2020
O le Mea Ou te Alu i ai, e Le o le Mea Na Ou i ai
Ianuari 2020


Autalavou Matutua

O le Mea Ou te, Alu i Ai, e Le o le Mea Na Ou i Ai

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

Sa ou faaaogaina se auala na taitai ese atu ai mai le ala sao ma le vaapiapi i le tele o taimi, ae e ala i na mea uma, sa ou aoaoina ai o le mana o le Faaola ma Lana Togiola e moni.

Ata
young adult walking on train tracks

Sa lei iu lou olaga i le ala na ou mafaufau i ai.

I le 18 o ou tausaga, sa ou faamoemoe e auauna atu i se misiona talai, ia vave ona ou faaipoipo pe a maea, ma amata se aiga i le 25. O lea, ua 32 o’u tausaga. Ou te lei auauna atu i se misiona, ma sa ou le toaga i le lotu mo le tele o lou olaga o se autalavou matua. Sa ou faaipoipo—tatala lau faaipoipoga—ma toe faaipoipo.

Ona sa ou agai i le ala e ese mai le ala sao ma le vaapiapi, ou te lei lagonaina i taimi uma faapea ou te fetaui lelei i le lotu. Ae peitai, na oo ina ou iloa o loo i ai se nofoaga mo au. O ou aafiaga na aoaoina au e faapea, o le mana o le Faaola ma Lana Togiola e moni ma o le mea e sili ona taua e le o le mea sa ou i ai, ae o le ala ua ou alu ai nei.

Ou te manatu sa ou fesiligia muamua le mea sa ou talitonu i ai ona sa ou le mautinoa o lau molimau sa lava le malosi e alu ai i se misiona. Ou te manatua le taimi sa ou faauu ai i le aoga maualuga i le mafaufau i se mea faapenei, ae faapefea pe afai o lau molimau e le o sau lava molimau atoatoa? E faapefea pe afai ua ou faalagolago tele i molimau a isi tagata?

Na faalavelave lena mea ia te au. Sa ou manao ou te alu i se misiona, ae sa ou mafaufau pe ua lava aafiaga faaleagaga na ou maua e oo mai i lena tulaga e tusa ai ma lou mafaufau i le avea ai ma se faifeautalai faamanuiaina—o se tasi ua lava le malosi faaleagaga ma na lava le iloa e uiga i le talalelei e aoao ai isi tagata.

O le toe tepa i tua, sa tatau ona ou ole atu i le Atua e fesoasoani mai ia ou malamalama i le fautuaga ua tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:97: “Ia tuu atu ia te ia ia faamaulalo i ou luma, … ma o le a maua e ia lou Agaga, o le Faamafanafana lava, lea o le a faaali ia te ia le moni o mea uma, ma tuu atu ia te ia, i le taimi tonu lava, mea e fai atu ai o ia.”

Ae nai lo le ole atu i le Atua, sa ou le mautonu i le faatusatusaina o lou tulaga faaleagaga i isi, ma sa ou fefe o le a taofia e lou le atoatoa tagata mai le taliaina o le talalelei.

Ia te au lava ia a o avea ma se talavou matua, sa faaauau pea ona ou taumafai e fuafua le mea na ou talitonu i ai. Ou te lei iloa le leaga o le mea sa ou vaaia o ni faaiuga taitasi e lei toe faamatalaina po o ai au o se tagata. Sa amata ona ou alo ese mai ia i latou sa ou alofa i ai aua na ou iloa o le a latou le fiafia i filifiliga sa ou faia. Nai lo lena, sa ou siosiomia au lava i tagata o e sa lei popole tele i le mea sa ou faia. I se tasi aso sa ou taumafai ai e inu le ava malosi ona o le fia iloa. O le inu [ava malosi] na avea ma se vaega o lou olaga ma na iu ai ina ou alu atu mai se faafiafiaga i se mea sa ou faaaogaina o se tootoo e taulima ai aafiaga faigata. O suiga le lelei i lou olaga i lena taimi e lei fesootai tonu lava i se filifiliga e tasi; sa faifai malie. E lua tausaga na faatoa ou iloaina ai o filifiliga laiti na ou faia i le aluga o taimi, sa taitai atu ai au i se nofoaga ou te lei fia i ai.

O lea, ou te le o fai atu ina ia iloa le moni o le talalelei, e tatau ona e oo i le faafeagai. O au amioga na mafua ai le tiga e le mo na o au ae faapena foi i tagata ou te alofa i ai—e matua le manaomia lava. Ou te faafetai ona sa mafai ona lava lou faamaualalo o au lava ia iloa ai (1) sa ou faanoanoa, ma (2) sa sili ona ou fiafia a o ou ola i poloaiga a le Atua. O se mea lena na ou iloaina mo au lava, o se mea e mafai ona ou tu ai i tua ma faasoa atu i isi.

