Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
6–12 Mē. Luke 12–17; Sione 11: ‘Tau Fiefia mo Au; he Kuó U ʻIlo ʻA ʻEku Sipi ʻA Ia Naʻe Molé’


“6–12 Mē. Luke 12–17; Sione 11: ‘Tau Fiefia mo Au; he Kuó U ʻIlo ʻA ʻEku Sipi ʻA Ia Naʻe Molé’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“6–12 Mē. Luke 12–17; Sione 11,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku fāʻofua mo hono fohá

Ko e Foha Maumau Koloá, tā fakatātaaʻi ʻe Liz Lemon Swindle

6–12 Mē

Luke 12–17; Sione 11

“Tau Fiefia mo Au; he Kuó U ʻIlo ʻA ʻEku Sipi ʻA Ia Naʻe Molé”

Kamata hoʻo teuteú ʻaki hono ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Luke 12–17 mo e Sione 11. Ko e hā e “sipi mole” ʻi hoʻo kalasí ʻokú ke fakakaukau ki aí? Fakaʻaongaʻi ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí mo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻi hoʻo fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he founga ke feau lelei taha ai e ngaahi fie maʻu ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí, neongo kapau ʻoku ʻikai ke nau omi ki he kalasí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ko hono fakaʻaongaʻí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e akó, ko ia ai, fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe e founga ne nau fili ke moʻui ʻaki ha meʻa ne nau ako mei he folofolá ʻi he uike ko ʻení.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Luke 14:15–24

ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ʻe lelei ki hono fakafisingaʻi ʻo e ongoongoleleí.

  • Ke tokoni ke ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e talanoa fakatātā ʻo e ʻohomohe lahí, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ki ha paati ʻoku nau fakakaukauloto pē ki ai ʻokú ke fakalele. Tuku ke nau vahevahe ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi te nau haʻu pe ʻikai haʻu ai ki he pātí. Lau fakataha e Luke 14:15–24, pea aleaʻi e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻomi ʻe he kakai ʻi he talanoa fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai kinautolu ki ha kātoanga kai naʻá ne fakafofongaʻi e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomi ʻe he kakaí he kuongá ni ʻi he ʻikai ke nau lava ʻo tali e ngaahi fakaafe ʻa e Fakamoʻuí, ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e Tamai Hēvaní? ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu ʻi he taimi ne nau fai ai e ngaahi feilaulau naʻe fie maʻú ke nau moʻui ʻaki ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pau ʻo e ongoongoleleí.

Luke 15

ʻE lava ke tau fekumi kiate kinautolu ʻoku molé pea fiefia fakataha mo e Tamaí ʻi heʻenau foki maí.

  • Te ke fakaʻaiʻai fēfē ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fekumi ki he kakai ʻoku “mole” koeʻuhí ko e ʻikai ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí pea fakaafeʻi kinautolu ke nau foki mai? ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ʻi ha miniti ʻe taha fekauʻaki mo ha “sipi mole” ʻoku nau ʻilo pea lau e Luke 15:1–7 mo fakakaukau ki he tokotaha ko iá. Ko e hā ʻoku nau ongoʻi ʻoku ueʻi kinautolu ke fai ke nau alanima atu ai ki he tokotaha ko iá, ʻi he ongoʻingofua mo e ʻofa? ʻE lava ke tokoni e talanoa ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” pe ko e lea ʻa ʻEletā Mēvini B. ʻĀnolo “Ki he Fakahaofí: Te Tau Lava ʻo Fai Ia” (Ensign pe Liahona, Mē 2016, 53–55) ki he fealēleaʻakí.

  • ʻE ʻaonga nai ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke mahino kiate kinautolu e ngaahi founga ʻe lava ke mole ai ha toko tahá? ʻE lava ke ke vahe ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha taha ʻo e ngaahi talanoa fakatātā ʻe tolu ʻi he Luke 15 ke nau ako. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he talanoa fakatātaá fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau feinga ke kumi ʻa kinautolu ʻoku molé? Ko e hā e ngaahi lea ʻi he Luke 15 ʻokú ne fakahaaʻi mai e ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo kinautolu ʻoku molé? ʻE lava ke hoko hono hiva fakataha ʻo e “ʻOku ʻOfa ʻa e Tauhí” Ngaahi Himí, fika 128, ko ha tānaki ʻuhingamālie ki he ngaahi akonaki ʻi he ngaahi talanoa fakatātā ko ʻení.

