Laipelí
Lēsoni 1: Ko e Fatongia ʻo e Tokotaha Akó


Lēsoni 1

Ko e Fatongia ʻo e Tokotaha Akó

Talateú

Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi e kau akó ʻi hono fakahoko honau fatongia ko hono ako ʻo e ongoongoleleí. ʻOku faʻa pehē ʻe he kau akó he taimi ʻe niʻihi ko ʻenau akó ko e fatongia ʻataʻatā pē ia ʻo e faiakó. Naʻe lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fekauʻaki mo e fie maʻu ko ia ke fakatou fekumi ʻa e tokotaha akó pea mo e faiakó ke maʻu e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻOku ʻikai ofiofi e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ia naʻe fehangahangai mo ʻetau kau akó ʻi he taʻu ʻe nima kuo hilí mo ia ʻoku tau mamata ki ai he taimi ní, pea lahi ange mo e taimi faingataʻa ʻoku hanga mei muʻá. Kuó u ongoʻi … he ʻikai feʻunga ʻa e meʻa ko ia kuo tau ʻosi faí pea ʻoku tau lolotonga faí. ʻOku tau fie maʻu ha mālohi lahi ange ke fakatō ʻa e ongoongoleleí ki he loto mo e moʻui ʻa ʻetau kau akó. …

“Kuo pau ke hoko maʻu pē ʻa e Laumālié ko ho takaua ka ke faiako ʻaki ʻa e mālohí, pea he ʻikai hao fakalaumālie hoʻo kau akó taʻehoko ʻa e Laumālié ko honau takaua” (“The Spirit Must Be Our Constant Companion” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, 7 Fēpueli, 2003], 1, si.lds.org).

ʻI hoʻo faiako ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ako ʻaki ʻa e mālohi tatau ko iá, te ke lava ai ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ului moʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. ʻE ala fie maʻu ke ke toutou vakaiʻi maʻu pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ke fakamanatu ki he kau akó ʻa honau ngaahi fatongia ʻi he kalasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Fatongia fakafoʻituitui ke ʻilo ʻi he ako pea ʻi he tui

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke haʻu ki muʻa he loki akó. Fakamatalaʻi ange ʻokú ke fie tokoni ki he tokotaha ako ko iá ke toe sino mālohi ange. Kole leva ki ha tokotaha ako kehe ke haʻu ki muʻa ʻo ʻai ha foʻi fakamālohisino push-up tuʻo nima.

Hili hono fai ʻe he tokotaha ako hono uá e fakamālohisino push-up, fehuʻi ange ki he tokotaha ʻuluakí:

  • Naʻe hanga nai ʻe he ngaahi push-ups naʻe faí ʻo ngaohi koe ke mālohi ange?

Fehuʻi ki he kalasí:

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e fakatātā ko ʻeni ki he fakamālohisinó mo ho fatongia ke ako ʻa e ongoongoleleí? Ko hai ʻokú ne fatongia ʻaki hoʻo ako ʻa e ongoongoleleí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118 .

  • ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fekumi ki he ʻiló … ʻi he ako pea ʻi he tuí foki”? (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamahinoʻi ange ʻoku fie maʻu ki he ʻilo ʻi he akó pea ʻi he tuí ʻa e ngāue fakafoʻituitui.)

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā

Naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki hono ʻuhinga ʻo e ako ʻi he tuí. Poupouʻi e kau akó ke nau hiki ʻa e lea ko ʻení ʻi ha feituʻu (mahalo pē ʻi heʻenau ngaahi tohinoa ki he ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí) koeʻuhí ke nau lava ʻo toutou vakai ki ai ʻi he taʻú lolotonga e seminelí:

“ʻOku fie maʻu ki he ako ʻi he tuí ʻa e feinga fakalaumālie, fakaʻatamai, mo fakatuʻasino kae ʻikai ko ha fanongo ʻataʻatā pē taʻefai ha meʻa. … Kuo pau ke ngāue ʻaki ʻe he tokotaha akó ʻa e tuí mo e ngāué kae lava ke ne maʻu maʻana ʻa e ʻiló” (“Seek Learning by Faith” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, 3 Fēpueli, 2006], 3, si.lds.org).

Ako folofola fakatāutaha fakaʻahó

Fakamatalaʻi ange ko e konga mahuʻinga ʻo e fekumi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tuí ʻa hono ako fakatāutaha fakaʻaho ʻo e folofolá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Hilamani 3:29–30 .

