Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
11--17 Fepuari. Ioane 2004; ‘E Ao Ina Toe Fanau Mai Outou’


“11--17 Fepuari. Ioane 2--4: ‘E Ao Ina Toe Fanau Mai Outou’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“11--17 Fepuari Ioane 2--4” Sau, Mulimuli Mai ia te Au--Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
O Iesu o loo talanoa ma Nikotemo

11--17 Fepuari

Ioane 2–4

“E Ao Ina Toe Fanauina Oe”

O le faitauina o le Ioane 2--4 o se auala lelei lea e amata tapenapena ai e aoao atu. Tusifaamaumau soo se lagona uunai e te mauaina, ma faaaoga le otootoga lenei e sue a ni malamalamaaga faaopoopo ma manatu e aoao atu ai.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le fefaasoaai

Tusi ulutala e tolu ile laupapa: Ioane 2, Ioane 3, ma le Ioane 4. Tuu atu i le vasega ni nai minute e toe iloilo ai mataupu nei e tolu, ona fai lea i ai e tusi i lalo o ulutala taitasi se fuaiupu e fesoasoani latou te malamalama ai i aoaoga faavae ma mea o loo tutupu i lena mataupu. Talanoaina ia fuaiupu sa latou tusia.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Ioane 2:1–11

Ua suia o tatou olaga a o tatou mulimuli ia Iesu Keriso.

  • O nisi taimi e mafai ona maua a tatou malamalamaaga faaleagaga i le mata’itu i auiliiliga i se tala faatusi paia. Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e faitau le Ioane 2:1–11 ma lisi faamatalaga ua loloto ai lo latou talisapaia o le vavega i le tausamaaga o le faaipoipoga. Na faapefea e lenei vavega ona faaalia ai le mamalu o le Atua? (tagai i le fuaiupu 11).

  • E ono fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i lenei tala pe a latou mafaufau i le vavega mai le vaaiga tulaga ese o i latou o e sa molimauina. E faapefea i nisi taimi ona pei o tatou uiga faaalia i vavega o tagata sa i le tausamaaga o le faaipoioga---mo se faataitaiga, e pei o Maria, o le sa iloa e mafai ona tupu se vavega, po o le pule, o le sa lei iloa na tupu se vavega? Mafaufau e valaaulia ni nai tagata o le vasega e faamatala le tausamaaga e faapei o se sa i ai.

Ioane 2:13–22

E mafai ona tatou puipuia nofoaga ma mea paia.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia aoao mai le tala ia Iesu o tutulieseina le au faatau tupe mai le maumalu? E mafai faapefea ona latou puipuia nofoaga ma mea paia e pei o fale, falesa, malumalu, ma tusitusiga paia? E ono fesoasoani le saunoaga lea mai ia Peresitene Tavita O. MaKei; “Aua le faia le fale o lo’u Tama ma fale faatauoa.’ (Ioane 2:16.) O le sueina ma le faaaluina o tupe, … tusitusilima, aemaise lava o le fefaitalaa’i e uiga i tuaoi i se faletapuai, o mea ia e solia ai lenei poloaiga na tuuina mai i le toetoe atoa le lua afe tausaga talu ai” (in Conference Report, Oct. 1956, 7). E mafai faapefea ona tatou tausisia le paia o le malumalu ma isi nofoaga paia?

Ioane 3:1–21

E tatou ona toe fanauina i tatou e ulu atu ai i le malo o le Atua.

  • Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata o le vasega i le valaaulia a Iesu ia toe fanauina (tagai Ioane 3:3), e mafai ona e valaaulia i latou e faasoa mai ni malamalamaaga ua latou maua mai mea na aoao atu e le Faaola ia Nikotemo i nei fuaiupu. O a upu ma fasifuaitau na Ia faaaogaina? O a isi mau po o saunoaga mai taitai o le Ekalesia e mafai ona faalautele ai le malamalama o tagata o le vasega i lenei valaaulia? (Tagai Taiala Autu, “Tagata, Fou, Fanaufouina Faaleagaga” mo faataitaiga faatusi paia; tagai “Punaoa Faaopoopo” mo faamatalaga mai taitai o le Ekalesia.)

  • E mafai faapefea e isi tagata o le vasega ona faamalamalama i se tasi o se isi faatuatuaga le uiga o le toe fanauina? E faapefea ona latou faaaofia ai le salamo, papatisoga, ma e faamautuuga lenei talanoaga? Fuafua e valaaulia tagata o le vasega e faataitai pe faapefea ona latou taliina lenei fesili ile tagata o i o latou autafa. O le saunoaga sii mai a le Perofeta o Iosefa Samita i le “Punaoa Faaopoopo”e mafai ona faaopoopo i lenei talanoaga.

  • Ua talitonu nisi tagata e le mafai e se tagata ona sui; peitai o Nikotemo, o se faataitaiga o se tasi na sui o se taunuuga o le mulimuli i le talalelei a Iesu Keriso. Ina ia fesoasoani ia vaai tagata o le vasega i le mea lea, e mafai ona e valaaulia i latou e saili i le Ioane 3:1–2; Ioane 7:40–52; ma le Ioane 19:39–40. O a mea ua tatou aoao mai nei fuaitau e uiga i uiga ma talitonuga o Nikotemo? Na faapefea ona suia o ia? O a faataitaiga e mafai ona tatou faasoa e uiga i tagata ua tatou iloa na suia ona o le talalelei?

  • O le tilotilo i se pepe po o se ata o se pepe e ono avatu ai i lau vasega se avanoa lelei e faatusatusa ai uiga auaumama o se pepe fou ma uiga auaumama o se tasi ua toe fanauina faaleagaga.

