusi o le naunau tele o Paulo ia lotogatasi le Au Paia. O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i isi ia “sao ai” ma “lavatia” tofotofoga tatou te ono fetaiai? E mafai faapefea ona fesoasoani le lotogatasi i lo tatou teena o tofotofoga?

1 Korinito 10:16–17; 11:23–30

O le faamanatuga e soofaatasi ai i tatou o ni tagata o le Ekalesia a Keriso.

  • O nei fuaiupu e mafai ona musuia ai se talanoaga e uiga i auala e mafai ai e le faamanatuga ona soo faatasi lau uarota i au taumafaiga e avea atili e pei o le Faaola. Atonu e te amata i le faitau o le 1 Korinito 10:16–17 ma suesue po o le a le uiga o le upu mafuta faatasi i le anotusi lenei (e mafai e se tagata ona vaavaai mo nisi faauigaga e i ai i se lomifefiloi). E faapefea ona fesoasoani le fetagofi faatasi i le faamanatuga tatou te lagona atili ai le lotogatasi? O a ni mea e mafai ona tatou faia e uunaia ai le lotogatasi i le taimi o le sauniga faamanatuga? E faapefea ona fesootai le fautuaga a Paulo “ia suesue ifo le tagata ia te ia” i lenei sini? (1 Korinito 11:28).

1 Korinito 12

E tatau ona tatou sailia meaalofa a le Agaga ia manuia ai fanau uma a le Tama Faalelagi.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o lau vasega e toe faamanatu ia meaalofa faaleagaga na faamatalaina e Paulo ma iloa le anoano o ituaiga eseese o meaalofa faaleagaga? E mafai ona e tuu atu ia i latou le minute e tasi e tusi ai se lisi po o le a lava le tele o ni meaalofa a le Agaga e mafai ona latou mafaufau i ai. A uma loa, valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou tusia seia oo ina ta’ua meaalofa uma na latou lisiina. E mafai e tagata o le vasega ona maua isi meaalofa e faaopoopo i a latou lisi i le suesueina o le 1 Korinito 12 ma le lisi a Elder Marvin J. Ashton i le “Punaoa Faaopoopo.” O fea o nei meaalofa ua vaaia e tagata o le vasega i tagata latou te iloa? E mafai faapefea e le atinaeina o nei meaalofa ona fesoasoani ia tatou avea ai e pei o Iesu Keriso?

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia vaai i faataitaiga o auala e fesoasoani ai le atinae o a latou meaalofa faaleagaga e faagaeetia ai le Ekalesia, mafaufau e valaaulia i latou e mafaufau i meaalofa faaleagaga na i ai i tagata i tusitusiga paia. Mo ni manatu, e mafai ona e tofia i latou e suesue i se mau se tasi i le “Punaoa Faaopoopo” ma faasoa mai meaalofa faaleagaga ua latou manatu sa i ai i lena tagata. Na faapefea ona faamanuiana e meaalofa a nei tagata i latou lava ma isi? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina a tatou meaalofa faaleagaga e faamanuia ai isi ma faagaeetia ai le tino o Keriso, po o le Ekalesia? (tagai 1 Korinito 12:12–31; tagai foi 1 Korinito 14:12).

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i auala e atinae ai meaalofa faaleagaga, valaaulia i latou e faitau le 1 Korinito 12:27–31; Moronae 7:48; 10:23, 30; Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:8; ma le upusii mai ia Peresitene George Q. Cannon i le “Punaoa Faaopoopo.” O le a se mea o aoao mai e nei punaoa ia i tatou e uiga i le mauaina o meaalofa faaleagaga? E mafai faapefea e le atinaeina o meaalofa ona faia i tatou ia avea atili e pei o Keriso? Valaaulia tagata o le vasega e filifili se meaalofa latou te mananao ia maua ma ia saili le fesoasoani a le Alii i le mauaina o lena meaalofa.

1 Korinito 13

O le alofa mama o le meaalofa faaleagaga aupito silisili lea.