  • ʻE lava ke ʻaonga ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻenau tokanga taha ki he ngaahi lea mo e ngāue ʻo e foha lahi ʻi he talanoa fakatātā ʻo e foha maumau koloá. ʻE lava ke ke faʻu ha fakaʻosinga kehe ʻo e talanoa fakatātaá ʻoku kehe ai e tōʻonga ʻa e foha lahí ki hono tehiná. Ko e hā ʻoku faleʻi mai ʻe he tamaí ʻi he talanoa fakatātaá, fekauʻaki mo e ongo ʻoku totonu ke tau maʻu kiate kinautolu ʻoku molé mo kinautolu ʻoku foki mai ki he ongoongoleleí? (Vakai foki ki he lea ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”) Pe te ke kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukauloto ko kinautolu ʻa e tamai ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení. Ko e hā ha faleʻi kehe te ke ʻoange ki he foha lahí ke tokoni ke fiefia ʻi he fakalakalaka mo e lavameʻa ʻa e niʻihi kehé?

Sione 11:1–46

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Toetuʻú mo e Moʻuí.

  • ʻI heʻenau laukonga ʻi he uiké ni fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo Lāsalosí, naʻe maʻu nai ʻe ha mēmipa ʻo hoʻo kalasí ha meʻa naʻá ne fakamālohia ʻene tui ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Mīsaia kuo talaʻofa maí? Fakaafeʻi ke nau fakamatala ki he meʻa naʻa nau maʻú. Ko e hā mo ha ngaahi aʻusia kehe kuó ne langaki hake ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí? ʻE lava ke ke fakamahinoʻi ange ʻi he taimi ʻo e mana ko ʻení, naʻe ʻikai toetuʻu ʻa Lāsalosi ia ka naʻe fakafoki mai ki he moʻui fakamatelié.

    ʻĪmisi
    Jesus weeping

    Naʻe tutulu ʻa Sīsū, tā fakatātaaʻi ʻe James Tissot

  • Ko e founga ʻe taha ke vakavakaiʻi ai e Sione 11:1–46, ko e kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau taufetongi ʻi hono lau e ngaahi vēsí, pea fakaafeʻi kinautolu ke taʻofi ʻenau laú ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai ha fakamoʻoni ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí. Kole ange ke nau aleaʻi e meʻa ne nau maʻú. ʻE fakamālohia fēfē ʻe he ngaahi ʻahiʻahí mo e vaivaí ʻetau tui kiate Iá?

  • Ko e founga ʻe taha ke lau ai e talanoa ko ʻení ko hono vahe ki ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki he ngaahi tūkunga ʻo e kakai ʻoku kau aí–hangē ko e Fakamoʻuí, ko e kau ʻAposetoló, Māʻata, Mele, mo Lāsalosi. Ko e hā te tau lava ʻo ako meiate kinautolu takitahá? Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he Sione 11:33–35? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻiloʻi e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo Iá?

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi ʻo e Ako ʻi ʻApí

Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e Mātiu 19–20; Maʻake 10; mo e Luke 18, te ke lava ʻo ʻeke ha fehuʻi hangē ko e “Te ke ongoʻi fēfē nai kapau te ke ngāue ʻaho kakato peá ke vahe tatau mo ha taha naʻe ngāue ʻi ha houa pē ʻe tahá?” Talaange kiate kinautolu ʻoku ʻi ai ha talanoa fakatātā ʻi he laukonga ʻo e uike kahaʻú ʻokú ne fokotuʻu mai e founga ʻoku napangapangamālie ai iá.

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Luke 12–17; Sione 11

“Kuó ke ʻilo au.”

