Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
1–7 Siulai. Ngāue 1–5: ‘Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu’


“1–7 Siulai. Ngāue 1–5: ‘Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“1–7 Siulai. Ngāue 1–5,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
ʻaho ʻo e Penitekosí

ʻAho ʻo e Penitekosí, tā ʻa Sidney King

1–7 Siulai

Ngāue 1–5

“Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu”

ʻI hoʻo ako ʻa e Ngāue 1–5, ʻe lava ke ueʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fekumi ki he ngaahi moʻoni ʻoku felāveʻi mo hoʻo moʻuí. Fakaʻilongaʻi e ngaahi veesi ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koé, pea fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke ke vahevahe ai e meʻa ʻokú ke akó.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kuó ke fifili nai pe ko e hā e meʻa naʻe fakakaukau ki ai mo ongoʻi ʻe Pita ʻi he taimi naʻá ne “sio fakamamaʻu ki he langí” mo e kau ʻAposetolo kehé ʻi he hāʻele hake ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí? (Ngāue 1:10). Ko e Siasi ko ia naʻe fokotuʻu ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá kuo tataki ia he taimí ni ʻe Sīsū ʻo fakafou ʻia Pita, ko e palōfita ʻa e ʻOtuá. Kuo tuku ʻeni kia Pita ʻa e ngāue ki hono “fakalotuʻi ʻa e puleʻanga kotoa pē” (Mātiu 28:19). Ka kapau naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga pe manavahē, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki ai ʻi he tohi ʻa Ngāué. Ko e meʻa pē ʻoku tau maʻú ko e ngaahi sīpinga ʻo e fakamoʻoni mo e fakaului taʻeilifia, ngaahi fakamoʻui fakaofo, ngaahi fakahā fakalaumālie mo ha tupulaki fakaʻaufuli ʻi he Siasí. ʻI he maʻu ko ʻeni ʻe Pita ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe ʻikai ke ne toe hoko ko e tangata toutai taʻeʻilo naʻe fetaulaki mo Sīsū ʻi he matātahi ʻo e Tahi ʻo Kālelí. Pe naʻá ne kei hoko ko e tangata loto-moʻua naʻe tangi mamahi ʻi ha ngaahi uike siʻi kimuʻa ai koeʻuhí naʻá ne fakafisingaʻi ʻa ʻene maheni mo Sīsū ʻo Nāsaletí.

ʻI he tohi Ngāué, te ke lau ai fekauʻaki mo e ngaahi tala fakahā mālohi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Te ke ʻiloʻi foki ai ʻa e founga ʻe malava ʻe he ongoongoleleí ʻo liliu ʻa e kakaí—kau ai koe—ki he kau ākonga loto-toʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá te nau lava ke hoko ki aí.

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Ngāue 1:1–8, 15–26; 2:1–42; 4:1–13, 31–33

ʻOku tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku lekooti ʻi he tohi Ngāué ʻa e feinga ʻa e kau ʻAposetoló ke fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí hili e Hāʻele Hake ʻa e Fakamoʻuí. Neongo naʻe ʻikai kei ʻi māmani ʻa Sīsū Kalaisi, ka naʻá Ne tataki ʻa e Siasí ʻi he fakahā ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukau ki he founga naʻe tataki ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e kau taki foʻou ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻi hoʻo toe vakaiʻi e ngaahi potufolofola ko ʻení: Ngāue 1:1–8, 15–26; 2:1–42; 4:1–13, 31–33.

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue, uiuiʻi, pe fatongia kuo foaki atu ʻe he ʻEikí maʻaú? Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi aʻusia ʻa e kau ʻAposetolo ko ʻeni ʻi he kuonga muʻá fekauʻaki mo e founga te ke lava ai ʻo falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne tataki koé?

Vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Laumālie Māʻoniʻoní.”

Ngāue 2:1–18

Ko e hā e taumuʻa ʻo e meʻafoaki ʻo e leá?

ʻOku faʻa fakakalakalasi he taimi ʻe niʻihi ʻa e meʻafoaki ʻo e leá ko e lea ʻi ha lea fakafonua ʻoku ʻikai mahino ki ha taha. Ka naʻe lave ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Ngāue 2 ke fakamahinoʻi ko e meʻafoaki ko ʻeni ʻo e Laumālié ʻoku “foaki ia ʻi he taumuʻa ke malanga [ʻaki ʻa e ongoongoleleí] ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai mahino ʻenau lea fakafonuá; ʻo hangē ko e ʻaho ʻo e Penitekosí. … Ko e taumuʻa taupotu taha ʻo e [meʻafoaki ʻo e] lea ʻi he ngaahi lea kehekehé ke lea ki he kakai mulí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2008], 443). Naʻe hanga ʻe he Kātoanga ʻo e Penitekosí, ko ha ʻaho mālōlō lahi ʻa e kakai Siú, ʻo ʻomi ʻa e kakai Siu mei he ngaahi puleʻanga lahi ki Selusalema. Naʻe tokoni ʻa e meʻafoaki ʻo e leá ke mahino ki he kau ʻaʻahi ko ʻení ʻa e ngaahi lea ʻa e kau ʻAposetoló ʻi heʻenau lea fakafonuá.

