Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
10–16 Sune. Mātiu 26; Maʻake 14; Luke 22; Sione 18: ‘ʻOua Naʻa Faʻiteliha Pē Au, ka ko Koe Pē’


“10–16 Sune. Mātiu 26; Maʻake 14; Luke 22; Sione 18: ‘ʻOua Naʻa Faʻiteliha Pē Au, ka ko Koe Pē’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“10–16 Sune. Mātiu 26; Maʻake 14; Luke 22; Sione 18,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Last Supper

Pea Kuo Poʻuli, tā ʻe Benjamin McPherson

10–16 Sune.

Mātiu 26; Maʻake 14; Luke 22; Sione 18

“ʻOua Naʻa Faʻiteliha Pē Au, ka ko Koe Pē”

ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Mātiu 26; Maʻake 14; Luke 22; mo e Sione 18, tokanga ki ha faʻahinga ongo pē te ke maʻu, tautautefito ki he ngaahi ueʻi ke liliu hoʻo moʻuí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe toko tolu pē e kau fakamoʻoni ʻi he māmaní ki he mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Ngoue Ketisemaní—pea ne nau mohe kinautolu lolotonga ʻene hokó. Naʻe toʻo ʻe Sīsū kiate Ia ʻa e ngaahi angahala, mamahi mo e faingataʻaʻia ʻa e tokotaha kotoa pē kuo moʻuí, neongo naʻe ʻikai ha taha he taimi ko iá naʻá ne lavelaveʻilo ki he meʻa naʻe hokó. Ka, ʻoku faʻa mahili atu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻo ʻitānití taʻe ʻi ai ha lavelaveʻilo ki ai ʻa e māmaní. Ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtua ko e Tamaí. Naʻá Ne ongona ʻa e tautapa ʻa Hono ʻAlo faivelengá, “ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú. Pea naʻe fakahā mai ʻa e ʻāngelo mei he langí kiate ia, ʻo ne fakamālohi ia” (Luke 22:42–43). Neongo naʻe ʻikai ke tau ʻi ai ke mamata tonu ʻi he ngāue taʻesiokita mo talangofua ko ʻení, ka te tau lava kotoa pē ʻo hoko ko e kau fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku tau fakatomala ai pea maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá mo e taimi kotoa pē ʻoku tau ongoʻi ai e ivi fakamālohia ʻa e Fakamoʻuí, te tau lava leva ʻo fakamoʻoni ki he meʻa naʻe hoko ʻi he Ngoue Ketisemaní.

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 26:17–30; Maʻake 14:12–26; Luke 22:7–39

ʻOku hoko ʻa e sākalamēnití ko ha faingamālie ke tau manatua ai ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e hā ʻokú ke fai ke manatuʻi ai ʻa e kakai mahuʻinga ʻi hoʻo moʻuí? ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití ki Heʻene kau ākongá, naʻá Ne folofola ange, “Fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au” (Luke 22:19; vakai foki, 3 Nīfai 18:7). ʻOku tokoni fēfē ʻa e maá, vaí, mo e ngaahi ʻelemēniti kehe ʻo e ouau ko ʻení ke ke manatu ai kiate Ia mo ʻEne mamahí? Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo laukonga fekauʻaki mo e fuofua sākalamēnití. Fakatokangaʻi ange foki ʻa e fakamatala ʻoku hā ʻi he Liliu ʻe Siosefa Sāmitá (vakai ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá).

Tuku ha taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he aʻusia ʻokú ke maʻu ʻi he uike kotoa pē lolotonga e sākalamēnití. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke toe mahuʻingamālie ange ai iá? Mahalo te ke lava ʻo tohi ha ngaahi meʻa ʻoku ueʻi koe ke ke manatuʻi fekauʻaki mo e Fakamoʻuí—ʻa ʻEne ngaahi akonakí, ʻEne ʻofá, ʻa e ngaahi taimi naʻa ke ongoʻi mātuʻaki ofi ai kiate Iá, pe ko e ngaahi angahala mo e mamahi naʻá Ne toʻo kiate Ia koeʻuhí ko koé.

Vakai foki, 3 Nīfai 18:1–13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:76–79 .

Mātiu 26:36–46; Maʻake 14:32–42; Luke 22:40–46

Naʻe mamahi ʻa e Fakamoʻuí maʻaku ʻi Ketisemani.

Naʻe fakaafeʻi mai ʻe Palesiteni Russell M. Nelson ke tau “tuku hotau taimí ke ako kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí” (“Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 40).

