Seminare
3 Nifae 27, Vaega 1: “Atiae i luga o La’u Talalelei”


“3 Nifae 27, Vaega 1: ‘Atiae i luga o La’u Talalelei, ’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“3 Nifae 27, Vaega 1,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

3 Nifae 27, Vaega 1

“Atiae i luga o La’u Talalelei”

Ata
alii talavou o loo tuuina atu se lauga i le sauniga faamanatuga

O a nisi o uiga sili ona taua o le Ekalesia a le Faaola? Na aoao atu e Iesu Keriso Ona soo sa Nifaē e tatau ona faaigoa Lana Ekalesia i Lona suafa ma atiae i luga o Lana talalelei. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama ai po o le a le talalelei a le Faaola ma le taua o le suafa o le Ekalesia.

Saunia oe lava e avea ma se meafaigaluega a le Agaga Paia. Na aoao mai le Alii, “ma afai tou te lē maua le Agaga aua tou te aoao atu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:14). A o e taumafai e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola o le usiusitai ma ola i le talalelei ma lou loto atoa, o le a fesoasoani le Agaga ia te oe e aoao atu le talalelei a Iesu Keriso.

Sauniuniga a le tagata aoga: E mafai ona valaaulia tagata aoga e faitau le 3 Nifae 27:1–10 ma saili mea na aoao atu e le Faaola i Ona soo sa Nifaē e uiga i Lana Ekalesia.

Gaoioiga e Mafai Ona Aoao Ai

E faapefea ona e tali atu i ai?

Faasoa atu le ata faataitai lenei i tagata aoga. E mafai foi ona e valaaulia ni tagata aoga naunau se toalua e faatinoina.

I se tasi aso a o faasoa atu mea sa latou faia i le faaiuga o le vaiaso, sa ta’u ai e Naomi i lana uo o Marco sa lotu o ia i le Aso Sa.

Sa fesili Marco, “O oe o se Mamona, a ea?”

Na fai mai Naomi, “O nisi taimi e valaau ai e tagata i matou i le igoa lena, ae matou te mananao e ta’ua o tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”

Sa tali atu Marco, “O lena e fiu e tau ta’u. Aisea e te le faapea ai e te auai i le ekalesia Mamona? Pe e te le o faitau mai i le Tusi a Mamona?”

E mafai ona valaaulia tagata a’oga e talanoaina le fesili lea faatasi ma se paga po o se vaega toaitiiti.

  • O a nisi o auala e mafai ona tali atu ai Naomi i le fesili a Marco?

O le asō, o le a e suesue ai i nisi o aoaoga a le Faaola i Ona soo sa Nifaē o loo tusia i le 3 Nifae 27. A o e suesue, vaavaai mo upumoni na aoao mai e Iesu e uiga i Lana Ekalesia lea e mafai ona fesoasoani ia te oe pe a feagai ma tulaga e pei o lea faatoa e faitau i ai.

O le igoa o le Ekalesia

E lei leva ona mavae le asiasiga a Keriso i sa Nifaē, ona faatasitasi ai lea o Ona soo sa Nifaē e toasefululua i le anapogi ma le tatalo. Sa latou fia iloa po o le a le igoa o le Ekalesia e tatau ona i ai. A o latou tatalo, sa faaali mai le Faaola ma amata ona aoao i latou (tagai i le 3 Nifae 27:1–3).

Faitau le 3 Nifae 27:4-7, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Faaola i Ona soo e uiga i le igoa o Lana Ekalesia.

  • O le a le igoa na fetalai le Faaola e tatau ona valaau ai Lana Ekalesia?

Mafaufau e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa ma tuu se avanoa i luga o le laupapa i le faaiuga, ina ia mafai ona e faaopoopo atu i le upumoni i se taimi mulimuli ane o le lesona.

O se tasi o upumoni tatou te aoao mai nei fuaiupu o le, o le Ekalesia moni a Iesu Keriso e tatau ona ta’ua i Lona suafa.

  • O a mafuaaga na tuuina mai e le Faaola mo le faaigoaina o le Ekalesia ia te Ia lava?

Sa faasoa mai e Peresitene Russell M. Nelson ni mafuaaga e taua ai lo tatou faaaogaina o le igoa sa’o o le Ekalesia:

O le igoa o le Ekalesia e lē fetuuna’ia. Ina ua ta’ua ma le manino e le Faaola le igoa e tatau ona faaigoa ai Lana Ekalesia, lea na muamua lava i Lana ta’utinoga, “E faapea lava ona ta’ua o la’u ekalesia,” e mamafa ia te Ia. Ma afai tatou te faatagaina ni igoa valaau e faaaoga ma vaetamaina pe lagolagoina na igoa valaau e i tatou lava ia, e tigā o Ia.

