Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
13–19 Mē. Mātiu 19–20; Maʻake 10; Luke 18: ‘Ko e hā ʻOku ou Kei Hala Aí?’


“13–19 Mē. Mātiu 19–20; Maʻake 10; Luke 18: ‘Ko e hā ʻOku ou Kei Hala Aí?’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“13–19 Mē. Mātiu 19–20; Maʻake 10; Luke 18,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
laborers in a vineyard

13–19 Mē.

Mātiu 19–20; Maʻake 10; Luke 18

“Ko e hā ʻOku ou Kei Hala Aí?”

Lau mo fakalaulauloto ʻa e Mātiu 19–20; Maʻake 10; mo e Luke 18, tokanga ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie te ke maʻú. Hiki e ngaahi ueʻi ko iá, pea fakakaukau pe te ke ngāueʻi fēfē kinautolu.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kapau te ke maʻu ha faingamālie ke ke ʻeke ai ha fehuʻi ki he Fakamoʻuí, ko e hā e fehuʻi te ke ʻeké? ʻI he taimi naʻe fuofua fetaulaki ai ha talavou koloaʻia mo e Fakamoʻuí, naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā ha meʻa lelei te u fai ke u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?” (Mātiu 19:16). Naʻe fakahā ʻe he tali ʻa e Fakamoʻuí ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei kuo fai ʻe he talavoú mo hano fakalotolahi ke ne ngāue ʻo lahi ange. ʻI heʻetau fakalaulauloto ki hono maʻu ʻo e moʻui taʻengatá, te tau lava ʻo fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha toe meʻa lahi ange ʻoku totonu ke tau fai. ʻI heʻetau fehuʻi ʻiate kitautolu pē, “Ko e hā ʻoku ou kei hala aí?” ʻI he (Mātiu 19:20), ʻe lava ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi tali ʻoku fakafoʻituitui tatau pē mo ʻEne tali ki he talavou koloaʻiá. Ko e hā pē meʻa ʻoku folofola mai ʻe he ʻEikí ke tau faí, ʻe fie maʻu maʻu pē ke tau falala kiate Ia ʻo lahi ange ʻi heʻetau māʻoniʻoní (vakai, Luke 18:9–14) pea ke tau “maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻí” (Luke 18:17; vakai foki, 3 Nīfai 9:22).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 19:1–9; Maʻake 10:1–12

Ko e mali ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefiné ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá.

Ko e fepōtalanoaʻaki ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí mo e kau Fālesí, ko e taha ia ʻo e ngaahi sīpinga kuo lekooti ʻa ia ne akonaki fakapatonu ai e Fakamoʻuí ʻo fekauʻaki mo e malí. Hili hoʻo lau ʻa e Mātiu 19:1–9 mo e Maʻake 10:1–12, lisi ha ngaahi fakamatala ʻokú ke pehē ʻokú ne fakamatalaʻi nounou mai ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ki he malí. ʻOku tokoni fēfē hoʻo ʻilo ki he palani ʻa e Tamaí ki he fakamoʻuí ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻoku tuʻutuʻuni ai ʻe he ʻOtuá ʻa e mali ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefiné?

ʻĪmisi
older couple in front of temple

Ko e mali taʻengatá ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá.

Te ke ala ʻilo ha kakai ʻoku ʻikai ke nau tui pe fakafepakiʻi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e malí. Ki ha fakatātā ʻaonga ki he founga ke fepōtalanoaʻaki ai ʻi he fakaʻapaʻapa mo kinautolú, vakai ki he vitiō, “Everyday Example: When Beliefs Are Questioned” (LDS.org).

Mātiu 19:3–9; Maʻake 10:2–12

Naʻe akoʻi nai ʻe Sīsū ʻoku ʻikai ʻaupito ke tali ʻa e vete malí pe ʻoku totonu ke ʻoua naʻa toe mali ʻa e kakai naʻe vete malí?

ʻI ha lea ʻa ʻEletā Dallin H. Oaks fekauʻaki mo e vete malí, naʻá ne akoʻi mai ai ʻoku fakataumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní ke taʻengata ʻa e vā fetuʻutaki ʻo e nofomalí. Ka neongo iá, ʻoku mahino foki ki he ʻOtuá “ko e meʻa ʻi he fefeka ʻo [hotau] lotó” (Mātiu 19:8), kae pehē foki ki he ngaahi fili taʻe fakapotopoto mo siokita ʻa ha taha pe ongo meʻa malí fakatouʻosi, ʻoku faʻa ʻaonga ai ke fai ʻa e vete malí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻOakesi ʻoku hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakangofua ʻa e taha kuo veté ke toe mali ʻo ʻoua naʻa fakameleʻi ʻe he ʻuli ʻo e angaʻulí, ʻa ē ʻoku fakamahinoʻi ʻi he fono ʻoku maʻolunga angé. Kapau naʻe ʻikai fai ʻe he taha naʻe veté ha angahala mamafa, ʻe lava pē ke ne maʻu ha lekomeni temipale ʻi he tuʻunga moʻui taau tatau pē ʻoku ʻai ki he toenga ʻo e kāingalotu kehé” (“Vete Malí,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 70).