Fakakaukau ki he meʻa te ke fai ke tali ai e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní. Te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, pea hiki e ngaahi ongo mo e fehuʻi ʻokú ke fakakaukau ki aí.

Ki ha ako lahi ange ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, fekumi ʻi he ngaahi folofola kehé ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi pehení:

ʻI hoʻo ako kau ki he meʻa naʻe hoko ʻi Ketisemaní, mahalo naʻa lelei ke ke ʻiloʻi ko Ketisemaní ko ha ngoue ʻōlive naʻe ʻi ai mo ha mīsini tatau ʻōlive naʻe ngāue ʻaki ki hono momosi ʻo e ʻōlivé pea sivi hono loló ke ngāueʻaki ia ki he māmá mo e meʻatokoní kae pehē foki ki he faitoʻó (vakai, Luke 10:34). ʻE lava ke fakataipe ʻe hono fakaʻaongaʻi ha mīsini mamafa ke tatau ʻaki e lolo ʻōlivé ʻa e mamafa ʻo e angahala mo e mamahi naʻe fuesia ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú (vakai, D. Todd Christofferson, “Nofomaʻu ʻi Heʻeku ʻOfá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 50–51).

Maʻake 14:27–31, 66–72; Luke 22:31–32

ʻOku hoko ʻa e uluí ko ha ngāue taʻetūkua.

Fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe Pita mo e Fakamoʻuí—ʻa e ngaahi mana naʻá ne mamata tonu ki aí mo e tokāteline naʻá ne akó. Ko e hā leva naʻe folofola ai ʻa e Fakamoʻuí kia Pita ʻo pehē, “Pea ʻo ka ke ka liliu, ke ke tokoniʻi ho kāingá”? (Luke 22:32; tānaki atu ʻa e fakamataʻitohí). Ko e hā e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā David A. Bednar ko e faikehekehe ʻi hono maʻu ha fakamoʻoní mo e hoko ʻo ului moʻoní? (vakai, “Ului ki he ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 106–9). Lolotonga hoʻo laukonga kau ki he ngaahi aʻusia ʻa Pitá ʻi he Maʻake 14:27–31, 66–72, fakakaukau ki hoʻo fakaului ʻaʻaú. Ko e hā ha ngaahi lesoni te ke lava ʻo ako meia Pita? ʻI hoʻo hokohoko atu ke lau ʻa e Fuakava Foʻoú, ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke maʻu kau ki he ului ʻa Pitá mo ʻene feinga ke fakamālohia e niʻihi kehé? Ko e hā e ola ʻo ʻene maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻene fakauluí? (vakai, Sione 15:26–27; Ngāue 1:8; 2:1–4).

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo hokohoko atu ke laukonga mo ho fāmilí ki he uike fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mātiu 26:17–30; Maʻake 14:12–26; Luke 22:7–39

ʻOku fēfē ʻa e aʻusia ʻa e fāmilí lolotonga e sākalamēnití he uike kotoa pē? ʻE lava ke hoko hoʻomou laukonga fekauʻaki mo e fuofua sākalamēnití ke tupunga ai ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e sākalamēnití mo e ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke ʻai ʻenau mouhuú ke mahuʻingamālie angé. Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā Ko Hono Tufaki ʻo e Sākalamēnití (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 108) pea fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ki he meʻa te mou ala fai kimuʻa, lolotonga mo e hili ʻa e sākalamēnití.

Luke 22:40–46

ʻI hono lau ʻe he fāmilí ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, te nau lava ʻo vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku ʻoatu ʻi he konga “Naʻe mamahi ʻa e Fakamoʻuí maʻaku ʻi Ketisemani” ʻi he konga ki hono ako fakatautaha ʻo e folofolá

Luke 22:50–51

Ko e hā ʻoku tau ako mei he aʻusia ko ʻení fekauʻaki mo Sīsuú?

ʻĪmisi
Christ healing servant’s ear

Tuku Ā Kuo Lahi ʻEni, by Walter Rane

Mātiu 26:36–46; Maʻake 14:32–42; Luke 22:40–46

Ko e hā ʻoku tau ako mei he folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi vēsí ni?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Lau ʻa e meʻa kuo akoʻi mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fekumi ʻi he makasini Ensign pe Liahona, fakamuimui taha ʻo e konifelenisi lahí ʻa e [fakahokohoko ʻo e ngaahi tefito] ki he “Fakaleleí” (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 21).

ʻĪmisi
Christ in Gethsemane

ʻOua Naʻa Fai Hoku Lotó, ka Ko e Finangalo ʻOʻoú, tā ʻe Walter Rane