  • ʻOku mou pehē ko e hā e faikehekehe hono lau ʻataʻatā pē ʻo e folofolá pea mo “[hono] puke ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá”?

  • Fakatatau ki he ongo veesi ko ia ne tau toki laú, ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono puke e folofola ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono ako fakaʻaho ʻo e folofolá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke maʻu ai ha ngaahi tāpuaki mei hono ako fakatāutaha fakaʻaho ʻo e folofolá?

ʻI he tali ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku hanga ʻe hono ako fakaʻaho ʻo e folofolá ʻo fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoní, fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí, mo tokoniʻi kitautolu ke tau ako ʻa e ongoongoleleí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau tali ha taha ʻo e ongo fehuʻí ni ʻi heʻenau ngaahi tohinoa ki he ako folofolá:

  • ʻE lava fēfē nai ke fakalakalaka hoʻo ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná he taʻu ní?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo takiekina ai hoʻo ngaahi ongo kia Sīsū Kalaisí ʻe hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ke ako fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná he taʻú ni. Fakaafeʻi foki kinautolu ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ke lau kotoa e Tohi ʻa Molomoná lolotonga e taʻu seminelí. Te ke ala fokotuʻu ange ke nau hiki e ngaahi taumuʻa ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi tohinoa ki he ako folofolá. Fakamanatuʻi ange ʻe lava ʻe heʻenau ngaahi taumuʻá ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi he ngaahi fiemaʻu ki he Fatongia ki he ʻOtuá mo e Fakalakalaka Fakatāutahá.

Ako ʻaki ʻa e Laumālié

Tā e fakatātā ko ʻení he palakipoé. ʻOua e tohiʻi e ngaahi foʻi leá he fakatātaá. Tohiʻi kinautolu lolotonga hoʻo fakamatalaʻi e lēsoní.

ʻĪmisi
Triangle Diagram

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:17–18.

  • Fakatatau ki he ongo vēsí ni, ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí mei ha faiako ʻo e ongoongoleleí? (Ke ne akoʻi ʻa e moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālié.)

Tohiʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni mo e Faiako ʻi he fakatātaá, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi ʻolungá. Vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié Māʻoniʻoni lolotonga hoʻo faiakó. Tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi ʻokú ke feinga fakamātoato ʻi hoʻo teuteú mo hoʻo faiakó ke fakahinohino koe ʻe he Laumālié.

Kole ki he kau akó ke fakahū ha meʻa fakaʻilonga tohi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50 (he te nau toe foki ki he potufolofola ko ʻení ʻi ha momeniti siʻi pē). Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 2 Nīfai 33:1.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní maʻá e tokotaha akó ʻi he taimi ʻoku akoʻi ai ʻa e ongoongoleleí?

Ke ako ʻa e ongoongoleleí ʻi he founga ʻa e ʻEikí, fakamatalaʻi ange kuo pau ke tau tali ʻa e fatongia ko ia ke ako ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo pē ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:19–21.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau tohiʻi he tuliki toʻomataʻu ʻi lalo ʻo e foʻi tapatolú? (Tohiʻi e Tokotaha ako.)

  • ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā hono maʻu ʻo e moʻoní ʻi he Laumālié?

Mahalo te ke fie akoʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ʻo e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku faʻa fetuʻutaki fakalongolongo mai pē ʻa e Laumālié kiate kitautolu, ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi ongo ʻoku tau maʻú mo hotau ʻatamaí (vakai, 1 Nīfai 17:45; T&F 8:2–3). ʻOku ʻomai foki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi ongoʻi ʻofa, fiefia, melino, faʻa kātaki, angavaivai, angamalū, tui, mo e ʻamanaki lelei (vakai, Kalētia 5:22–23; T&F 11:12).

  • Ko e hā e meʻa ʻe lava ke ke fai ʻi he seminelí ke teuteuʻi ai koe ke ke ako ʻaki ʻa e Laumālié?

Ko e konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení ko hono tokoniʻi ke mahino ki he kau akó ko e founga mahuʻinga ʻe taha ke ako ʻaki ai ʻa e Laumālié ko e loto fiemālie ke fevahevaheʻaki ʻetau ngaahi fakamoʻoní. Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Lisiate G. Sikoti

“ʻI hono fakamatalaʻi ʻe he kau akó e ngaahi moʻoní, ʻoku fakatoka [e ngaahi moʻoni ko ʻení] ʻi honau laumālié mo fakamālohia ai ʻenau ngaahi fakamoʻoni fakatāutahá” (“To Understand and Live Truth” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, 4 Fēpueli, 2005], 3, si.lds.org).

