Seminare
Atamai i Aoaoga Faavae: 2 Nifae 2:25: “Na Pa’ū Atamu Ina ia i ai Tagata; ma Ua I ai Tagata, Ina ia Latou Maua le Olioli”


“Atamai i Aoaoga Faavae: 2 Nifae 2:25: ‘Na Pa’ū Atamu Ina ia i ai Tagata; ma Ua I ai Tagata, Ina ia Latou Maua le Olioli’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Atamai i Aoaoga Faavae: 2 Nifae 2:25: ‘Na Pa’ū Atamu Ina ia i ai Tagata; ma Ua I ai Tagata, Ina ia Latou Maua le Olioli’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Atamai i Aoaoga Faavae: 2 Nifae 2:25

“Na Pa’ū Atamu Ina ia i ai Tagata; ma Ua I ai Tagata, Ina ia Latou Maua le Olioli”

Ata
Aiga o Atamu ma Eva

I le lesona “2 Nifae 2:17–26,” na e aoao ai e uiga i le Pa’ū o Atamu ma Eva. O le iloa e uiga i le Pa’ū e mafai ai ona fesoasoani ia te oe e faalagolago i le Faaola a o e feagai ma luitau o le olaga faaletino. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e tauloto ai le tusi faasino o le atamai i aoaoga faavae ma le fasifuaitau autu o le mau mo le 2 Nifae 2:25, faamatala le aoaoga faavae, ma faaaoga mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga i tulaga moni o le olaga.

Fesoasoani i tagata aoao ia iloa e taua o latou saofaga. E masani ona manaomia le lototele mo tamaiti aoga e faasoa mai ai o latou manatu po o atugaluga i le vasega. O le faafetai i tamaiti aoga mo a latou saofaga o le a faaali atu ai ia i latou e te talisapaia lo latou naunautaiga e faasoa mai o latou malamalamaaga, fesili, ma molimau. O le a uunaia ai foi i latou e faasoa mai i le lumanai.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e o mai saunia i le vasega e tauloto mai le 2 Nifae 2:25 mai le mafaufau ma faasoa mai se auala se tasi latou te lagona ai le olioli ona o le Pa’ū o Atamu ma Eva.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O lenei lesona o le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae ua fuafuaina ia aoaoina pe a maea ona fai le lesona o le “2 Nifae 2:17-26,” o le lesona e faatatau mo le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae o le 2 Nifae 2:25. Afai e manaomia le tuu o le lesona lenei o le atamai i aoaoga faavae i se isi vaiaso, ia mautinoa e aoao atu ai foi le lesona faatatau e o faatasi ai i le vaiaso foi lena.

Faamatala ma tauloto

Valaaulia le toatele o le vasega e moeiini o latou mata ma ni nai tamaiti aoga se toalua e pupula pea o laua mata. Uu i luga se mea faitino, ma valaaulia tamaiti aoga o loo pupula o laua mata e faamatala e aunoa ma le faaaogaina o le igoa o le mea faitino. Vaai pe mafai ona laua fesoasoani i le isi vaega o le vasega e mate mai po o le a lena mea. O lenei gaoioiga e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga e faataitai ai le faamalamalamaina o manatu faavae i isi i ni auala faigofie.

O nisi vaega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi e mafai ona faigata ona faamalamalama, e aofia ai le Pa’ū o Atamu ma Eva. I se lesona talu ai, sa e suesue ai e uiga i le Pa’ū. Faitau le 2 Nifae 2:25, mafaufau e uiga i mea na e aoaoina. Ia manatua o le Pa’ū o se vaega taua o le fuafuaga o le fiafia a le Tama Faalelagi.

Tusi i lalo pe faapefea ona e faamatalaina le Pa’ū o Atamu ma Eva i se tamaitiiti valu tausaga le matua ma pe aisea e taua ai ona malamalama i le Pa’ū.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e toe faamanatu lenei aoaoga faavae, atonu e fesoasoani le valaaulia o i latou e faasoa i ni vaega toalaiti mea na latou tusia. Savalivali solo i le potu, ma faalogologo i a latou faamalamalamaga. Afai e tatau ai, toe faamanatu anomea mai le lesona talu ai e fesoasoani ai i tamaiti aoga ia malamalama i le Pa’ū ma le upumoni o loo ta’ua i luga.

Faataitai le taulotoina o le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae. O se tasi o auala e faataitai ai le taulotoina o le vaevae lea o le tusi faasino ma le fasifuaitau autu o le mau i vaega nei e lima:

  • 2 Nifae 2:25

  • “Na pa’ū Atamu

  • ina ia i ai tagata;

  • ma ua i ai tagata,

  • ina ia latou maua le olioli.”

Afai e mafai, mafaufau e fatu ni vaega se lima ma atofa i ai vaega taitasi. A e tusi atu i se vaega, e mafai ona latou faia la latou vaega na atofa i ai. Ona fesuiai lea po o le fea vaega ua atofa atu i ai vaega, ma toe fai.

Tusi vaega nei i luga o se fasipepa, ma toe fai vaega taitasi a o e tusi atu i ai. Ona tape lea pe ufiufi upu po o fasifuaitau a o toe faia le mau. Faaauau pea seia uma ona tapeese mea uma ma ua mafai ona e toe taulotoina le tusi faasino ma le fasifuaitau autu o le mau mai lou mafaufau.