  • Ua manatu nisi o tagata o le alofa mama o foai ia i e matitiva po o le agalelei atu i isi. E ui o nei mea e mafai moni lava ona faaalia ai le alofa mama, ae o le faauigaga a Paulo e sili atu ona lautele. Ina ia fesoaoani i tagata o le vaega ia suesue auiliili i ai, e mafai ona e fai atu ia i latou e mafaufau loloto ma le filemu i le 1 Korinito 13 ma mafaufau i se tagata latou te iloa o se faataitaiga lelei o se itu se tasi pe sili atu o le alofa mama lea o loo taua e Paulo. O nisi tagata o le vasega e mafai ona faamatalaina le tagata o loo latou mafaufau i ai faapea ma se aafiaga na faaalia ai e lenei tagata le alofa mama. E te ono lisiina foi vaega o le faauigaga a Paulo i luga o le laupapa ma valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni manatu e faatatau i le uiga o le ia “onosai” po o le “e le faaitaitagofie” (1 Korinito 13:4–5). Na faapefea ona faatinoina e le Faaola nei uiga o le alofa mama? E faapefea ona tatou atinaeina le alofa mama? (tagai Moronae 7:46–48).

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ua iloa e tagata o lau vasega o aoaoga faavae o le papatisoga mo e ua maliliu ma tikeri o mamalu e tolu o loo faasino i ai ia le Tusi Paia? Tau atu ia i latou o le a latou aoao e uiga i nei upumoni a o latou suesue i le 1 Korinito 14–16 i le vaiaso lenei.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

1 Korinito 8–13

O meaalofa faaleagaga atonu e te lei mafaufauina.

Sa faasoa mai e Elder Marvin J. Ashton faataitaiga nei o le mea sa ia ta’ua o “meaalofa e tau le iloagofie” a le Agaga: “Sei o tatou toe iloiloina nisi o nei meaalofa e iloagata: o le meaalofa o le ole atu; o le meaalofa o le faalogologo; o le meaalofa o le faalogo ma faaaoga le leo itiiti ma le filemu; o le meaalofa o le mafai ona tagi; o le meaalofa o le aloese mai finauga; o le meaalofa o le loto gatasi; o le meaalofa o le aloese mai le tautau i upu le aoga; o le meaalofa o le saili o le mea sao; o le meaalofa o le le faamasino atu; o le meaalofa o le vaai atu i le Atua mo le taitaiga; o le meaalofa o le avea ma se soo; o le meaalofa o le alofa i isi; o le meaalofa o le mafai ona mafaufau loloto; o le meaalofa o le faia o tatalo; o le meaalofa o le tuuina atu o se molimau malosi; ma o le meaalofa o le mauaina o le Agaga Paia” (E Tele Meaalofa,” Liahona, Ian. 1988, 19).

Faataitaiga mai tusitusiga paia o meaalofa faaleagaga.

Saili i meaalofa faaleagaga.

Na saunoa Peresitene George Q. Cannon (1827–1901) o le Au Peresitene Sili o lo tatou tiute “le tatalo i le Atua e tuuina mai [ia i tatou] meaalofa o le a faapea ona faasa’oina ai o [tatou] le atoatoa. … Ua faamoemoeina mo lenei faamoemoega. E leai se tasi e tatau ona faapea mai, ‘Oi, e le mafai ona ou tuua lenei mea; o lou a natura lea.’ E le tauamiotonuina ai o ia, ona o le mafuaaga, ua folafola mai le Atua e tuuina mai le malosi e faasao ai nei mea, ma tuuina mai meaalofa o le a aveesea ai i latou. Afai e leai se poto i se tagata, o lona tiute o le ole atu i le Atua mo le poto. E tutusa lava ma isi mea uma” (Millennial Star, Apr. 23, 1894, 260).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Ola i mataupu faavae e te aoaoina atu. O le ola i mataupu faavae o loo e aoaoina atu o le a fesoasoani e te molimau atu ai e uiga i na mataupu faavae ma le mamana faateleina. Na aoao mai Paulo, “Ua faapea foi le poloaiga a le Alii i e folafola le talalelei e maua mea a le tino i le talaiga o le talalelei” (1 Korinito 9:14).