Seminare
2 Nifae 9:50–52: “O Mai i le Paia e Toatasi o Isaraelu”


“2 Nifae 9:50–52: ‘O Mai i le Paia e Toatasi o Isaraelu,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“2 Nifae 9:50–52,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

2 Nifae 9:50–52

“O Mai i le Paia e Toatasi o Isaraelu”

Ata
aiga o loo faitauina faatasi ia tusitusiga paia

Pe na i ai se taimi na e faamoemoeina ai le fiafia tele mai se mea na ona le fiafia ai mulimuli ane? Na faaiuina e Iakopo lana lauga e ala i le fautuaina o sa Nifae e aloese mai le faaaluina o le taimi po o tupe i mea o le a le maua ai le faamalieina tumau. Sa ia valaaulia lona nuu e o mai ia Iesu Keriso ma taumamafa fiafia i faamanuiaga o le talalelei. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe ia lagonaina se naunautaiga sili atu e saili faamanuiaga ma le faamalieina lea e na o Iesu Keriso lava e mafai ona maua ai.

Aoaoina atu o le aoaoga faavae. Na poloaiina i tatou e le Faaola e “aoao i le tasi mataupu faavae o le malo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:77). O le aoaoga faavae lenei e aofia ai upumoni e faavavau lea, a faaaogaina i taimi uma, e taitai atu i le faaeaga. E totonugalemu i nei upumoni le matafaioi a Iesu Keriso i le ata o le faaolataga. O le aoao atu o aoaoga faavae moni e valaaulia ai le molimau a le Agaga Paia ma e mafai ona musuia ai tagata aoga e mulimuli i le Faaola.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e mafaufau i filifiliga na latou faia, nofoaga ua latou o i ai, po o mea ua latou aoaoina na aumaia ai le faamalieina tumau i o latou olaga.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Faamalieina o lo tatou matelaina ma le fia inu

Mafaufau e faaali atu i tagata aoga ni nai ipu e tumu i mea o le a le faamalieina ai le fiainu o se tagata, e pei o le sosi soy sosi, sinapi, po o le syrup. Ona faaali atu lea o se isi ipu ua tumu i vai mama. Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau faapea sa latou matuai fia feinu lava ma maua se avanoa e inu ai mai na o se tasi o ipu sa e faaali atu ia i latou. Fai atu ia i latou e fai se filifiliga ma faamalamalama mai taunuuga e ono oo i ai la latou filifiliga.

E mafai foi ona e faia se faataitaiga e faaaoga ai meaai e le faamalieina ai le fiaai, e pei o le masima po o se tamai lole feū, ma se meaai lelei e pei o se fasi fualaau aina.

Atonu ua e matauina o o tatou agaga, e pei o o tatou tino, e manaomia le fafagaina ma le faamalieina.

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou tuuina atu ai meaai tumau po o le faamalieina i o tatou agaga?

  • O a mea e liliu atu i ai tagata mo le faamalieina e mafai ona tuua ai i latou ma le lagonaina o le gaogao faaleagaga?

  • Aisea e te manatu e liliu atu ai tagata i nisi o taimi i mea e le aumaia ai le faamalieina tumau?

Valaaulia tagata aoga e iloilo o latou lava olaga e ala i le tuuina atu i ai o se avanoa latou te mafaufau ai i fesili nei.

  • E iai ni mea e te liliu atu i ai mo le fiafia ma le faamalieina e lē faamalieina moni ai ou manao? O le a se mea na fesoasoani ia te oe e lagona ai le filemu tumau ma le fiafia i lou olaga?

  • A o e suesue i le aso, vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia te oe e maua ai faamanuiaga ma le faamalieina lea e na o Iesu Keriso e mafai ona ofoina mai.

“Taumamafa fiafia i mea e le fano”

Manatua mai lau suesuega o le 2 Nifae 9:27–49 faapea na lapataia e Iakopo lona nuu mai faiga e tumu i le agasala sa latou faia. Ona faaiu lea e Iakopo lana saunoaga i se valaaulia taua.

Faitau le 2 Nifae 9:50–52, ma vaavaai mo le valaaulia a Iakopo i lona nuu.

  • O a nisi o upu po o fasifuaitau mai nei fuaiupu e te ilo e taua? Aisea?

