Seminare
1 Nifae 19–22: “Ai Lava e Galo Ia Te i Latou, A e Le Galo Lava Oe Ia Te Au”


“1 Nifae 19–22: ‘Ai Lava e Galo Ia Te i Latou, A e Le Galo Lava Oe Ia Te Au’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“1 Nifae 19–22: ‘Ai Lava e Galo Ia Te i Latou, A e Le Galo Lava Oe Ia Te Au,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

1 Nifae 19–22

“Ai Lava e Galo Ia Te i Latou, A e Le Galo Lava Oe Ia Te Au”

Ata
O le leoleo mamoe lelei

O le a sou lagona pe a manatuaina oe e se tasi e taua ia te oe? A o aoao atu e uiga i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu, sa faaaoga e Nifae valoaga a Isaia e faaali ai o le a le faagaloina e le Alii le aiga o Isaraelu ua faataapeapeina. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e lagona ai le alofa o le Alii mo oe ma tagata uma ma Lona finagalo e faapotopoto mai outou ia te Ia.

Valaauliaina o tagata aoga ia fefaasoaai. Sue ni taimi i le lesona pe a mafai ona e uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto i o latou lagona e uiga i se mea, ona fai atu lea ia i latou e faasoa mai o latou lagona pe tusi i lalo o latou lagona ona faasoa mai lea. O le tuuina atu i tamaiti aoga o se avanoa e faaleo mai ai manatu ma lagona e mafai ona fesoasoani latou te lagona atili ai le mautinoa i le faaalia o molimau.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Mafaufau e fai atu i tamaiti aoga e o mai saunia e faasoa mai ni upu se lua pe tolu o le a latou faaaogaina e faamatala ai lagona o Iesu Keriso ia i latou.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O le alofa o le Faaola mo i tatou

Mafaufau e amata le vasega i le usuina o se pese e faatatau i le alofa o Iesu Keriso mo i tatou, e pei o le “O Le Alofa O Le Faaola” (music.ChurchofJesusChrist.org). E mafai ona valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai upu po o fasifuaitau mai le pese e tulaga ese ia i latou.

E i ai taimi e mafai ai e i tatou taitoatasi ona iloa ma lagona le alofa o le Atua i o tatou olaga, ae o isi taimi atonu tatou te le iloaina lava. Vaai faalemafaufau e faapea sa e talanoa ma se uo sa fai atu ia te oe na te le o mautinoa pe alofa le Atua ia te ia.

  • O le a se mea e mafai ona e faasoa atu mai tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani i lau uo?

  • O a ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu i lau uo e uiga i le ala na e iloa ai ma lagona le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Tuu atu i tamaiti aoga sina taimi i le vasega e fai ai mea nei. Valaaulia tamaiti aoga e faamaumau nisi o o latou manatu po o fesili i se api talaaga mo suesuega ma vaavaai mo tali i le taimi o le lesona.

Mafaufau loloto i ou lava lagona e uiga i le alofa o le Atua mo oe, e aofia ai soo se fesili po o atugaluga atonu o ia te oe. A o e suesue, vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai ma lagona le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo oe.

Ua aoao mai Nifae e uiga i le alofa o le Faaola mo i tatou

I le 1 Nifae 19, na valoia ai e Nifae le soifuaga ma le misiona a Iesu Keriso i le lumanai. Faitau le 1 Nifae 19:7–10, ma vaavaai mo mea na aoao mai e Nifae e uiga i le ala o le a taulimaina ai Iesu Keriso i Lona taimi i le lalolagi ma le pogai o le a naunau ai o Ia e taulimaina faapena.

  • O a upu po o fasifuaitau e tulaga ese ia te oe mai nei fuaiupu? Aisea?

  • E faapefea e le malamalama i aoaoga i nei fuaiupu ona aafia ai ou lagona mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Aotele parakalafa nei pe valaaulia se tamaitiiti aoga e faasoa atu i le vasega.

Ina ua uma ona faamaumau ana lava valoaga e uiga ia Iesu Keriso, sa faasoa atu e Nifae ia valoaga mai le perofeta o le Feagaiga Tuai o Isaia e uiga i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu. O nei valoaga sa taua ia Nifae ma lona aiga, o e na faataapeapeina mai lo latou nuu moni o Ierusalema ona o le amioleaga o tagata sa nonofo ai. O valoaga a Isaia na ta’u mai ai o le toatele o Isaraelu o le a lagonaina le faagaloina e le Alii i o latou tulaga faataapeapeina.