Ioane 4:6–34

Ua ofo mai e Iesu Keriso ia i tatou le vai ola ma le “mea ‘ai” o le faia ole galuega a le Atua.

  • E manaomia e o tatou tino meaai ma le vai i aso taitasi. Sa faasino Iesu i nei manaoga lautele ina ua Ia aoao atu le fafine Samaria ma Ona soo. Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata o le vasega i le mea na aoao atu e le Faaola, e mafai ona e tuu ni ata o meaai ma vai i le laupapa ma valaaulia tagata o le vasega e tusi i lalo o le ata upumoni faaleagaga na aoao atu e Iesu. E mafai faapefea e le tapuai i le Atua i le agaga ma le upumoni ona faamalie ai o tatou fia inu faaleagaga? E faamalieina faapefea lo tatou fiainu faaleagaga i le faia o le finagalo o le Atua?

    Ata
    vaitafe laitiiti

    Ua ofo mai e Iesu Keriso ia i tatou le vaiola.

  • O le tomanatu i le agaigai i luma o le molimau a le fafine Samaria ia Iesu Keriso, e mafai ona fesoasoani i lau vasega e manatunatu pe na faapefea ona latou iloa o Ia o le Mesia. I le avea ai o se vasega, vaavaai mo faaupuga na faaaoga e le fafine Samaria e faasino ai i le Faaola i le Ioane 4:6--30. O a mea o faaiteite mai e nei faaupuga e uiga i lona iloa pe o ai Iesu Keriso? Ua faapefea ona tatou tuputupu ae i a tatou molimau o Ia o lo tatou Faaola?

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia uunaia tagata o le vasega e faitau le Mataio 5 ma le Luka 6, tau atu ia i latou o nei mataupu o loo i ai mea na ta’ua e Peresitene Iosefa Filitia Samita o “se lauga aupito sili na folafolaina, e tusa ai ma lo tatou iloa” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Filifitia Samita [2013], 234).

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Ioane 2–4

O Vitio o aga ma aoaoga a Iesu.

“Jesus Turns Water into Wine,” “Jesus Cleanses the Temple,” “Jesus Teaches of Being Born Again,” “Jesus Teaches a Samaritan Woman” (LDS.org)

O le a le uiga o le toe fanauina?

Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “E sili ai lou papatisoina o se taga oneone i lo le tagata, pe a le faia e tusa ma le faamagaloga o agasala ma le mauaina o le Agaga Paia. O le papatisoga i le vai o se afa papatisoga, ma e leai se uiga e aunoa ma le isi afa—o lona uiga, o le papatisoga a le Agaga Paia” (Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith [2007], 95).

Na aoao mai Elder David A. Bednar “O le liua … e maoae, e le laitiiti—o se toefanau mai faaleagaga ma le suiga e ala mai i le faavae o mea tatou te lagonaina ma naunau i ai, o mea tatou te mafaufau i ai ma fai, ma o tatou ituaiga o tagata. Ioe, o le ute moni o le talalelei a Iesu Keriso e afua ai se suiga taua ma le mautu i o tatou lava natura, e mafai i lo tatou faalagolago i ‘taui, ma le alofa mutimutivale ma le alofa tunoa o le Mesia Paia’ (2 Nifae 2:8). A o tatou filifili e mulimuli i le Matai, ua tatou filifili ia suia—ia toefanau faaleagaga” (“E Ao Ina Toe Fanau Mai Outou,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 20).

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson: ”Atonu tou te fesili, aisea e le vave ai ona tupu lenei suiga tele ia te au? E tatau ona e manatua ia faataitaiga ofoofogia a le nuu o le Tupu o Peniamina, Alema, ma isi i tusitusiga paia e—matua ofoofogia ae e le o se mea e masani ai. O le toatele lava o i tatou, e faifai malie suiga ma e umi se taimi e tulai mai ai. O le toe fanaufouina, e le pei o lo tatou fananau mai i la le tino, o se faagasologa ae le o se mea ua fuafua e tupu. Ma o le galue ai i lena faasologa, o le faamoemoega tutotonu lea o le olaga nei” (“Toe Fanauina,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 78).

Na aoao mai Dallin H. Oaks:

“Na toefanauina i tatou ina ua tatou ulu atu i se sootaga faalefeagaiga ma lo tatou Faaola e ala i le faanauina i le vai ma le Agaga ma e ala i le tauaveina i o tatou luga o le suafa o Iesu Keriso. E mafai ona tatou toe faafouina lena toefanau i Sapati taitasi pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga.

Ua faamaonia e le Au Paia o Aso e Gata Ai o i latou ua toe fanauina i le ala lea o atalii ma afafine ua fanauina faaleagaga o Iesu Keriso (tagai Mosaea 5:7; 15:9–13; 27:25). E ui o lea, ina ia iloaina faamoemoega faamoemoeina o lenei tulaga toe fanauina, e tatau lava ona tausia pea a tatou feagaiga ma tumau e oo i le iuga. O le taimi nei, e ala i le alofatunoa o le Atua ua toe fanauina i tatou o ni tagata fou faatasi ai ma ni matua faaleagaga ma folafolaga o se tofi mamalu”“Have You Been Saved?” Ensign, May 1998, 56).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

E le sili a’e le faiaoga i lo le tagata aoao. O lau matafaioi o se faiaoga e taua, ae e le o oe o le punavai tino o musumusuga i le vasega. Fesoasoani i tagata o le vasega e aoao mai le Agaga ma fefaasoaai ma le tasi ma le isi mea latou te aoaoina.