Ngāue 2:36–47; 3:13–21

ʻOku tokoni ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ke u haʻu kia Kalaisi.

Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke ongoʻi “mahuhuhuhu [ʻi ho] lotó,” ʻo hangē ko e kau Siú ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí? (Ngāue 2:37). Mahalo pē naʻá ke fai ha meʻa naʻá ke fakaʻiseʻisa ai, pe mahalo ʻokú ke fie maʻu ke liliu hoʻo moʻuí. Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai e faʻahinga ongo ko ʻení? ʻOku maʻu ʻa e faleʻi ʻa Pita ki he kakai Siú ʻi he Ngāue 2:38. Fakatokangaʻi ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí (kau ai ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—pe ʻoku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ko e tokāteline ʻo Kalaisí) ʻa e kau papi ului ko ʻení, ʻa ia ne lekooti ʻi he Ngāue 2:37–47.

Mahalo naʻá ke ʻosi papitaiso mo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe founga fēfē leva haʻo hokohoko atu ke fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí? Fakakaukau ki he ngaahi lea ko ʻeni meia ʻEletā Dale  G. Renlund: “ʻE lava ʻo fakahaohaoaʻi kitautolu ʻi he hokohoko mo e toutou … tui [kia Kalaisi], fakatomala, maʻu ʻa e sākalamēnití ke fakafoʻou e ngaahi fuakavá mo e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ha takaua maʻu pē. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau hoko lahi ange ai ʻo hangē ko Kalaisí pea lava ke kātaki ki he ngataʻangá, fakataha mo e meʻa kotoa ko iá” (“Kāingalotu ʻOua Naʻa Tuku e Feingá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 56).

Vakai foki, 2 Nīfai 31; 3 Nīfai 11:31–4127; Brian K. Ashton, “Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2016, 106–9.

Ngāue 3:19–21

Ko e hā ʻa e “ngaahi ʻaho ʻo e fakamoʻuí” mo e “kuonga ʻo e liliu ʻo e meʻa kotoa pē”?

ʻOku ʻuhinga ʻa e “ngaahi ʻaho ʻo e fakamoʻuí” ki he Nofotuʻí, ko e taimi ia ʻe hāʻele mai ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní. ʻOku ʻuhinga ʻa e “kuonga ʻo e liliu ʻo e meʻa kotoa pē” ki hono toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Ngāue 3; 4:1–31; 5:12–42

ʻOku foaki ki he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi ke fakahoko e ngaahi mana ʻi Hono huafá.

Naʻe ʻamanaki ʻa e tangata pipikí te ne maʻu ha paʻanga meiate kinautolu naʻa nau haʻu ki he temipalé. Ka naʻe foaki ange ʻe he ongo tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ha meʻa lahi ange. ʻI hoʻo lau ʻa e Ngāue 3; 4:1–31; mo e 5:12–42, fakakaukau ki he founga ne tokoni ai ʻa e mana ne hoko mai aí ki he:

Tangata pipikí

Pita mo Sione

Kau fakamoʻoni ʻi he temipalé

Kau taulaʻeiki lahí mo e kau pulé

Kāingalotu kehé

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Ngāue 2:37

Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi “mahuhuhuhu [ʻi ho] lotó” ʻi he taimi ʻoku akoʻi ai ʻe ha taha ʻa e ongoongoleleí? ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ongo ko ʻení? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke pehē, “Ko e hā te tau faí?” ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi pehē aí?

Ngāue 3:1–8

Naʻe tāpuekina fēfē ʻa e tangata ʻi he temipalé ʻo kehe ia mei he meʻa naʻá ne fakatetuʻa ki aí? Kuo tau mamata fēfē ki he ngaahi tāpuaki ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku hoko mai kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina?

ʻĪmisi
Ko hono fakamoʻui ʻe Pita ha tangata

Ko ia ʻOku Ou Maʻú Te u Foaki Kiate Koe, tā ʻa Walter Rane

Ngāue 3:12–26; 4:1–21; 5:12–42

Ko e hā ʻokú ke saiʻia ai fekauʻaki mo e faivelenga ʻa Pita mo Sioné? Te tau lava fēfē ʻo loto-toʻa ʻi heʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

Ngāue 4:32–5:11

Mahalo naʻa fiefia ho fāmilí ke fakatātaaʻi ʻa e talanoa kia ʻAnanaia mo Safailá ʻo tui ha fanga kiʻi teunga faingofua mo ha fanaga kiʻi koini. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei he talanoa ko ʻení? Fakatatau ki he ngaahi fie maʻu ho fāmilí, te mou lava ʻo aleaʻi ʻa e faitotonú, poupouʻi ʻo e kau taki ʻo e Siasí, pe ko e fakatapuí.

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Fili ha tefito. Tuku ke taufetongi e fāmilí ʻi hano fili ha tefito mei he Ngāue 1–5 ke mou ako fakataha.

ʻĪmisi
Ko e Hāʻele Hake ʻa Sīsuú

Ko e Hāʻele Hake ʻa e ʻEikí, tā ʻa William Henry Margetson