Faitau le 1 Nifae 21:14–16 ma vaavaai mo afioga a le Alii ia i latou o le a lagonaina le faagaloina.

Afai e manaomia e tamaiti aoga le fesoasoani i le fasifuaitau “o ou pa ua i ai pea i o’u luma” (1 Nifae 21:16), e mafai ona e faamalamalama atu o lenei fasifuaitau o loo ta’u mai ai o loo leoleoina ma puipuia pea e le Alii Lona nuu.

  • E faapefea ona e vaaia le alofa o le Faaola o faaalia i nei fuaiupu?

  • O le a se upumoni e mafai ona e ta’ua e uiga ia Iesu Keriso e faavae i mea ua e aoaoina i le asō?

    O se upumoni e tasi e mafai ona faailoa mai e tamaiti aoga o le e alofa le Alii ia i tatou ma o le a le faagaloina lava i tatou. Mafaufau e tusi lenei mea i luga o le laupapa.

  • 1 Nifae 22:9–12

  • 1 Nifae 22:24–25

  • 3 Nifae 22:7–8

  • O a nisi o tulaga e mafai ai ona faigata mo nisi tagata ona talitonu i lenei upumoni?

  • O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e iloa lelei ai ma lagonaina le alofa o Iesu Keriso mo i tatou?

O le alofa o le Faaola ua faaalia e ala i Lona naunau e faapotopoto mai tagata ia te Ia

Sa faataapeapeina tagata o Isaraelu anamua i soo se taimi lava latou te le tapuai ai ia Ieova ma soli a latou feagaiga ma poloaiga a le Atua (tagai 2 Nifae 6:10–11; 10:3–6). E faapotopotoina le nuu o Isaraelu pe a latou o mai ia Keriso, talia Lana talalelei e ala i le papatisoga, ma tausi Ana poloaiga. Na folafola atu e le Faaola ia Isaraelu ua faataapeapeina o le a Ia le faagaloina lava i latou ma o le a Ia faapotopotoina i latou ia te Ia i aso e gata ai (tagai 1 Nifae 15:13–14; 2 Nifae 6:11; 9:1–2; 10:7–8).

Suesue ulutala o mataupu o le 1 Nifae 21 ma le 22 ia malamalama atili ai i mea o loo valoia e Isaia ma aoaoga i nei mataupu.

Suesue fuaitau o mau nei e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai. Ia gauai atu i upu po o fasifuaitau o loo ta’u mai ai le alofa o le Alii mo Lona nuu.

Mafaufau i ni auala e faaauai ai tamaiti aoga i lenei gaoioiga suesue. O se tasi o auala o le tusi lea o mau faasino taitasi i luga o se kata e ese mai po o se tamai fasi pepa ina ia lava mo tamaiti aoga taitasi i le vasega. Valaaulia tamaiti aoga e suesue le fuaiupu o i luga o a latou pepa, faailoa mai mea o le a faia e le Alii e faapotopoto ai Isaraelu, ona fesuiai lea o a latou pepa ma se tasi o le vasega. E mafai e tamaiti aoga ona faafesuiai pepa mo ni nai taimi.

  • O a ni folafolaga na tuuina mai e le Alii i nei fuaiupu? E faapefea ona faaalia e nei folafolaga Lona alofa mo tagata uma?

  • O a ni faataitaiga e mafai ona e mafaufau i ai i lou olaga po o olaga o isi ia na faapotopoto ai e le Alii tagata ia te Ia?

Afai e maua, maimoa le vitio “E i Ai se Fuafuaga a le Atua mo Oe” (7:06), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, e uiga i se tamaitai talavou e igoa ia Renu Singh. Matau le ala na aapa atu ai Iesu Keriso ma fesoasoani e aumai o ia ia te Ia.

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai o latou lagona, aafiaga ma molimau. Molimau atu i tamaiti aoga e uiga i le alofa o Iesu Keriso mo i latou taitoatasi ma mo tagata uma i le lalolagi.