Faataitai le faaaogaina

Fesoasoani i tamaiti aoga e toe faamanatu mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga. O se tasi auala e faia ai lenei mea o le taumafai lea o tamaiti aoga e tusi uma mataupu faavae e tolu mai le mafaufau.

Afai e te manaomia le fesoasoani i le manatuaina o nei mataupu faavae, tagai i le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae (2022).

Faaaoga mataupu faavae nei i le tulaga faataitai lenei:

A o aoao ai e uiga i le Pa’ū o Atamu ma Eva i lana vasega o le Aoga Sa, sa faateia Kitiona i le faalogo atu i lona faiaoga o faapea mai o le Pa’ū o se vaega taua o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Ua amata ona ia mafaufau i mea le lelei uma e mafai ona tutupu ona o le Pa’ū—agasala, oti, ma’i, le atoatoa o le malosi, gasegase faalemafaufau, tofotofoga, ma le tele o isi mea. Ua ia iloa o mea e sili ona ia faitio i ai e masani lava o taunuuga ia o le Pa’ū. Ua ia taumanatunatu pe faapefea ona avea le Pa’ū ma se mea na finagalo le Tama Faalelagi e tupu.

A o tali mai tamaiti aoga, e mafai ona e fesoasoani ia i latou e fatu se fuafuaga mo le taulimaina o lenei atugaluga. E mafai ona e fai atu fesili e pei o lenei: O le a se mea e te faia muamua? O a ituaiga o faamatalaga o le a e faamaumauina i lau api faamaumau mo suesuega? O a nisi fesili atonu e te manao e sailia tali?

Faaaoga se taimi i lau sauniuniga o le lesona e mafaufau ai i nisi auala e fesoasoani ai i tamaiti aoga e faataitai le faaaogaina o mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga ma le aoaoga faavae o le Pa’ū.

E mafai foi ona outou talanoaina nisi po o fesili uma nei ma tamaiti aoga.

Saili le malamalama atili e ala i punaoa paia ua filifilia

Toe faamanatu parakalafa 11–12 i le vaega o le “Mauaina o le Malamalama Faaleagaga” o le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae.

  • E faapefea ona e faaaogaina lenei mataupu faavae e foia ai le popolega o Kitiona?

O isi auala e faaaoga ai lenei mataupu faavae

  • O a punavai paia filifilia o le a e fautuaina Kitiona e vaavaai i ai mo se fesoasoani faaopoopo?

Afai e faigata i tamaiti aoga ona faailoa mai punavai, e mafai ona e faamanatu atu ia i latou le 2 Nifae 2:24–26 po o le Mose 5:9–10. E mafai foi ona e faasino atu i latou i le “Pa’ū o Atamu ma Eva” i le Lomifefiloi.

  • Aisea o le a e fautuaina atu ai na punavai?

Iloilo manatu faavae ma fesili faatasi ma se vaaiga e faavavau.

Toe faamanatu parakalafa 8–10 i le vaega o le “Mauaina o le Malamalama Faaleagaga” i le vaega o le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae.

  • E faapefea ona e faaaogaina lenei mataupu faavae e foia ai le atugaluga o Kitiona?

O isi auala e faaaoga ai lenei mataupu faavae

  • E faapefea e lou malamalama i le Pa’ū ma lona tulaga i le fuafuaga o le faaolataga ona fesoasoani i lenei tulaga?

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le Faaola ma Lana Togiola e mafai ona fesoasoani?

  • O le a se isi auala e mafai ona tatou vaai i ai i lenei tulaga faatasi ma se vaaiga e faavavau?

Faatino i le faatuatua

Toe iloilo parakalafa 5-7 i le vaega o le “Mauaina o le Malamalama Faaleagaga” o le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae.

  • E faapefea ona e faaaogaina lenei mataupu faavae e foia ai le popolega o Kitiona?

O isi auala e faaaoga ai lenei mataupu faavae

Mafaufau i ou lava aafiaga i le feagai ai ma luitau e fesootai ma le Pa’ū. Mafaufau loloto i mea ua e faia e faatino ai i le faatuatua ma faalagolago i le Faaola pe a feagai ma luitau e fesootai ma le olaga faaletino.

  • E faapefea ona fesoasoani ou aafiaga i le tulaga o Kitiona?

  • O le a se isi auala e mafai ai e Kitiona ona faaali le faatuatua ia Iesu Keriso?

Toe faamanatuga o le atamai i aoaoga faavae

I se lesona i le lumanai, mafaufau e tusi le mau faasino ma le fasifuaitau autu o le mau i se faasologa faafefiloi i luga o le laupapa. (E mafai ona e faaaogaina vaega o loo i ai i le gaoioiga o le taulotoina i lenei lesona.) Valaaulia tamaiti aoga taitasi e taumafai e tusi i le faasologa sa’o.

Afai e maua, e mafai ona e tusia le mau faasino ma vaega o fasifuaitau i pepa eseese ina ia mafai ona faaali atu mo le vasega. E mafai e se tamaitiiti aoga ona sau i luga ma, faatasi ai ma le fesoasoani a le vasega, e tuu fasifuaitau i le faasologa sao.