  • O a ni mea ua fesoasoani nei fuaiupu e te malamalama ai e uiga i finagalo o le Iesu Keriso mo i tatou? O le a se mea ua latou aoao mai ia te oe e uiga i mea ua Ia ofoina mai ia i tatou?

Valaaulia tagata aoga e faailoa mai upumoni mai aoaoga a Iakopo. Fesoasoani i le vasega e faailoa mai se upumoni e pei o lenei. Mafaufau e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.

O le upumoni e tasi e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu o le taimi tatou te o mai ai ia Iesu Keriso, e mafai ona faamalieina o tatou agaga.

Faaaogaina o mau fefaasinoa’i e faaloloto ai lou malamalama

O le mauaina o fuaitau o mau e fesootai i mea o loo e suesueina e mafai ona avea o se auala aoga e faaloloto ai lou malamalama ma le talisapaia o mea o loo i tusitusiga paia.

Faataitai lenei tomai e ala i le mauaina o mau fesootai e fesootai i aoaoga o loo i le 2 Nifae 9:50–52.

Mafaufau e faagasolo le faagasologa o loo faamatalaina i parakalafa nei e lua o se vasega, tusi le ata i luga o le laupapa ma sue faatasi se mau fesootai se tasi pe lua. O se tasi mau-fefaasinoa’i aoga e mafai ona e faasino atu i tagata aoga o le Alema 5:33–34. Ona mafai lea ona vaevae tagata aoga i ni paga po o ni vaega toalaiti e galulue i le sueina faatasi o mau fefaasinoa’i.

Mafaufau e fatu se ata e talitutusa ma le mea lenei i lau api talaaga mo suesuega ma tusi ai le “2 Nifae 9:50–52” i le li’o ogatotonu. A o e mauaina mau fesootai e te manao e manatua, e mafai ona e tusia mau faasino i isi li’o.

Ata
kalafa o le li’o

O lau laasaga muamua mo le sueina o mau fefaasinoai o le vaavaai lea mo mau faasino ma autu o loo lisiina i vaefaamatalaga. O le isi, mafaufau e faailoa upu autu mai le 2 Nifae 9:50–52 ma sailiili i na upu po o faaupuga e faatatau i ai i le Taiala i Tusitusiga Paia, le Taiala mo Autu, po o le faatinoga o le sailiga o le Potutusi o le Talalelei.

O nisi nei o upu po o fasifuaitau atonu e te mafaufau e sailia: sau; vai ola; faamalieina; faalogo mai ia; taumafataga; tatalo; faafetai; olioli.

A uma ua lava se taimi o tagata aoga e sue ai mau-fefaasinoai, valaaulia ni nai volenitia e faasoa mai se tasi o mau sa sili ona anoa ia i latou. Tuu atu i tagata aoga e faamalamalama mai pe na faapefea e lena mau-fefaasinoai ona faalautele lo latou malamalama i aoaoga o le 2 Nifae 9:50–52. Mafaufau e faaopoopo i ai mau faasino e faasoa mai e tagata aoga i le ata o loo i luga o le laupapa.

Faaaogaina o mea ua e aoaoina

Mafaufau i mea ua e aoaoina e uiga ia Iesu Keriso i le aso ma pe mafai faapefea e nei aoaoga ona faamanuiaina oe i ou tulaga o i ai nei.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faagasolo mea sa latou aoaoina i le lesona o le aso, mafaufau e faaali atu fesili nei ma valaaulia tagata aoga e tusi a latou tali i a latou api talaaga mo suesuega.

  • O le a se mea ua e aoaoina pe lagonaina e uiga ia Iesu Keriso e te manao e manatua?

  • E mafai faapefea e le filifili e mulimuli ia Iesu Keriso ona maua ai e lou agaga le faamalieina tumau?

  • O a nisi o filifiliga patino e mafai ona e faia o le a aumaia ai le faamalieina tumau e ala mai ia Iesu Keriso i lou olaga?

Valaaulia ni nai volenitia e faasoa mai a latou fuafuaga i le vasega. Molimau atu e uiga i upumoni na outou talanoaina i le asō. Uunaia tagata aoga e suesue o latou olaga ma mafaufau i suiga e mafai ona latou faia o le a fesoasoani latou te maua ai le fiafia, filemu, ma le faamalieina lea e sau mai le mulimuli ia Iesu Keriso.