Sa ou alu i lou epikopo e faasao ni mea sese, ma sa ma feiloai e le aunoa e saunia au e auauna atu i se misiona. Na toeitiiti maea au pepa ae uunaia loa au ina ia mautinoa sa ia malamalama i nisi o filifiliga sa ou faia. Sa lei faigofie lena talanoaga, ae sa sili atu foi nai lo lou manao ou te alu i se misiona, sa ou manao ina ia sa’o i luma o le Atua. Sa ou naunau ia maua mea sese na ou faia ma faataatia uma i Ona luma ina ia mafai ona ou mama.

E lei umi, ae ou sau loa i se fono aoai. Sa taufaafefe i nisi o auala le tautino atu o mea na ou faia i luma o tagata sa avea ma ou taitai ma faufautua mo le tele o tausaga, ae a o ou tilotilo solo i le potu, sa ou lagona le filemu. Sa mafai ona ou iloa sa latou i ai iina e malamalama ma fesoasoani ia te au. Ina ua ou alu ese, sa ou lagonaina le Agaga o faamautinoa mai ia te au po o le a lava le faaiuga, sa faia lau vaega ma o le a ou Lelei. O le Atua ma taitai o e sa alolofa ia te au o le a matou galulue faatasi ina ia ou oo ai i le mea e tatau ona ou i ai. Sa ou savali ese mai ma le lagonaina o le alofa o le Faaola ma le iloaina ou te le o mamao mai Lana togiola.

O se Nofoaga mo le Le Atoatoa

E ui i le filemu na ou lagonaina, ae sa faigata ona fetaiai ma fesili mai tagata e uiga i le mafuaaga o lo’u le i ai i se misiona. A o faaauau pea ona ou galue i le faagasologa o le salamo faatasi ai ma le fesoasoani a lou epikopo, sa amata ona faaitiitia ma tau le foliga mai o le auauna atu i se misiona sa i ai lea i lou lumanai. Sa tatau ona ou fuafuaina le auala e agai ai i luma i lou olaga. I le 21, ona ou te lei pau atu i vaega o muai-faifeautalai, faifeautalai ua foi mai le misiona, po o vaega ua faaipoipo o le autalavou matutua, sa faigata ona ou lagonaina sou sootaga i soo se mea.

Sa faigata le tafao faamasani. O nisi taimi e ese le ala e taulimaina ai au e tamaitai pe a ou tau atu ia i latou ou te lei auauna i se misiona ma sa ou le toaga mo se vaitaimi. Mo se mafuaaga se tasi po o se isi, o le tele lava o fesootaiga sa le mafai ona toe faia i le mavae ai o le tafaoga muamua.

Sa ou fiafia ona sa iu lava ina ou faaipoipo i le malumalu, ae o nisi taimi sa ou lagona ai lava le le fetaui. Sa i ai sau molimau, ae sa le mafai ona ou iloa le auala e faasoa atu ai, ma sa lagona i potuaoga o le Ekalesia peiseai o se suega lea o le a vaai i ai au uo ua ou toilalo. Sa ou manatu ona o le toatele o i latou sa i ai olaga sa ou manao i ai, e lei mafai ona latou tautevateva e pei o au.

I se tasi aso na valaau mai ai le epikopo ia te au ma tuuina mai le valaauga e aoao le korama a toeaina. Sa ou ofo aua talu ai e faalua ona ou alu i le korama a toeaina i le tausaga ua mavae. E ui i le lagona o le popole maoae, sa ou taliaina le valaauga. I lau uluai aoaoga i le Aso Sa, sa ou amata ai i se amataga atonu e tulaga ese ua latou faalogo i ai:

“Talofa, uso e, o au o Richard Monson. Ou te lei auauna lava i se misiona ma sa ou le toaga i le tele o lou olaga faatagata matua. Ou te lei auai soo i le korama a toeaina ona ou te le lagona ou te auai pe fetaui lelei foi. O le a le mafai ona ou taliina uma tou fesili, ae ou te faamoemoe o le a outou auai ina ia mafai ona tatou aoao faatasi. Afai o na e te silafia le mea o loo ou talanoa atu ai, ia o le a tatou amata loa.”

Sa ou iloaina i lena aso e mafai ona ou tautino atu i isi—faapea foi ia te au lava ia—e ui lava ou te lei manatu ia te au lava ia o se “aū e sa’o lelei” (o se tasi e auauna atu i se misiona, sa toaga i o latou olaga atoa, ma sa lei faia ni mea sese matuia), sa ou faasino atu i le ala faapei o i latou, ma o le mea lena sa taua. I lou maofa, na ou iloa ai e sili atu i le toatasi o nei alii na ou mafaufau na taitaia ni olaga atoatoa sa faia foi ni mea sese. Ou te manatu na faamalosia ai le manatu ia i tatou uma faapea o le atoatoa e le o se tulaga manaomia lea e aumai ai le taua i le vasega po o le Ekalesia atoa.