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Thomas S. Monson e aʻusia ko ʻeni naʻá ne maʻu lolotonga ʻene hoko ko ha pīsopé: “Ne u fakatokangaʻi ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha naʻe toe liʻaki pē ʻa Lisiate, ko e taha ʻo ʻemau kau taulaʻeikí ʻoku tātaaitaha pē ʻa ʻene haʻú, mei he kalasi lakanga fakataulaʻeikí. Ne u tuku ke tokangaʻi ʻe he ʻetivaisá e kōlomú kau ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo Lisiaté. Naʻe pehē ʻe heʻene faʻeé ʻokú ne ngāue ʻi ha kiʻi fale ʻenisinia ʻo sivi ʻa e ʻū meʻalelé. Ne u fakaʻuli ki he fale ngāué ʻo kumi ʻa Lisiate ka naʻe ʻikai pē ke u ʻilo ia. Fakafokifā ne u ongoʻi ke sio hifo ki ha luo fetongiʻanga lolo motuʻa ʻi he tafaʻaki ʻo e fale ngāué. Ne u sio ki ha mata ne ʻasi mai he fakapoʻulí. Ne u fanongo atu ki he pehē ʻe Lisiate, “ʻE Pīsope, kuó ke ʻilo au! Te u ʻalu atu.’ ʻI heʻema talanoá, ne u talaange kia Lisiate ʻemau ʻofa mo fie maʻu iá. Ne u ʻai ke palōmesi mai ʻe haʻu ki heʻene ngaahi fakatahá. … [Kimui ai], naʻe pehē ʻe Lisiate naʻe liliu ʻene moʻuí he taimi naʻe ʻilo ai ia ʻe heʻene pīsopé ʻokú ne toitoi ʻi ha luo fetongi lolo peá ne tokoniʻi ia ke ne foki ʻo mālohi ʻi he Siasí.” (“Sugar Beets and the Worth of a Soul,” Ensign, July 2009, 6–7).

Ako mei he maumau koloa ʻe tahá.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻa e lea ko ʻení fekauʻaki mo e taʻokete ʻo e foha maumau koloá:

“ʻOku ʻikai ke fuʻu ʻita ʻa e fohá ʻi he foki mai e foha ʻe tahá ki ʻapí ʻo hangē ko ʻene ʻita ʻi he fiefia ai ʻene ongomātuʻá. ʻI he ongoʻi ʻikai fakahoungaʻi pea mahalo hulu ange ʻi he fakaʻofaʻia pē ʻiate kitá,—ʻoku ngalo ʻi he foha talangofuá ni—pea ʻoku fakaʻofoʻofa ʻene talangofuá—ʻi ha kiʻi taimi siʻi kuo teʻeki ai ke ne ʻiloʻi ʻa e ʻulí pe loto foʻí, manavaheé pe fehiʻa ʻiate kitá. ʻOku ngalo ʻiate ia ʻi ha kiʻi momeniti ko e ʻuhikiʻi pulu kotoa ʻi he fāmá ʻoku ʻaʻana ia pea pehē ki he ngaahi pulupulu ʻi he kōpate faʻoʻanga valá mo e foʻi mama kotoa pē ʻi he toloá. Naʻe ngalo ʻiate ia ʻi ha kiʻi momeniti kuo totongi pea ʻe totongi maʻu pē ʻene faivelengá.

“ʻIkai, kuó ne maʻu ʻa e meimei meʻa kotoa pē ʻi ha founga fakaʻofoʻofa, ko ʻene ngāue mālohí, ka ʻoku ʻikai te ne maʻu e meʻa ʻe taha te ne ngaohi ia ko e tangata kakato ʻa e ʻEikí naʻá ne meimei aʻusiá. Kuo teʻeki ke ne maʻu ʻa e manavaʻofá mo e ʻaloʻofá, ʻa e fakakaukau ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ke vakai ʻoku ʻikai ko ha foki mai ʻeni ha fili. Ko hono tehiná eni. Hangē ko e kole ʻa e tamaí ke mahino kiate ia, ko ia ʻeni naʻe maté kuo toe moʻui. Ko ia naʻe molé kuo toe maʻu” (“The Other Prodigal,” Ensign, May 2002, 63).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Tokoniʻi ha Taha Hangē ko e tauhisipi ʻi he talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Luke 15:4), “te ke lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku ʻikai maʻu kalasí. Ko ho ngaahi faingamālie ko ia ke akoʻi mo hiki hake e kau mēmipa hoʻo kalasí pea tokoni ke nau haʻu kia Kalaisí, ʻoku mahulu atu ia ʻi lokiako pea mo kinautolu ʻoku kau mai ki hoʻo ngaahi lēsoní” (Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí, 8).