O le a se taua o se igoa, po o i lenei tulaga, o se igoa valaau? A oo mai i igoa valaau o le Ekalesia, e pei o le “Ekalesia AAG,” le “Ekalesia Mamona,” po o le “Ekalesia a le Au Paia o Aso e Gata Ai,” o le aveesega sili ona manino o loo i ai i na igoa o le aveesea o le suafa o le Faaola. O le aveesega o le suafa o le Alii mai le Ekalesia a le Alii o se manumalo tele lea mo Satani. A tatou aveesea le suafa o le Faaola, ua tatou lafoaiese lemu mea uma na faia e Iesu Keriso mo i tatou—e oo lava i Lana Togiola. (Russell M. Nelson, “O le Igoa Sa’o o le Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2018, 87–88)

  • O le a se mea e tumatila ia te oe e mai le saunoaga a Peresitene Nelson?

  • O le a sou manatu e mafai faapefea e a tatou taumafaiga e faaaoga le igoa sa’o o le Ekalesia ona aafia ai i latou e le o ni tagata o le Ekalesia?

I le avea ai o se vaega o le talanoaga o le fesili talu ai, mafaufau e matamata se tasi pe sili atu o vitio mai le vaega “Faamatalaga ma Faamatalaga o Talaaga” i lalo o le ulutala “O le a se mea e mafai ona tupu pe a tatou faaaogaina le igoa sa’o o le Ekalesia?

“Atiae i luga o la’u talalelei”

E faaopoopo atu i le faamamafaina o le tatau ona vaalaauina o Lana Ekalesia i Lona suafa, sa aoao atu e le Faaola Ona soo sa Nifaē i se isi uiga taua o Lana Ekalesia.

Faitau le 3 Nifae 27:8–10, ma vaavaai mo lenei uiga.

  • O le a se mea e mafai ona e faaopoopo mai nei fuaiupu i le upumoni na e faailoaina muamua e uiga i le Ekalesia a le Faaola?

Mafaufau e faaopoopo atu le upumoni sa e tusia muamua i luga o le laupapa i se mea e talitutusa ma lenei.

O se tasi o auala e mafai ona tatou aoteleina ai aoaoga a le Faaola ua e suesueina i le taimi nei o le, o le Ekalesia moni a Iesu Keriso e tatau ona valaauina i Lona suafa ma ia atiae i luga o Lana talalelei.

  • O le a sou manatu o le a le uiga mo le Ekalesia a le Faaola ina ia atiae i luga o Lana talalelei?

Atonu e fesoasoani le malamalama o le upu talalelei o lona uiga o le “tala fiafia” (tagai i le Bible Dictionary, “Gospels”).

Ina ia fesoasoani ia e malamalama i vaega taua o le talalelei a le Faaola, tusi se ata faigofie o se fale lotu i lau api faamaumau mo suesuega, e pei o lenei. Ia mautinoa e lava se avanoa e tusi ai upu ma fasifuaitau i lalo ifo o le ekalesia.

Fatu se ata o se ekalesia i luga o le laupapa ina ia mafai ona faaaoga o se vaega o la outou talanoaga.

Ata
atatusi o le falelotu

Faitau le 3 Nifae 27:13–22, ma vaavaai mo mea na fetalai Iesu Keriso o Lana talalelei. Tusi upu po o fasifuaitau e te maua i le avanoa i lalo o lau ata.

Valaaulia ni tagata aoga eseese e lisi upu po o fasifuaitau na latou faailoa mai i lalo o le ata o le ekalesia i luga o le laupapa. Ona talanoaina lea o mea na aoaoina e tagata aoga mai a latou suesuega o nei fuaiupu e ala i le fai atu o fesili e pei o nei.

  • E faavae i fuaiupu sa e suesueina, e faapefea ona e faamatalaina po o le a le talalelei a le Faaola?

Faailoa atu vaega patino o le talalelei a le Faaola o loo lisiina i luga o le laupapa. Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le taua o nei vaega e ala i le fai atu o fesili e pei o nei: Aisea e te manatu ai o lenei vaega o le talalelei a le Faaola e mafai ona mafaufau i ai o se tala fiafia? Aisea e te manatu ai e taua mo le Ekalesia a le Faaola ona “atiae i luga” (pe taulai atu i ai) o lenei aoaoga po o le mataupu faavae? E mafai faapefea e lenei vaega o le talalelei a le Faaola ona aafia ai lou olaga?

A uma le talanoaga, atonu e te manao e toe vaai i le ata faataitai mai le amataga o le lesona ma fai atu i tagata aoga e faataitai ona tali mai e faaaoga ai mea sa latou aoaoina.