Ata
looking out into the light

Taimi Faigata ma se Faaiuga

Ae paga lea, sa lei umi lou toaga i le Ekalesia. Sa faigata lau faaipoipoga, ma sa ou liliu atu i mausa tuai e alo ese ai mai lou tiga. O mea na fiafia i ai na amata ona sui tulaga i le auai i le lotu.

Na mavae atu le tolu tausaga, ma sa ou oo i se tulaga e aupito sili ona maualalo. Sa tatau ona ou faia se filifiliga. Pe mafai ona ou ola i le talalelei mo au lava e tusa lava po o a mea o tutupu i lou olaga? Pe o le a ou gauai atu i le pogisa? Sa ou iloa o le tautino atu i le ala sao ma le vaapiapi o lona uiga o le aveese mai o faatosinaga le lelei i lou olaga. Ma le isi, o lou manao e toe foi atu i le lotu na faamamafaina mai faapea sa eseese auala na ma i ai ma lou toalua. Faatasi ma le tulaga o le ma faaipoipoga i lena tulaga, sa ma agai atu lava i le tatalaina o le faaipoipoga.

Sa ou fefe. Sa leai se faamaoniga o au taumafaiga o le a tuuina mai ia te au ni mea lelei sa ou manao ai i lenei olaga. Ae na toe foi mai lau faaiuga i mea sa ou aoaoina i tausaga na muamua atu—sa sili lou fiafia i le ola ai i le talalelei. Sa ou filifili e tuuto atoatoa atu ma tuu au lava i aao o le Atua, po o le a lava le mea e tupu. Mai iinei agai i luma, o au lava ma Ia.

Mo se isi foi taimi, na amata ona ou toe alu i le lotu ma tuu atu lou ola i le ala. O se tasi o aso aupito sili ona fiafia o lou olaga o le taimi na ou toe maua ai se pepa faataga o le malumalu. Sa ou maua le mafanafana i le malumalu a o faaauau pea ona malepe lau faaipoipoga ma iu ai ina faauma.

Mauaina o Lau Punavai o le Taua Faaletagata Lava ia

E pei o le taufaafefe i lena faaiuga, e ala i lena aafiaga, na ou aoao ai e talisapaia le aao o le Atua i lou ala. E ui lava ina sa ou tautevateva, sa lei faiaina i le tuuga. Ou te lei tauva ma se isi. Ina ua ou faalagolago i le Faaola mo lou taua faaletagata lava ia, sa mafai ona ou taofia le faaaluina o au taumafaiga e taumafai ai e suia vaaiga o isi ia te au.

Sa ou oo i le tulaga Lelei i le nofo ai na’o au i le lotu pe sa i ai i le lotolotoi o tagata o le Ekalesia sa i ai ni tulaga eseese o le olaga. Sa ou taumafai e aua le lafi ma faaavanoa au lava e talanoa i tagata o lau uarota. Sa mafai ona ou fiafia e auai i au sauniga mo lo latou faamoemoega fuafuaina.

O le mauaina o lena filemu na fesoasoani ia te au a o toe oo i le tafao faamasani. Ou te lei maua lava le tele o tafaoga faalua, ae ua ou iloa nei e lei manaomia ona ou fetuunaia ou tulaga faatonuina ona sa ou se i le taimi ua tuanai. Sa ou ola i le talalelei i lou gafatia sili ona lelei, ma sa lava lou lelei e tafao faamasani ai ia i latou o e sa ola i le talalelei i o latou tagata sili foi.

Na iu lava ina ou maua se afafine agavaa o le Atua o le sa ou faaipoipo i ai i le malumalu. Sa matua ese lava lona ala nai lo au, ae ina ua oo i se alofa o le Faaola ma se malamalama i Lana Togiola, sa ma i ai i le itulau lava e tasi.

I le aluga o tausaga, sa ou aoao ai e aua nei ou faatagaina lou taimi ua tuanai po o le malilie o isi tagata e faamatalaina lou taua faaletagata lava ia o i ai nei. Ua ou faamamulu le manatu o le manuia e peiseai o se mamanu e tasi o aafiaga o le olaga. E le o tagata uma latou te talisapaia le tulaga ua ou i ai nei ona o le auala ua oo mai ai iinei, ma e le afaina lea. E le o sau sini le faatalitonuina o i latou. O lau sini o le salamo pea ma latalata atili atu i le Faaola. Ona o Ia, e pei o Alema le Itiiti ina ua mavae lona salamo, e mafai ona “atuatuvaleina au i le manatuaina o au agasala” (Alema 36:19). E mafai ona ou maua le filemu i le iloaina o le mea ou te agai i ai—agai atu i le Faaola—e taulia lena mea.