Mātiu 19:16–22; Maʻake 10:17–22; Luke 18:18–23

Kapau te u kole ki he ʻEikí, te Ne akoʻi au ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke u fai ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

ʻE lava ke hoko ʻa e talanoa ki he tangata koloaʻiá ko ha meʻa ke fakatupu ai ha loto-hohaʻa ʻo aʻu pē ki he ākonga ngāue faitōnungá. ʻI hoʻo lau ʻa e Maʻake 10:17–22, ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻokú ke maʻu ki he tui faivelenga mo moʻoni ʻa e talavoú?

Hangē ko e talavou koloaʻiá, ʻoku tau taʻe haohaoa mo tōnounou kotoa pē, ka ʻi heʻetau hoko ko e kau ākongá kuo pau leva ai ke tau fehuʻi, “Ko e hā ʻoku ou kei hala aí?”—pea ʻoku totonu ke tau fehuʻi maʻu pē ia ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí. Fakatokangaʻi ange ʻoku foaki mai ʻa e talí ʻi he ʻofa mei he toko Taha ʻokú Ne ʻofa moʻoni ʻiate kitautolú (vakai, Maʻake 10:21). Ko e hā te ke lava ʻo fai ke teuteu ai ke ʻeke ki he ʻEikí pe ko e hā ʻokú ke kei hala aí—pea mo tali ʻEne tali ʻe ʻomí?

Vakai foki, Larry R. Lawrence, “Ko e Hā ʻOku Teʻeki Ai Ke u Faí?” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 33–35; S. Mark Palmer, “Pea Sio Ki ai ʻa Sīsū mo ʻOfa Kiate Ia,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 114–16.

Mātiu 20:1–16

ʻE lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá, ʻo tatau ai pē pe ko e fē taimi te nau tali ai ʻa e ongoongoleleí.

Te ke lava nai ʻo ongoʻi ʻa e aʻusia ʻa ha taha ʻo e kau ngāue ʻi he ngoue vainé? Ko e hā ha ngaahi lēsoni ʻoku ʻaonga kiate koe ʻi he potufolofola ko ʻení? ʻE ala tokoni ʻa e pōpoaki ʻa ʻEletā Jeffrey  R. Holland ʻi he “Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé” (Ensign pe Liahona, Mē 2012, 31–33) ke ke ʻiloʻi ai ha ngaahi founga foʻou ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi ueʻi fakalaumālie kehe ʻoku foaki atu ʻe he Laumālié kiate koe?

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mātiu 19:1–9; Maʻake 10:1–12

ʻE lelei nai ki ho fāmilí ʻa hono aleaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá kau ki he nofomalí mo e fāmilí? Kapau ko ia, te ke lava ʻo lau ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129). ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻi he fanongonongó ke fakamaʻalaʻala ʻa e ngaahi puputuʻu mo e loi ʻi he ngaahi pōpoaki ʻa e māmaní kau ki he malí mo e fāmilí?

Maʻake 10:23–27

Ko e hā hono faikehekehe ʻo e maʻu koloá mo e falala ki he koloá? (vakai, Maʻake 10:23–24). ʻI hoʻo lau ʻa e veesi 27, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e Liliu ʻe Siosefa Sāmitá: “ʻOku ʻikai faʻa fai ʻeni ʻe he tangata ʻoku falala ki he koloá; ka ko e tangata pē ʻoku falala ki he ʻOtuá ʻo siʻaki ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko aú, he ʻoku faʻa fai ʻe he niʻihi peheé ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē.” 

Mātiu 20:1–16

Ke fakatātaaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Mātiu 20:1–16, te ke lava ʻo faʻu ha feʻauhi faingofua, hangē ko ha lova nounou, pea palōmesi ange leva ʻe maʻu ʻe he tokotaha te ne ikuná ha pale. Hili ʻa e feʻauhí, foaki ʻa e pale tatau ki he tokotaha kotoa pē, ʻo kamata mei he tokotaha naʻe fakamuimui tahá pea fakaʻosi ki he tokotaha naʻe ikuná. Ko e hā ʻoku akoʻi mai heni kau ki he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní?

Mātiu 20:25–27; Maʻake 10:42–45

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “ko ia ʻoku loto ke ʻeiki ʻiate kimoutolú, ʻe hoko ia ko hoʻomou tamaioʻeiki”? (Mātiu 20:27). Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení? Te tau lava fēfē ʻo muimui ki Heʻene tā sīpingá ʻi hotau fāmilí, uōtí pe koló, mo hotau feituʻú?

Luke 18:1–14

Ko e hā ʻoku tau ako mei he ongo talanoa fakatātā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e lotú?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fokotuʻu ha taimi ʻe lelei kiate koé. ʻOku faʻa faingofua tahá ʻa ʻete ʻiloʻi ʻa e taimi lelei ke te ako ai e folofolá taʻe toe fakahohaʻasi kitá. Fokotuʻu ha taimi ʻoku lelei kiate koé, pea fai ho lelei tahá ke ke ako maʻu pē ʻi he taimi tatau he ʻaho kotoa pē.

ʻĪmisi
Christ and the rich young man

Ko Kalaisi mo e Talavou Koloaʻia Pulé, fai ʻe Heinrich Hofmann