Fakamanatu ange ki he kau akó ʻoku ʻi he polokalama Fatongia ki he ʻOtuá mo e Fakalakalaka Fakatāutahá ha ngaahi fokotuʻu ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Poupouʻi kinautolu ke vahevahe ʻa e ngaahi meʻa kuo nau aʻusiá ʻi he ngaahi kalasi seminelí, ʻi he ngaahi fakataha fakakōlomú pe fakakalasí, mo ʻenau fepōtalanoaʻaki mo e kau mēmipa ʻo honau fāmilí mo e kaungāmeʻá. Fakamamafaʻi ange ko ʻenau feinga ko ia ke fakamatalaʻi, vahevahe, mo fakamoʻoniʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe fakalahi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻenau malava ko ia ke aleaʻi e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Toe vakai ki he fakatātā he palakipoé. Kole ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:14, 22.

  • ʻOku fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻe he ongo vēsí ni e ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, faiakó, mo e tokotaha akó ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí? (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku akoʻi ʻa e moʻoní ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku toe ui pē foki ʻi he potufolofola ko ʻení ko e Laumālié mo e Fakafiemālié. ʻOku fie maʻu ke faiako ʻaki ʻe he tokotaha faiakó ʻa e mālohi ʻo e Laumālié, pea ke ako ʻaki ʻe he tokotaha akó ʻa e mālohi tatau pē.)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku ako ʻaki ai ʻe ha tokotaha ako ʻa e Laumālié pea faiako ʻaki ʻe he faiakó ʻa e Laumālié? (ʻE fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e fakamāmaʻí ki he langaki hake, fakamālohia, fakamaama, pe fakalakalaka.)

ʻOku hoko ʻa ʻĪnosi mo ʻAlamā ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e sīpinga ʻo e kakai naʻa nau ako ʻaki e Laumālié. Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻĪnosi 1:4–10 mo e ʻAlamā 5:45–47. (Mahalo te ke fie hiki e ongo fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení he palakipoé.) Hili iá peá ke fehuʻi ange:

  • Ko e hā e meʻa ne fai ʻe ʻĪnosi (pe ʻAlamā) ke ne ako ʻaki e Laumālié?

  • Ko e hā e meʻa ne fai ʻe he Laumālié maʻa ʻĪnosí (pe ʻAlamā)?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Petinaá:

“ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e faiakó, ʻa ia ʻe lava ʻo hū ki he loto ʻo e tokotaha akó, ʻi hano fakaafeʻi ia ʻi he founga totonú” (“Seek Learning by Faith,” 4).

  • ‘Oku kaunga fēfē e meʻa kuo tau ʻosi ako ki aí ki ho ngaahi fatongia fakafoʻituitui ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e kalasi ko ʻení? (ʻI he fai mai e tali ʻa e kau akó, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ko e taimi ʻoku tau fakaava hake ai hotau lotó ʻo kole ki he ʻOtuá ʻi he tuí, ʻe tokoni mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.)

Ke tokoni ki he kau akó ʻi hono fakakaukauʻi e ngaahi founga te nau lava ʻo fetokoniʻaki ai ke nau ako ʻaki ʻa e Laumālié, fehuʻi ange:

  • Ko e hā e ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ʻa ia ʻe tokoni ke fakaafeʻi mai e Laumālié ki hotau loki akó? (ʻE ala kau he ngaahi talí ʻa hono hivaʻi ʻo e fua himí, ʻomi e folofolá ki he kalasí pea fakaʻaongaʻi fakaʻaho kinautolu, loto fiemālie ke tali e ngaahi fehuʻí mo vahevahe e ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá, felotuaʻaki, pea kolea e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻe toe lava pē foki ʻe he ngaahi ngāue ʻoku ʻikai leleí ʻo takiekina e toenga ʻo e kalasí, fehuʻi ange:

  • Ko e hā e ngaahi tōʻonga fakakaukau pe ʻulungaanga ʻokú ne maumauʻi e Laumālié ʻi ha kalasi semineli?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki hono mahuʻinga ʻo e hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ʻenau faiakó.

  • Ko e fē ha taimi ne ke aʻusia ai hono fakahoko ʻe he Laumālié ʻa hono fatongia ko e faiakó?

Fakaʻosi ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻi he ako pea ʻi he tui ʻi heʻenau ako ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he seminelí he taʻu ní. Mahalo te ke fie toutou vakaiʻi e kau akó lolotonga e taʻú kakato ke fakalotolahiʻi kinautolu ke kei hokohoko atu hono fai ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ako folofola fakaʻahó

“ʻOku faleʻi kitautolu ʻe he kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní ke tau ako e folofolá he ʻaho kotoa pē, fakafoʻituitui pea mo e fāmilí fakatouʻosi. ʻOku nau poupou mai ʻo hangē ko hono fakalotolahiʻi ʻe Nīfai hono kāingá, ke fakatatau ʻa e folofolá kiate kitautolu, mo kumi ha ngaahi founga ʻe fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi fakamatala toputapú ʻi heʻetau moʻuí he ʻahó ni (vakai 1 Nīfai 19:23–24). ʻOku nau naʻinaʻi mai ke tau ʻkumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú’ (Sione 5:39) pea ʻkeinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí’ (2 Nīfai 32:3).

“ʻE ʻaonga lahi kiate koe ka ke muimui ʻi he faleʻi ko ʻení. ʻE tokoni atu hono ako fakalelei fakaʻaho ʻo e folofolá ke ke ongoʻingofua ai e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ne langa hake hoʻo tuí, maluʻi koe mei he fakatauelé, mo tokoni ke tohoakiʻi koe ke ke ofi ange ki hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.

“Faʻu ha palani ki hono ako fakafoʻituitui e folofolá. Palani ke tuku mavahe ha taimi pau he ʻaho kotoa ke ke ako folofola ai. ʻI he lolotonga ʻo e taimi ko iá, lau fakalelei, tokanga ki he ueʻi ʻa e Laumālié. Kole ki hoʻo Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku finangalo ke ke ʻilo mo fakahokó.

“Hokohoko maʻu pē ʻa hoʻo lau ʻa e folofolá, ʻo tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻi hono kotoa hoʻo moʻuí. Te ke toe toutou ʻilo ai ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga ʻo e folofolá mei he taimi ki he taimi, maʻu mo ha ʻuhinga foʻou mo hano founga fakaʻaongaʻi foʻou ʻi hoʻo ako kinautolu ʻi he tuʻunga kehekehe ʻo e moʻuí” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], “Folofolá,” 66).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Kapau ʻe ʻaiʻainoaʻia pē ʻetau ako ʻo e folofolá, ʻe ʻaiʻainoaʻia pē mo ʻetau ngaahi lotú.

“Mahalo he ʻikai tuku ʻetau lotú, ka ʻe hoko ʻetau ngaahi lotú ʻo hangē ha meʻa noa pē ʻoku toutou lea ʻaki pea mo taʻetaʻeʻuhinga. He ʻikai lava ke ʻunuʻunu hotau lotó ki ha ʻOtua ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi, pea ʻoku tokoni ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ke tau ʻiloʻi Ia” (“Prayer,” Ensign Nov. 2001, 17).

2 Nīfai 33:1. Ko hono fakaava hotau lotó ki he Laumālie Mā‘oniʻoní

Fakakaukau ke lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua, ko e konga pē ʻo hoʻomou aleaʻi ʻo e 2 Nīfai 33:1:

“ʻOku akonekina kitautolu ʻe Nīfai, ‘He ka lea ha tangata ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakahū ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní [ʻa e pōpoakí] ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá’ (2 Nīfai 33:1). “Kātaki ka mou fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku fakahū ʻaki ʻe he mālohi ʻo e Laumālié ʻa e pōpoakí ki he lotó kae ʻikai ki loto. ʻE lava ʻe ha faiako ʻo fakamatalaʻi, fakaʻaliʻali, fakalotoa, mo fakamoʻoni, peá ne fai ia ʻaki ʻa e mālohi fakalaumālie lahi pea ola lelei. Ka ʻoku toki lava pē ke hū ʻa e kakano ʻo e pōpoakí mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he lotó ʻo kapau ʻe fakangofua ia ʻe ha taha ke hū ange.

“ʻOku hanga ʻe he tokotaha ako ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e tauʻatāina ke filí ʻaki ʻene ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, ʻo fakaava hake ʻa hono lotó ki he Laumālie Māʻoniʻoní—peá ne fakaafeʻi mai ʻa ʻEne akonakí, mālohi ke fakamoʻoní, mo e fakapapauʻi ʻo e fakamoʻoní” (“Seek Learning by Faith” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, 3 Fēpueli, 2006], 1, 3, si.lds.org).